“Vahe 9: Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lāsolo M. Nalesoni (2023)
“Vahe 9,” Ngaahi Akonakí: Lāsolo M. Nalesoni
Vahe 9
Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí
Ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí … ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono kāfakafá. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mahuʻingá.
Mei he Moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní
ʻI he hoko ʻa Lāsolo M. Nalesoni ko ha husepāniti mo ha tamai kei talavoú, naʻá ne tokangaʻi foki mo ha ngāue ki he faitafá naʻe fuʻu femoʻuekina. Naʻá ne talaange ki hono uaifi ko Tenisoló ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane faʻahinga fakalakalaka fakalaumālie. Naʻá ne ʻeke ange leva, “ʻE sai pē nai kapau te u ʻā ʻi ha houa ʻe taha kimuʻa he ʻaho takitaha ke ako e folofolá mo ako ke tā e ʻōkaní?”
Naʻe loto ki ai ʻa Tenisolo, pea naʻe kamata ke ʻā hake ʻa Lāsolo ʻi he 4:30 a.m. ke ako tā ʻōkani. Naʻá ne tui ha meʻa fakaongo ʻi hono telingá ʻo tau ia ki he ʻōkaní ke ʻoua naʻá ne fakaʻaaki hono fāmilí.
ʻI he taimi ko ʻení, naʻe lahi ha ngaahi kaveinga ʻo e ongoongoleleí naʻá ne tokanga ki ai, ka naʻe ʻikai ha kaveinga ʻe toe lahi ange ʻene tokanga ki aí ka ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻI heʻene fakamatalaʻi kimui ange lolotonga ʻene hoko ko ha ʻAposetoló, naʻá ne mālieʻia ʻi he meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e tefito ko ʻení. Naʻe kau heni ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi hingoa ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé—pea mo e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo kinautolú. Naʻe kau foki ʻi he meʻa naʻá ne tokanga ki aí ʻa hono fakamoveteveteʻi ʻo e faʻahinga ʻe toko hongofulu mā uá mo e ngaahi kikite fekauʻaki mo hono tānaki mai ʻi he kuonga hono kakato ʻo e ngaahi kuongá.
ʻI heʻene hoko ʻa Palesiteni Nalesoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí, kuo tā tuʻo lahi haʻane lea fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí, ʻo ui ia ko e ngāue mahuʻinga taha ʻi he māmaní he ʻaho ní. Kuó ne toutou fakamamafaʻi ʻoku ʻi ai ha potu ʻi he kupenga ʻo e ongoongoleleí maʻá e tokotaha kotoa pē ʻoku loto fiemālie ke tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Ngaahi Akonaki ʻa Lāsolo M. Nalesoní
ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli. Ko Ia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní!
ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻEkesōtosí naʻe “manatuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene fuakava kia ʻĒpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkopé” (ʻEkesōtosi 2:24). Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ki he fānau ʻo ʻIsilelí, “Kapau te mou tuitala moʻoni ki hoku leʻó, ʻo tauhi ʻeku fuakavá, te mou ʻiate au ko e koloa lelei lahi” (ʻEkesōtosi 19:5).
Naʻe liliu ʻa e kupuʻi lea ko e “koloa makehé” mei he foʻi lea faka-Hepelū ko e segullah, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko ha meʻa ʻoku fuʻu mahuʻinga fau—ko ha “koloa.” …
Ko e hā ne fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsilelí? Koeʻuhí naʻe maumauʻi ʻe he kakaí ʻa e ngaahi fekaú pea tolomakaʻi ʻa e kau palōfitá. Naʻe tali mai ia ʻe ha Tamai ʻofa kae loto-mamahi ʻaki hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsileli ki he feituʻu mamaʻo mo ʻataʻataá. [Vakai foki Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIsileli,” Gospel Library.]
Ka neongo ia, naʻá Ne fakamoveteveteʻi kinautolu ʻaki ha talaʻofa ʻe toe tānaki ʻa ʻIsileli ʻi ha ʻaho ki Heʻene tākangá.
Naʻe ʻoange ki he faʻahinga ʻo Siutá ʻa e fatongia ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he ʻuluaki hāʻele mai ʻa e ʻEikí. Mei he faʻahinga ko iá, naʻe ui ʻa Mele ke hoko ko e faʻē ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
Ko e faʻahinga ʻo Siosefá, ʻo fakafou mai ʻi hono ongo foha mo ʻAsinaté, ʻa ʻIfalemi mo Manase (vakai, Sēnesi 41:50–52; 46:20), naʻe fakafatongiaʻaki ke takimuʻa ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí, ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí. …
ʻOku fakanatula pē ʻa e finangalo ʻa e ʻOtuá ke tānaki ʻa ʻIsilelí. Ko Ia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní! ʻOkú Ne finangalo ke fanongo ʻEne fānaú—ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí—ki he pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.
Ngaahi Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní ʻi hoʻo fakakaukau ki hono fakamoveteveteʻi mo tānaki ʻo ʻIsilelí?
ʻOku fekauʻaki kotoa ʻa e tānaki ko ʻení mo hono ʻoange ki he laumālie kotoa pē ʻa e faingamālie ke tali ʻa e ongoongoleleí
Ko e taimi ʻoku tau lea ai kau ki he tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ko ʻetau ʻuhingá ki he ngāue fakafaifekaú, ngāue fakatemipalé, mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku tau toe ʻuhinga foki ai ki he langaki ʻo e tuí mo e fakamoʻoní ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku tau nofo, ngāue, pea mo tokoniʻí. Ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha—ʻi ha tafaʻaki pē ʻo e veilí—ke fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli.
ʻOku fiemaʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní ha faingamālie ke nau fili ke muimui kia Sīsū Kalaisi, ke tali mo maʻu ʻEne ongoongoleleí mo e kotoa hono ngaahi tāpuakí—ʻio, ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki he hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻAisake mo Sēkopé, ʻa ia naʻe ʻiloa ko ʻIsilelí.
ʻOku fekauʻaki kotoa ʻa e tānaki ko ʻení mo hono ʻoange ha faingamālie ki he kakai kotoa pē ke nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fekauʻaki kotoa ia mo hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku fekauʻaki kotoa ia mo e talaʻofa ʻo e “fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá” (Mōsaia 2:41).
Ngaahi Fehuʻi ke Akó
Ko e hā haʻo ngaahi aʻusia ʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he founga naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoní? Kuo uesia fēfē koe mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení?
ʻOku ʻikai mo ha toe ngāue ʻe fuʻu fakalūkufua hono fakakau maí
Kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí ke tau fakamafola ʻa e ongoongoleleí mo vahevahe ʻa e fuakavá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ai ʻetau kau faifekaú. ʻOkú Ne fakaʻamu ke maʻu ʻe he taha kotoa ʻo ʻEne fānaú ʻa e faingamālie ke fili ʻa e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí pea kau atu ki he hala ʻo e fuakavá. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakafehokotaki ʻa e kakai kotoa pē ki he fuakava naʻá Ne fakahoko ʻi he kuonga muʻá mo ʻĒpalahamé.
Ko ia ai, ko e ngāue fakafaifekaú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tānaki maʻongoʻonga ʻo ʻIsilelí. Ko e tānaki ko iá, ʻa e ngāue mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono kāfakafá. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mahuʻingá. ʻOku femoʻuekina ʻa e kau faifekau ʻa e ʻEikí—ʻa ʻEne kau ākongá—ʻi he pole, fatongia mo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he ʻaho ní ʻi he māmaní.
Ka ʻoku ʻi ai mo ha toe ʻuhinga kehe—lahi ange. ʻOku ʻi ai ha fuʻu fiemaʻu lahi ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí ki he kakai ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke fiefia ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilíʻi he ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne fuakavá. ʻOku ʻatā e hala ʻo e fuakavá ki he taha kotoa pē. ʻOku mau kōlenga atu ki he tokotaha kotoa pē ke nau ʻaʻeva mo kimautolu ʻi he hala ko iá. ʻOku ʻikai mo ha toe ngāue ʻe fuʻu fakalūkufua hono fakakau maí. He “ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kotoa pē te nau ui ki hono huafa toputapú, ʻi he moʻoni honau lotó” (Hilamani 3:27).
Fehuʻi ke Akó
ʻI he tuʻunga lolotonga ʻokú ke ʻi ai ʻi he moʻuí, ko e hā ho fatongia ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí?
ʻOku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli, pea te ke lava ʻo kau ki ai
Ko e moʻoni ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻeni, pea ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué ke tānaki ʻa ʻIsileli. … Pea kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai, te ke hoko ai ko hano konga kāfakafa. Te ke lava ʻo hoko ko ha konga kāfakafa ʻo ha meʻa ʻoku lahi, meʻa fakaofo, meʻa fakaʻeiʻeiki! …
Fakakaukau ki he fiefia mo e vēkeveke hono kotoa ʻo iá: kuo mamata ʻa e kau palōfita kotoa ki hotau kuongá ʻo kamata meia ʻĀtama. Pea kuo talanoa e palōfita kotoa pē fekauʻaki mo hotau kuongá, ʻi he taimi ʻe tānaki fakataha ai ʻa ʻIsilelí pea ʻe teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. Fakakaukau ki ai! Ko e kotoa ʻo e kakai kuo nau moʻui ʻi he funga ʻo e māmaní, ko kitautolu ʻa e niʻihi ʻe kau ʻi he tānaki kāfakafa fakaʻosi ko ʻení. Hono ʻikai ke fakafiefia moʻoni ia!
Kuo fakatatali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻEne ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki tahá—pea mahalo te u pehē ko ʻEne timi lelei tahá—ki he kuonga fakaʻosi ko ení. Ko e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki ko iá—kau ngāue lelei taha ko iá, kau helo ko iá— ʻa kimoutolu!
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ha meʻa ʻe taha te ke lava ʻo fai ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí?
ʻE fiemaʻu ke ke fakahoko ha ngaahi feilaulau ʻi hoʻo kau ko ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí
Te ke loto nai ke ke hoko ko ha konga lahi ʻo e tukupā lahi tahá, ko e tupuʻanga lahi tahá, mo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní he ʻaho ní?
ʻOkú ke loto ke ke tokoni hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaofo kimui ní? Te mou lava nai, ʻa kimoutolu kuo filí, ʻo loto fiemālie ke tokoni ʻi hono kumi ʻo e kakai fili ʻa ia kuo teʻeki ke nau fanongo ki he pōpōaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí? Te ke loto nai ke ke kau ʻi he kau “talafekau ve‘e vave” ʻa ia naʻe lea ki ai ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá? [ʻĪsaia 18:2].
ʻE fiemaʻu he taimí ni ke ke fakahoko ha ngaahi feilaulau ʻi hoʻo kau ko ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Mahalo ʻe toe fiemaʻu mo ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí. ʻE fiemaʻu tonu ho taimí, iví mo e ngaahi talēniti kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá. ʻOkú ke saiʻia ai? …
…ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní he taimí ni ʻe toe mahuʻinga ange ai. ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa ʻe māʻongoʻonga ange hono olá. ʻIkai mo ha toe meʻa.
ʻOku totonu ke mahuʻinga fau kiate koe ʻa e tānaki fakataha ko ʻení. Ko e tufakanga ʻeni naʻe ʻomi ai koe ki he māmaní. …
Ko e hā te ne tokoniʻi koé? ʻI he hokohoko atu hoʻo lau e Tohi ʻa Molomoná, te ke ʻilo ai ʻa e tokātelina ʻo e tānaki fakatahá, ngaahi moʻoni kau kia Sīsū Kalaisi, ʻEne Fakaleleí, mo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻa ia ʻoku ʻikai ke maʻu ʻi he Tohi Tapú. ʻOku fakatefito e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí [vakai, 3 Nīfai 5:23–26]. Ko hono moʻoní, kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Tohi ʻa Molomona, he ʻikai hoko ʻa e talaʻofa ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. …
… Taʻofi hoʻomou toutou hū ki he mītia fakasōsialé, koeʻuhí kae lava ʻo holoki ʻene tākiekina fakamāmani koé. … ʻOku ou ʻilo e ngaahi lelei ʻo e mītia fakasōsialé. Ka ʻo kapau ʻoku lahi ange hoʻo tokanga ki aí ʻi hoʻo tokanga ki he fanafana ʻa e Laumālié, pea ta ʻokú ke fokotuʻu koe ʻi ha tuʻunga fakalaumālie lavea ngofua—kae pehē ki he kovi hono aʻusia ha tuenoa mo ha mamahi lahi fau. …
… Fai hano sivisiviʻi fakaʻauliliki e moʻuí mo e ʻEikí … ke fakapapauʻi ʻokú ke tuʻu taʻeueʻia ʻi he hala ʻo e fuakavá. Kapau kuó ke hē, pe ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke tukuange kae lava ke tokonia ai ho lotó mo e fakakaukaú ke toe maʻa ange, ko e ʻaho lelei taha ʻeni ke ke liliu aí. … Kātaki, ʻoua naʻá ke teitei mavahe mei he hala ʻo e fuakavá. Kātaki ʻo foki mai fakafou ʻi he fakatomala moʻoní, he taimí ni. …
… Lotu fakaʻaho ke malava ʻo maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ta moʻui ke mamata, pea ʻe hokohoko atu ʻetau mamatá, ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻaki ʻa e mālohi lahi. Pea te ke hoko koe ko e konga ʻo e mālohi ʻokú ne pouaki ʻa e tānaki fakataha ko iá! …
… Fili ke makehe mei he māmaní. ʻOkú ke ʻilo pea ʻoku ou ʻilo te mou hoko ko ha maama ki he māmaní. Ko ia ai, ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke fotu, lea, ngāue mo teuteu ʻo hangē ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí. ʻIo, ʻokú ke moʻui ʻi he māmaní, ka ʻokú ke maʻu ha tuʻunga ʻulungaanga ʻoku kehe ʻaupito mei he māmaní ke tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻuli ʻo e māmaní.
Fokotuʻu ha sīpinga ʻo e ʻalu maʻu pē ki he temipalé. Mahalo ʻe fiemaʻu heni ha kiʻi feilaulau lahi ange ʻi hoʻo moʻuí. ʻE fakaʻatā ʻe he taimi maʻu pē ʻi he temipalé ke akoʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi he founga ke fakaʻaongaʻi ai Hono mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia kuo fakakoloaʻi ʻaki koe ʻi Hono temipalé. Kiate kimoutolu ʻoku ʻikai nofo ofi ki ha temipalé, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke ako ʻi he faʻa lotu fekauʻaki mo e ngaahi temipale ʻi he folofolá pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Feinga ke ʻilo lahi ange, ke mahino lahi ange, ke ongoʻi lahi ange ʻo kau ki he ngaahi temipalé ʻi ha toe taimi kimuʻa. …
ʻOku ou ʻofa atu mo fakamālō atu pea te u tāpuakiʻi kimoutolu he taimí ni ke mou lava ʻo tukuange ʻa e māmaní ka mou tokoni ki he ngāue mahuʻinga mo vivili ko ʻení. Te tau lava fakataha ʻo fai e meʻa kotoa ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau faí ke teuteuʻi ai e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua mai Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.
ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu mo homou fāmilí ke mou lotu fakamātoato ʻi he ʻaho takitaha fekauʻaki mo e meʻa te mou lava ʻo fai ʻi he ʻi he ʻaho ko iá ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. …
ʻI hoʻomou ngāue fakataha ke fakafoʻou homou ʻapí ke hoko ko ha hūfangaʻanga ʻo e tuí—ʻoku fonu ʻi he ako fakataha mei he naunau fakalēsoni ʻoku fakatefito ʻi ʻapi pea poupouʻi ʻe he Siasí—ko hono tānaki ia ʻo ʻIsilelí.
ʻI hoʻomou faʻu ko e mātuʻá ha ngaahi aʻusia ʻe lava ke ako ai hoʻomou fānaú ke nau ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí—ko hono tānaki ia ʻo ʻIsilelí.
ʻI hoʻo fai e hisitōlia fakafāmilí; ngāue mo moihū ʻi he temipalé; fakaʻaongaʻi ho taimi totonú ke ke ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló pea ke tokoniʻi ha taha kehe ke ne fai ʻa e meʻa tatau—ko hono tānaki ia ʻo ʻIsilelí.
ʻI hoʻo tokoni ke fakamālohia e fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé; ʻi hoʻo fakatomala mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke fakatomalá; ʻi hoʻomou ala atu ʻo tokoni ʻi homou tukui koló mo kau ʻi he ngaahi ngāue taau ke tokoniʻi ʻa e faingataʻaʻiá—ko hono tānaki ia ʻo ʻIsilelí.
Ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻoku tau lava … kotoa ʻo fai.
Siʻoku kāinga ʻofeina, ko ʻetau ngāue nāunauʻiá ʻa e ngāue ʻa e ʻOtua Māfimafí. ʻOkú Ne moʻui. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko Hono Siasí ʻeni, kuo fakafoki mai ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo teuteuʻi ʻa e māmaní ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí.
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ha ngaahi liliu te ke lava ʻo fai ʻi hoʻo moʻuí ke hoko ko ha konga ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni?
ʻOku fiemaʻu hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ki hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí
Kuo fakahā ʻe he ʻEikí: “ʻOku ou fakahā kiate kimoutolu ha fakaʻilonga … te u tānaki fakataha, ʻa hoku kakaí, mei heʻenau nofo movetevete fuoloá, ʻE fale ʻo ʻIsileli, pea toe fokotuʻu ʻi honau lolotongá ʻa hoku Saioné” [3 Nīfai 21:1]. Ko hono ʻomi ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ia ki he māmaní kātoa kuo kamata ke tānaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli pea mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava naʻá Ne fai mo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé [vakai, Sēnesi 12:2–3; 26:3–4; 35:11–12]. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau akoʻi ʻa e tokāteline ko ʻení, ka ʻoku tau toe kau atu foki ki ai. ʻOku tau fai ia ʻi heʻetau tokoni ki hono tānaki e kakai fili ʻa e ʻEikí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.
ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu te nau fili ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi heʻenau moʻuí.
Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e talaʻofa ko ʻeni ʻo e tānakí? Koeʻuhí he ʻoku fiemaʻu ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ki hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Maí! Pea ko e Tohi ʻa Molomoná ko e meʻangāue ia ʻa e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke fakahoko fakatouʻosi ʻaki ʻa e ongo taumuʻa fakalangi ko ʻení. …
Fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Maí, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku “ofi mai ia ʻi he taimí ni, pea ʻi ha taimi ʻe hoko mai” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 63:53]. Pea ʻi he toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí, he ʻikai hoko ia ʻi he lilo. Lolotonga iá, kuo pau ke fai ha ngāue lahi ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli mo teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua nāunauʻia Maí.
Fehuʻi ke Akó
ʻOku teuteuʻi fēfē ʻa e māmaní ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí?
Ko e ikuʻanga fakaʻosi ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ko hono silaʻi ʻo e ngaahi fāmilí ʻi he temipalé
ʻOku hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha fakamoʻoni ki māmani kuo kamata ʻa e talaʻofa ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí. Ka ʻoku ʻikai ko e ikuʻangá ia. ʻOku fiemaʻu ke silaʻi e ngaahi fāmili ko iá ʻi he temipalé ke nau feʻunga ke maʻu e tāpuaki taupotu taha ʻo e moʻui taʻengatá. Pea ko e moʻoni ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa ʻe toe hāʻele maí ʻi heʻetau tokoni ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he meʻa toputapu ko iá.
ʻOku ʻikai ko e taumuʻa aofangatukú ʻa hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko e kamataʻangá pē ia. Ko e ikuʻanga ʻoku tau kātaki ke aʻu ki aí ʻoku kau ai ʻa hono maʻu ʻo e ʻenitaumení mo e ngaahi ouau sila ʻi he temipalé. ʻOku kau ai ʻetau kau atu ki ha faʻahinga vā fetuʻutaki ʻoku kau ai ha fuakava mo e ʻOtuá ʻa kinautolu ʻi he hako tonú pe ohi maí pea nofo mo Ia mo hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. Ko e nāunau ia ʻo e ʻOtuá ʻa ia ko e—moʻui taʻengatá maʻa ʻEne fānaú [vakai Mōsese 1:39].
Ngaahi Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ʻa e taumuʻa taupotu taha ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ki ha taha ke ne aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá?
Ngaahi Fakaafé mo e Ngaahi Talaʻofá
Lau fakaʻaho mei he Tohi ʻa Molomoná
ʻI he hokohoko atu hoʻo lau fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná, te ke ʻilo ai ʻa e tokāteline ʻo e tānaki fakatahá, ngaahi moʻoni kau kia Sīsū Kalaisí, ʻEne Fakaleleí, mo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻa ia ʻoku ʻikai ke maʻu ʻi he Tohi Tapú. ʻOku fakatefito e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí [vakai, 3 Nīfai 5:23–26]. Ko hono moʻoní, kapau naʻe ʻikai ha Tohi ʻa Molomona, he ʻikai hoko ʻa e talaʻofa ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.
Mavahe mei ha fakafalala maʻu pē ki he mītia fakasōsialé
Taʻofi ʻa e fakafalala maʻu pē ki he mītia fakasōsialé, kae lava ke holoki ʻene tākiekina fakamāmani koé. … ʻOku ou ʻilo e ngaahi lelei ʻo e mītia fakasōsialé. Ka ʻo kapau ʻoku lahi ange hoʻo tokanga ki aí ʻi hoʻo tokanga ki he fanafana ʻa e Laumālié, pea ta ʻokú ke fokotuʻu koe ʻi ha tuʻunga fakalaumālie lavea ngofua—kae pehē ki he kovi hono aʻusia ha tuenoa mo ha mamahi lahi fau.
Fakapapauʻi ʻoku tuʻu maʻu ho vaʻé ʻi he hala ʻo e fuakavá
Fai hano sivisiviʻi fakaʻaufuli ʻo e moʻuí mo e ʻEikí … ke fakapapauʻi ʻoku tuʻu maʻu ho vaʻé ʻi he hala ʻo e fuakavá. Kapau kuó ke hē, pe ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke tukuange kae lava ke tokonia ai ho lotó mo e fakakaukaú ke toe maʻa ange, ko e ʻaho lelei taha ʻeni ke ke liliu aí. … Kātaki, ʻoua naʻá ke teitei mavahe mei he hala ʻo e fuakavá. Kātaki ʻo foki mai fakafou ʻi he fakatomala moʻoní, he taimí ni.
Lotu fakaʻaho ke malava ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí
Lotu fakaʻaho ke malava ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ta moʻui ke mamata, pea ʻe hokohoko atu ʻetau mamatá, ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻaki ʻa e mālohi lahi. Pea te ke hoko koe ko e konga ʻo e mālohi ʻokú ne pouaki ʻa e tānaki fakataha ko iá!
Lotu fakamātoato ʻi he ʻaho takitaha fekauʻaki mo e meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí
ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu mo homou fāmilí ke mou lotu ʻi he ʻaho takitaha fekauʻaki mo e meʻa te mou lava ʻo fai ʻi he ʻaho ko iá ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.
Hoko ko ha maama ki māmani
Fili ke makehe mei he māmaní. ʻOkú ke ʻilo pea ʻoku ou ʻilo te mou hoko ko ha maama ki he māmaní. Ko ia ai, ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke fotu, lea, ngāue mo teuteu ʻo hangē ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí. ʻIo, ʻokú ke moʻui ʻi he māmaní, ka ʻokú ke maʻu ha tuʻunga ʻulungaanga ʻoku kehe ʻaupito mei he māmaní ke tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻuli ʻo e māmaní.
Fokotuʻu ha sīpinga ʻo e ʻalu maʻu pē ki he temipalé
Fokotuʻu ha sīpinga ʻo e ʻalu maʻu pē ki he temipalé. Mahalo ʻe fiemaʻu heni ha kiʻi feilaulau lahi ange ʻi hoʻo moʻuí. ʻE fakaʻatā ʻe he taimi maʻu pē ʻi he temipalé ke akoʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi he founga ke fakaʻaongaʻi ai Hono mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia kuo fakakoloaʻi ʻaki koe ʻi Hono temipalé. Kiate kimoutolu ʻoku ʻikai nofo ofi ki ha temipalé, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke ako ʻi he faʻa lotu fekauʻaki mo e ngaahi temipale ʻi he folofolá pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Feinga ke ʻilo lahi ange, ke mahino lahi ange, ke ongoʻi lahi ange ʻo kau ki he ngaahi temipalé ʻi ha toe taimi kimuʻa.
Ngaahi Vitiō
The Scattering and Gathering Is First Spiritual
Ko ha Uiuiʻi Fakaepalōfita: Aʻusia ʻa e Fiefia ʻi he Ngāue Fakafaifekaú
Ngaahi Lea Fekauʻakí
“Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020)
“ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmanilahi ʻa e toʻu tupú, 3 ʻo Sune 2018)
“Ko e Fuakava Taʻengatá” (Liahona, ʻOkatopa 2022; fakamatala ʻo e lea ʻa Palesiteni Nalesoni naʻe fai ʻi Māʻasi 2022)
“Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ʻi Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018)
“The Gathering of Scattered Israel” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2006)