“Uāleni Kautele,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016)
“Uāleni Kautele,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá
Uāleni Kautele
ʻI he taimi naʻe hoko ai hono tehina ko ʻŌlivá ʻi hono taʻu uofulu tupu siʻí ko e “kaumātuʻa hono ua” ʻo e Siasi kuo fakafoki maí ʻi he 1830, ko Uāleni Kautele (naʻe faʻa ʻiloa he taimi ʻe niʻihi ko Toketā Kautele) naʻe ʻi ai hono fale talavai, mo pule ʻi he meilí, pea ko ia naʻá ne fuofua langa ha fale piliki ʻi Filitami, Niu ʻIoké. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻi ai haʻana fānau ʻe toko valu mo hono uaifi ko Peisení. Neongo naʻá ne ako ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi naʻe pulusi ai ʻi he 1830, ka naʻe toki kau ʻa Uāleni ia ki he Siasí hili ha taʻu ʻe fā mei ai. Naʻá ne muimuiʻi pē ʻa e ngaahi meʻa fakaofo naʻe hoko ki hono tehiná mei he mamaʻó. ʻI ha tohi ʻi Sānuali 1834 kia ʻŌliva, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Uāleni ʻa ʻene fakaʻofaʻia ʻi he Kāingalotu ʻi Mīsulí hili hono toki tuli kinautolu mei he Vahefonua Siakisoní, ka naʻá ne kei tohi pē ʻo kau ki he kāingalotu ʻo e Siasí ko “ho kakai” pea “mo ho kaungāmeʻa.”
ʻOku ngalingali ko e meʻa naʻá ne liliu ʻa Uālení ko ha ʻaʻahi meia Siosefa mo Paʻale P. Palati ʻi Māʻasi 1834. ʻI he talangofua ki ha fekau ke kumi ha niʻihi ke kau mai mo tānaki e ngaahi foaki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he “ngaahi fonua ki he tafaʻaki fakahahaké” maʻá e ʻApitanga ʻo Saioné, naʻe fou atu ai ʻa Siosefa mo Paʻale ʻi Filitami peá na nofo ai ʻi ha pō ʻe taha ʻi he ʻapi ʻo Uāleni mo Peiseni Kautelé, pea naʻe tauhi lelei ai kinaua “ʻi he Fiefia kakato ʻo e ngaahi Tāpuaki fakatuʻasino mo fakalaumālie kotoa pē ʻa ia naʻá ma fiemaʻú pe ʻiloʻi ʻoku taau ke maʻú.” Lolotonga ʻa e ʻaʻahi ko ʻení, naʻá na malanga ʻo lahi ange he tuʻo tahá “ʻi ha ʻapi naʻe fonu hake,” pea naʻe tokolahi ha kakai naʻe papitaiso, ʻo kau ai ʻa Heamani Haiti ko e kaungāʻapi ʻo e fāmili Kautelé. Naʻe toki manatuʻi ʻe Palati kimui naʻe papitaiso ha kakai ʻe toko “tolungofulu pe fāngofulu” pea fokotuʻu ha kolo, ʻa ia naʻe fakatefito ai e tupulaki ʻa e Siasí ʻi he vāhenga ko iá.
Neongo ʻoku ʻikai ke toe maʻu ha ngaahi lekooti ki he kau fuofua mēmipa ʻo e Kolo Filitamí, ʻoku ngalingali pē naʻe kau ai ʻa Uāleni Kautele. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1834, hili ia ha māhina ʻe ono mei he ʻaʻahi ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe toe fai ai ʻe Uāleni ha tohi kia ʻŌliva ʻo fakahaaʻi ai ʻa e tui fakalotu “kuó ma fakatou tali leleí” mo fakahaaʻi ko e Kāingalotú ko “hota ngaahi tokoua mo e tuofāfine.” ʻOku fakamahino ʻe he tohi ʻa Uālení ʻa e fuʻu ngāue lahi naʻe fai kae toki lava ai ʻo uluí. Naʻe mahino ʻene ʻiloʻi lelei ʻa e fakaanga mo e taʻe fiemālie ʻa ha “kakai lelei ʻe lauafe ʻoku [nau] pehē … ʻoku takihalaʻi mo kākaaʻi kimautolu,” pea toe fuʻu ongo ange ʻa e mamahi ʻo e fakafepakí koeʻuhí ko hono fatongia fakaʻeiʻeiki ʻi he sōsaieti fakalotofonuá. Neongo naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻi ai ha “ngaahi fakahā fakalangi ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻene lotu ʻi he Kolo Filitamí, ka naʻe kei fakaʻānaua pē ʻa Uāleni ki ha ngaahi aʻusia tatau mo ia naʻe maʻu ʻe hono tehiná. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo tuʻo lahi haʻaku fakaʻamu ange mai naʻá ku maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ia kuó ke maʻú.” Naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe Uāleni ʻa ʻene fakaʻamu ki ha “tokotaha malanga mei hotau siasí” ke ne haʻu ki he ʻēlia Tauʻatāiná, ha tokotaha te ne “failelei kiate kimautolu, ʻaki hono fakamālohia mo langa hake kimautolu ʻi he tui toputapu tahá.”
ʻOku pau pē naʻe taʻe ʻamanekina ʻi he hili ha māhina ʻe ua mei ai, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ke ui ʻa Uāleni ke hoko ko ha “taulaʻeiki lahi pule ki hoku siasí, ʻi he fonua ko Filitamí pea mo e ngaahi potu fonua takatakaí.” Pea hagē pē ko e meʻa ʻoku faʻa hokó, naʻe hoko pē ʻa Uāleni ko e tali ki heʻene kolé. Pea hangē pē ko e niʻihi tokolahi kuo ui ke ngāue talu mei he taimi ko iá, naʻe mahino mei he ngaahi lea ʻo e tāpuaki mo e faleʻi naʻe foaki kiate iá ʻa hono ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí pea tokoniʻi ia ke ne lavameʻa ʻi hono uiuiʻí.
ʻI hono fakahaaʻi ʻo e fili ʻa Uāleni ke kau ki he Siasí, naʻe toe fakamahino mo fakatokangaʻi ʻe he fakahaá ʻa e faingataʻa naʻá ne fouá. “Naʻe ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he langí ʻi he punou hifo ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Uālení ki hoku tokotoko fakatuʻí, ʻo ne fakamavaheʻi ia mei he ngaahi founga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá,” ko e fakamatalá ia. Naʻe toe mahuʻinga ange ʻa e foʻi mavahevahe ko iá, koʻeuhí he naʻe fakahinohinoʻi mai ʻe he fakahaá kia Kautele ke “malanga ʻaki ʻeku ongoongolelei taʻengatá, pea hiki hake hono leʻo ʻo lea fakatokanga ki he kakaí, ʻo ʻikai ngata ʻi hono feituʻu ʻoʻoná pē, ka ʻi he ngaahi vahefonua ʻoku fehokotaki mo iá,” pea ke “tuku ʻa hono taimí kotoa ki he lakanga māʻolunga mo toputapu ko ʻení.” ʻI heʻene fai iá, ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “foaki kiate ia ʻa e ʻofa mo e tui pau ʻa ia te ne lava ai ʻo tuʻu.” Ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe he fakahaá ʻoku ʻikai ke makatuʻunga e lavameʻa ʻa Uālení ʻi he meʻa te ne malavá ka ʻi heʻene anga fakatōkilaló: “ʻOku monūʻia ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Uālení, he te u manavaʻofa kiate ia; pea neongo ʻa e hīkisia ʻo hono lotó, ka te u hiki hake ia ʻo kapau te ne fakavaivaiʻi ia ʻi hoku ʻaó.”
Neongo ʻoku ʻikai ke loko maʻu ha ngaahi lekooti, ka ʻoku mau ʻilo naʻe hoko ʻa Uāleni Kautele ko ha kaumātuʻa pule ʻi he vāhenga Tauʻatāiná ʻi he taʻu hono hokó—ko ha taʻu fakahisitōlia ki he ʻēlia ko iá. Naʻe fai ha konifelenisi ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻEpelelí ʻa ia naʻe tokangaʻi ʻe Sitenei Likitoni ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI hono lipooti ʻo e konifelenisí ni ʻi he nusipepá, naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻŌliva Kautele ʻoku vēkeveke ʻa e “fuʻu” vahefonua Tauʻatāiná “ke maʻu ʻa e fakahinohino kau ki he tui mo e tui fakalotu ʻa e siasí ni, mo hanganaki fiefia atu ke fakaʻekeʻi ʻa e kaumātuʻa toko siʻi kuo nau maʻu ʻa e faingamālie ke malanga ʻi he fonua ko iá.” Hili ha ngaahi uike lahi mei ai, naʻe ʻaʻahi mai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá—ʻi honau ʻuluaki misiona ko ha kōlomú—ʻi he ʻēlia ko iá. Naʻa nau fai ha konifelenisi ʻi he ʻaho 22–23 ʻo Meé, ʻa ia naʻa nau fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi fakangatangata fakasiokālafi ʻo e Konifelenisi Tauʻatāiná, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi kolo ʻe 12 pea maʻu atu mo ha konga lahi ʻo e tafaʻaki fakahihifo ʻo Niu ʻIoké. Fakatatau ki he lipōtí ko e Kolo Tauʻatāiná naʻe tokolahi taha hono kau mēmipá ko e toko 65.
Ko e ngaahi kaveinga naʻe talanoaʻi ʻi he konifelenisí naʻe kau ai “ʻa e Lea ʻo e Potó,’ ko e meʻafoaki ʻo e lea kehekehé, kikité, mo e alā meʻa pehē,” pea mo “hono huhuʻi ʻo Saioné.” Naʻe lea ha kau mēmipa ʻe nima ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, hili iá pea “fakahaaʻi ʻe he siasí ʻa ʻenau loto-moʻoni ke fakahoko ʻa e ngaahi akonaki” naʻe fakahokó. ʻI he konga kimui ʻo e taʻú, naʻe ʻaʻahi atu ʻa ʻOasoni Pālati ki he ʻēliá ko e ngāue fakafaifekau. Naʻá ne lipooti haʻane papitaiso ha kakai tokosiʻi, fakatau atu ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea maʻu ha ngaahi tohi kole lahi ki he nusipepa ʻa e Siasí, ko e Messenger and Advocate. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ʻa e ʻamanaki lelei ki ha kakai tokolahi ke nau kau mai ki he ongoongoleleí ʻi he ngaahi feituʻú ni.”
ʻOku fakahā ʻe he ngaahi meʻá ni mo ha ngaahi lipooti kehe naʻe hoko ʻa Uāleni Kautele ko ha konga ʻo ha vā fetuʻutaki mālohi ʻi he vā ʻo e ngaahi feituʻu tefitó mo e ngaahi kolo mamaʻo atu naʻe kamata mai ʻaki ʻe he Siasí. ʻI heʻene hoko ko ha taki fakalotofonua ʻo e Siasí, naʻá ne lava ke tokoni ki ha kau papi ului foʻou tokolahi ʻi heʻenau haʻu ki he Siasí, mo toe tokoni foki ke fakahoko mo fokotuʻutuʻu ha ngaahi fakataha mo e kau faifekaú mo e kau taki mei Ketilaní.
ʻOku malava mei he ola lelei ʻa e ngāue fakafaifekaú ke tupulaki vave ai ʻa e ngaahi koló, hangē ko e tupu tokolahi ʻaupito ʻa e Kolo Tauʻatāiná. ʻOku faʻa fakatokangaʻi ʻe he kau taki fakalotofonuá ʻoku holo vave ʻa e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻi honau vāhengá, ʻi hono faʻa kole mai ke fakatahaʻi e Kāingalotú. Ko ha meʻa angamaheni pē ʻa e aʻusia ʻa Uāleni Kautelé. ʻI heʻene lipooti naʻe pulusi ʻi Fēpueli 1835 ʻi he Messenger and Advocate [Talafekaú mo e Taukapó] naʻe maʻu ai ha kiʻi fakakaukau ki he anga e vave ʻo e liliu ki he ngaahi kolo naʻe kamata maí. Naʻe lipooti mei he siasi ʻi Uesifilá ha kāingalotu ʻe toko 72, ko ha fuʻu fika lahi ia, ka ʻi he lipooti mei he ngaahi kolo ʻi Menitoni mo Limá ko e toko valu pē. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Kautele ʻo pehē, “Mei he fakamatala fakamuimui ki he siasí, naʻe tokolahi ha kau mēmipa kuo hiki; ko ha niʻihi ki Ketilani, pea niʻihi ki Mīsuli, pea ko e toko valu ʻoku fakahaaʻi atu hení, ko e toenga pē ia ʻo e kau mēmipa naʻe kei nofó.” “Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe fuʻu tokolahi ai ʻa e siasí.”
Pea hangē pē ko hono fakafofongaʻi mai ʻe he kau mēmipa ʻe toko 18 ʻi Siava mo Uetasifilá ʻa e “toenga ʻo e kāingalotú,” ʻa e “kakai tokolahi kuo nau hiki ki he ngaahi feituʻu ʻoku fai ki ai ʻa e tānakí.” Naʻe iku kau atu foki mo Kautele ki he tānaki ko iá. Hili ʻene ngāue faivelenga ʻi Tauʻatāina, naʻá ne fakatau mo hono fāmilí honau kelekelé ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1835 pea teuteu ke hiki ki Ketilani. Naʻa nau tūʻuta atu ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1836, ʻo feʻunga tonu pē mo e taimi ke kau atu ki he teuteu ki hono fakatapui e fale ʻo e ʻEikí.
Pea hangē pē ko ha Kāingalotu tokolahi kehe ʻoku ʻikai ke fuʻu fai ha ʻilo ki ai ʻi he ʻahó ni, naʻe fai ʻe Uāleni Kautele ha ngaahi tokoni mahuʻinga ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻá ne ngāue ʻi he ʻōfisi fai pulusi ʻi Ketilaní mo ʻētitaʻi e nusipepa ʻa e Siasí. ʻI heʻene hoko ko ha kalake ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne tokoni ke tohi ʻa e lotu fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní mo tauhi ha ngaahi lekooti ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko fakaʻahó. Ko ʻene tokoni fakamuimui taha ʻoku lava ke maʻu ʻi he taimí ni ʻi ha ngaahi peesi siʻi mei he fakahā naʻe ʻomai fakahangatonu ki ai—ʻi he 1836, naʻá ne lekooti ʻa e fakamatala ʻi he tohinoa ʻa Siosefa Sāmita ʻo fakamatalaʻi e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí mo e kau talafekau fakalangi kehe kia Siosefa mo ʻŌliva ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836.