Ko Hono Akoʻi mo Akó
Ko Hono Tauhi ʻa e Potupotutatau Fakatokāteliné


“Ko e Tauhi ʻa e Potupotutatau Fakatokāteliné,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)

Ko Hono Tauhi ʻa e Potupotutatau Fakatokāteliné

Fakaʻuhingaʻí

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e potupotutatau fakatokāteliné ki hono ʻoange ʻa e tokanga pe fakamamafa totonu ki ha tokāteline ʻi he puipuituʻa ʻo e ngaahi moʻoni kehe kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻOtuá. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e taukei ko ʻení, te ke ala vahevahe ʻa e ongo fakamatala ko ʻení:

Siosefa F. Sāmita

ʻOku mātuʻaki taʻe-fakapotopoto ke toʻo ha konga ʻo e moʻoní ʻo ʻai ke hangē ko e foʻi moʻoni kakató ia. (Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 122)

Palesiteni Boyd K. Packer

ʻOku ʻi ai ha ngaahi akonaki fepoupouaki mo fakatupu fakakaukau ʻi he folofolá ʻoku nau ʻomi ha ʻilo ʻoku potupotutatau ki he moʻoní. (Boyd K. Packer, “The Pattern of Our Parentage,” Ensign, Nov. 1984, 66)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ʻeke pē kiate kinautolu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau ako ʻa e folofolá mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí:

  • Ko e hā ha tō-kehekehe ʻe ala hoko kapau te u feinga ke mahino pe fakaʻaongaʻi ʻa e akonaki ko ʻení ʻo ʻikai kau ai ʻa e ngaahi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí?

  • Ko e hā ha toe ngaahi moʻoni kehe ʻoku fakatupu fakakaukau pe te ne ʻai ke potupotutatau ʻa e akonaki ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí?

Fakatātaaʻi

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ko ʻení pe ko ha sīpinga pē ʻaʻau ke fakatātaaʻi ʻa e taukei ko ʻení.

Lau ʻa e Mātiu 22:39, pea fakahaaʻi ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke tau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē pē ko kitautolú.

Ko e hā ha tō-kehekehe ʻe ala hoko kapau ʻe fakamavaheʻi ʻa e fekau ko ʻení mei he ngaahi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí?

ʻE lava ke hoko ʻa e tō-kehekehé kapau naʻe tui ha taha ia ko e tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he ʻofa mo e angaʻofá ʻoku kau ai hono fakaoleoleʻi ʻa e ngaahi fili ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai foki mo ha tō-kehekehe kapau ʻoku fakaiku ʻa e ʻofa ki he niʻihi kehé ki hano holoki pe kole fakamolemole koeʻuhí ko e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá.

Ko e hā ha toe ngaahi moʻoni kehe ʻoku fakatupu fakakaukau pe te ne ʻai ke potupotutatau ʻa e akonaki ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí?

Te tau lava ʻo manatuʻi ko e ʻuluaki fekau lahí ke ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e talangofua ki Heʻene ngaahi fonó mo e ʻikai maaʻi [ʻEne ngaahi fonó] (vakai, Mātiu 22:37–38; Loma 1:16). Kuo fekauʻi foki kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi pea fakatomala (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:14–16). Ko e fakaafeʻi ko ia ʻo e niʻihi kehé ke nau moʻui ʻaki e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ko hano fakahaaʻi ia ʻo ʻetau ʻofa kiate Ia mo ʻEne fānaú.

Te ke lava foki ʻo huluʻi ʻa e foʻi vitiō “Go and Sin No More” (3:21) pe toe vakaiʻi ʻa e talanoá ʻi he Sione 8:1–11. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ʻa e founga naʻe fakatātaaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e potupotutatau ʻi he fekau ke ʻofa ʻi he niʻihi kehé mo ʻEne līʻoa ki he fono ʻa e ʻOtuá.

3:18

Fakaangaanga

Fili ha potufolofola mei he folofola ke laukonga he uike ní ʻokú ne akoʻi ha foʻi moʻoni ʻoku fiemaʻu ke potupotutatau mo e ngaahi moʻoni kehé kae mahino lelei pe fakaʻaongaʻi totonu. Pe ko haʻo fili mei he ngaahi potufolofola ʻoku hiki atu ʻi laló. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ako ʻa e potufolofolá pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Ko ha moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku akoʻi ʻe he potufolofolá

  • Ko ha tō-kehekehe ʻe ala hoko kapau ʻoku fakamavaheʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení mei he ngaahi akonaki kehe ʻo e ongoongoleleí

  • Ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí ʻokú ne ʻai ke potupotutatau ʻa e moʻoni ko ʻení

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe mo e kalasí pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

Ngaahi potufolofola lahi ange ke fakaangaangá:

  • ʻĪsaia 63:1–6. ʻOku akoʻi ʻe ʻĪsaia ʻe hoko ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua Maí ko ha ʻaho ʻo e tautea mo e fakaʻauha.

  • Maʻake 11:24. ʻOku akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ko e hā pē ha meʻa ʻe lotua ʻe Heʻene kau ākongá ʻi he tuí, ʻe foaki ia kiate kinautolu.

  • ʻEfesō 2:8–9. ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻoku fakahaofi kitautolu ʻi he ʻaloʻofá ʻo fakafou ʻi he tuí kae ʻikai koeʻuhí ko ʻetau ngaahi ngāué.

  • ʻAlamā 34:32–33. ʻOku akonaki ʻa ʻAmuleki ko e moʻuí ni ko e taimi ia ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.

  • Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:2, 4. ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻokú Ne manavaʻofa mo ʻaloʻofa.

Fakaafe pea Toe Vakaiʻi

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaangaanga ke tauhi ʻa e potupotutatau fakatokāteliné ʻi heʻenau ako ʻa e folofolá mo e ongoongoleleí. Manatuʻi ke toe vakaiʻi mo tuku ha taimi ke vahevahe ai ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo ʻi heʻenau ako fakatāutahá ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e taukei ko ʻení. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he taukei ko ʻení ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku akoʻi ʻi he folofolá. Kumi ha ngaahi faingamālie ke hokohoko atu ai hono fakaangaanga ʻa e taukei ko ʻení ʻi he kalasí.