Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava
Meʻafoaki ʻa ʻŌliva Kautelé


“Meʻafoaki ʻa ʻŌliva Kautelé,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016)

“Meʻafoaki ʻa ʻŌliva Kautelé,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá

Meʻafoaki ʻa ʻŌliva Kautelé

T&T 6, 7, 8, 9, 13

tā valivali ʻo ʻŌliva Kautele

Naʻe tokoto ʻāʻā pē ʻa ʻŌliva Kautele ʻo fifili pe ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi talanoa naʻe fanongo aí. Naʻe nofototongi ʻa e faiako taʻu 22 ko ʻení ʻi he ʻapi ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻi Palemaila, ʻi Niu ʻIoke, ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1828. Hili pē ha taimi nounou mei heʻene tūʻuta atu ki he ʻēliá, naʻe kamata ke fanongo ki ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e foha he fāmili Sāmitá ko Siosefa ko e Siʻí, ʻi heʻene feʻiloaki mo e kau ʻāngeló, pea mo ʻene ʻilo ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá.

Naʻe fakautuutu ʻene fie ʻiló, pea lahi ʻene ngaahi fehuʻi ki he tokotaha haʻana ʻo e ʻapí, mo loto ke ʻilo lahi ange. Naʻe ʻuluaki momou ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ke ne fakamatala, ka naʻe fāifai pē peá ne tali e kole ʻa e taha naʻe nofototongi ange ki aí peá ne fakamatala ange fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí. Naʻe fiemaʻu ʻe ʻŌliva ke ne ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ʻa e faʻahinga meʻa fakaofo peheé. Naʻá ne lotu. Pea naʻe hoko mai ha nonga kiate ia kuo ʻosi folofola ʻa e ʻOtuá pea mo fakapapauʻi ange ʻa e ngaahi talanoa kuo fanongo aí.

Naʻe ʻikai ke ne tala ki ha taha ʻa e meʻá ni, neongo naʻe faʻa lea ʻo kau ki ha ngaahi lauʻi peleti koula pea fāifai ʻo ne tui kuo ui ia ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ha tangata tohi kia Siosefa Sāmita ʻi heʻene liliú. ʻI he ʻosi ʻa e teemi akó ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829, naʻe fononga leva ʻa ʻŌliva ki Hāmoni, ʻi Penisilivēnia, ʻa ē naʻe nofo ai ʻa Siosefa mo hono uaifi ko ʻEmá, ʻo ngoueʻi ʻa e kelekele ʻo e tamai ʻa ʻEma, ko ʻAisake Heilí.

Naʻe kiʻi tuʻu fakataimi hono liliu ʻo e ngaahi lauʻi peletí ʻi he hili hono fakamoleki ʻe he tangata tohi ʻa Siosefá ko Māteni Hālisí ʻa e ʻū tatau naʻe liliú ʻi he faʻahitaʻu māfana kimuʻá. Neongo ʻa e palopalema ko ʻení, naʻe fakapapauʻi ange ʻe Siosefa ki heʻene faʻeé naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo kiate ia ʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí kiate ia ha tangata tohi. Naʻe pehē ʻe Siosefa, “Pea ʻoku ou falala ʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene palōmesí.” Ko hono moʻoní, naʻe ʻomai ʻe he ʻEikí ha tangata tohi, pea naʻe ʻohovale ʻa e faʻē mo e tamai ʻa Siosefá he ko ʻŌliva Kautele ʻa e tangata ko iá, ʻa e tagata tofu pē naʻá na tokoni hono teuteuʻí. Naʻe aʻu mai ʻa ʻŌliva ki he ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli, 1829.

Naʻe ʻikai toe fakamolenoa ʻe Siosefa mo ʻŌliva ha toe kiʻi taimi. Hili haʻana fai ha ngaahi ngāue ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpelelí, naʻá na kamata fakataha leva ʻa e liliu leá ʻi he ʻaho hono hokó.

Ko ha Fakahā kia ʻŌliva

Naʻe hokohoko atu ʻa e liliu leá ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, pea maʻu leva ʻe Siosefa ha fakahā ki heʻene tangata tohi foʻoú. Naʻe feau ʻa e faʻa veiveiua ʻa ʻŌliva ki he meʻafoaki fakaepalōfita ʻa Siosefa Sāmitá ʻi hono fakamatalaʻi ʻe he fakalea ʻo e fakahaá ʻa e ngaahi aʻusia kuo teʻeki ai ke vahevahe ʻe ʻŌliva mo ha tahá. Naʻe fakamanatu ange ʻe he ʻEikí, “Fakakaukau ʻi ho ʻatamaí ki he pō ʻa ia naʻá ke tangi ai kiate au ʻi ho lotó, ke ke ʻilo ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení.” “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālie ki ho ʻatamaí ʻi [he] meʻá?—Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni lahi hake te ke lava ʻo maʻu ʻi ha fakamoʻoni mei he ʻOtuá? … ʻOua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”

Naʻe haʻu ʻa ʻŌliva ki Hāmoní ʻi heʻene tui kuo uiuiʻi ia ke ne tohi maʻa Siosefa; ka ko ʻeni kuo ʻi ai mo ne fiemaʻu ke ne ʻiloʻi pe ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku finangalo ʻe he ʻEikí ke ne fai. Naʻe fakamahino ʻe he ʻEikí ʻi he fakahaá, “Vakai ʻokú ke maʻu ha meʻa-foaki, pea ʻokú ke monūʻia koe koeʻuhí ko hoʻo meʻa-foakí. Manatuʻi ʻoku toputapu ia pea ʻoku haʻu ia mei ʻolunga.” Ko ʻene meʻafoakí ko e meʻafoaki ʻo e fakahā, pea te ne lava ai ʻo “ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló, koeʻuhí [ke ne] ʻai ʻa e tokolahi ke nau ʻilo ki he moʻoní, ʻio, ʻo fakamahino kiate kinautolu ʻa hono taʻetotonu ʻo honau ngaahi halá.” Naʻe toe foaki foki ʻe he ʻEikí mo ha meʻafoaki ʻe taha kia ʻŌliva: “Kapau ʻokú ke fiemaʻu meiate au, ke liliu lea, ʻo hangē ko ʻeku tamaioʻeiki ko Siosefá.”

Lolotonga iá, naʻe hoko atu ʻa ʻŌliva ke fakamoʻoniʻi naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻene meʻafoaki ke liliu leá. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻi he māhina tatau pē, naʻe lolotonga talanoa ai ʻa e ongo tangatá ki he ikuʻanga ʻo e ʻAposetolo ko Sioné—ko ha kaveinga mahuʻinga ʻi he taimi ko iá. ʻOku lekooti ʻi he hisitōlia ʻo Siosefá naʻe kehekehe ʻena fakakaukaú peá na “felotoi ke fakaʻosi ki he ʻUlimí mo e Tumemí.” Naʻe fai mai ʻa e talí ʻi ha meʻa-hā-mai ʻo ha takainga kiliʻimanu naʻe lililu ʻe Siosefa, ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7.

Ko e Fakaʻamu ʻa ʻŌliva ke Liliu Leá

ʻI he hoko atu ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻa ʻena ngāué, naʻe holi lahi ʻa ʻŌliva ke toe lahi ange ʻa e meʻa te ne fai ʻi he liliu leá. Naʻe ʻosi talaʻofa ange ʻe he ʻEikí te ne maʻu ha faingamālie ke liliu lea, pea naʻá ne loto ke ʻekeʻi ia. Naʻe toe lau ange ʻe Siosefa ha fakahā ʻe taha. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko iá kia ʻŌliva te ne lava ke maʻu ʻa e meʻafoaki naʻá ne fiemaʻú. Ko e meʻa naʻe fiemaʻú ko e tui mo ha loto ʻoku faitotonu.

Naʻe hoko atu ʻa e fakahaá, ʻo fakahinohino ki he tokotaha teu liliu lea ko ʻení ʻa e founga ʻe fakahoko ai ʻa e ngāué. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí & ʻi ho lotó ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koé & ʻe nofo ia ʻi ho lotó.” Ko e founga ʻeni ʻoku faʻa hoko maʻu mai ai pē ʻa e fakahaá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he fakahaá ko e founga ʻeni pe ko e “laumālie ʻa ia naʻe taki mai ai ʻe Mōsese ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá ʻi he kelekele mōmoá.”

Naʻe moʻui ʻa ʻŌliva Kautele ʻi ha tukufakaholo naʻe palotoloto ai ʻa e ngaahi fakakaukau, ngaahi lea mo e tōʻonga moʻui fakatohitapú. ʻOku ngalingali naʻe tōloto ʻiate ia ʻa e fakamatala kau kia Mōsesé. Ko e fakamatala ko ia ʻi he Fuakava Motuʻá kia Mōsese mo hono tokoua ko ʻĒloné ʻoku hā ai ha ngaahi meʻa naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻo e tokotokó ke fakahoʻata ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá (vakai, ʻEkesōtosi 7:9–12; Nōmipa 17:8). Naʻe tokolahi ha kau Kalisitiane ʻi he kuonga ʻo Siosefa Sāmita, mo ʻŌliva Kautelé naʻa nau tui pehé ki ha ngaahi tokotoko fakalangi, ko ha ngaahi meʻangāue ki he fakahaá. Naʻe kau ʻa ʻŌliva ʻi he niʻihi naʻe tui ki ai mo ne fakaʻaongaʻi ha tokotoko fakalangi.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e lava ke ngāue ʻaki ʻe ʻŌliva ha tokotokó: “ʻOkú ke maʻu mo ha meʻafoaki kehe ʻe taha ʻa ia ko e meʻafoaki ʻo hono ngāue ʻaki ʻo e huliʻi ʻakaú [pe tokotokó].” ʻI hono fakapapauʻi e fakalangi ʻo e meʻafoaki ko ʻení naʻe pehē ai ʻe he fakahaá: “[Vakai] ʻoku ʻikai mo ha toe mālohi kehe, ka ko e mālohi pē ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lava ke ne ngaohi e meʻa ko ʻeni ʻo Natulá ke ngāue ʻi ho nimá [he ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá].” Naʻe hoko atu ʻa e fakahaá ʻo pehē, kapau ko e meʻa ia ʻoku fiemaʻu ʻe ʻŌlivá, pea ʻe tānaki atu ʻe he ʻEikí ʻa e meʻafoaki ʻo e liliu leá ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e fakahā kuo ʻosi maʻu ʻe ʻŌlivá.

Neongo ʻoku siʻisiʻi ʻetau ʻilo ki he feinga ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu leá, ka naʻe mahino pē naʻe ʻikai ke lelei. Naʻe vave pē ʻa e kulanoa ʻa ʻene feingá. Koeʻuhí ko e ʻikai ke ola lelei e feinga ʻa ʻŌlivá, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ha toe fakahā ʻe taha, ʻo faleʻi ʻa ʻŌliva, “Faʻa kātaki pē, ʻe hoku foha, he ʻoku fakapotopoto kiate au, pea ʻoku ʻikai ʻaonga ke ke liliu lea ʻi he lolotongá ni.” Naʻe toe fakahā foki kia ʻŌliva naʻe ʻikai ke mahino kiate ia ʻa e founga ngāué. Naʻe fakahā ki ai: “Kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó.”

Ko e Fakafoki Mai ʻo e Mafaí

Neongo ʻene loto-foʻi ʻi he ʻikai ke ola lelei ʻene feinga ke lilliu leá, ka naʻe loto-fiemālie ʻa ʻŌliva ke hoko atu ʻi hono fatongia ko e tangata tohí, ʻi hono lau ʻe Siosefa ʻa e meʻa ʻoku liliú mei he ngaahi lauʻi peletí. Naʻe tohi kimui ʻe ʻŌliva, “Ko ha ngaahi ʻaho ʻeni ʻe ʻikai toe ngalo.” “Ke [tangutu] ʻo fanongo ki ha leʻo ʻoku fakaleaʻi ʻe he fakahinohino ʻa e langí, naʻe ake ai ʻa e fakamālō lahi fau ʻi he fatafatá ni!”

Ko e taimi naʻe aʻu mai ai ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki he fakamatala fekauʻaki mo e ngāue fakahangatonu ʻa Sīsū ki he kakai Nīfaí, naʻá na fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha taha ʻi hona kuongá naʻá ne maʻu ʻa e mafai ke tataki ʻa e siasi moʻoni ʻo Kalaisí. Naʻá na hohaʻa ʻaupito ki he papitaisó. ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, naʻá na mavahe ai mei he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ʻa ia naʻá na ngāue aí ke kumi ha feituʻu ʻoku malú ke na lotu ai ʻi ha feituʻu ʻuluʻakauʻia ofi pē.

Ko e hā pē ha veiveiua naʻe kei maʻu ʻe ʻŌliva Kautele, naʻe mahuʻi moʻoni ia ʻi he taimi “naʻe ʻalu hifo [ai ʻa Sione Papitaiso kuo toetuʻú], ʻi ha pou maama, pea naʻá ne hilifaki hono nimá kiate kimaua mo [pehē,] ‘‘I he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua, ʻa ʻeku ongo kaungā-tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá.’” Naʻe hanga ʻe he aʻusia ko ʻení ʻo fakamālohia e tui ʻa ʻŌlivá. “Ko e fē ha faingamālie ke toe tālaʻa ai?” Naʻe tohi kimui ange ʻe ʻŌliva ʻo kau ki he meʻa naʻe hokó. “ʻIkai ha toe tafaʻaki; hola ʻa e taʻepauʻiá, pulia atu mo e veiveiuá.”

  1. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 15, josephsmithpapers.org.

  2. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 8, page 1, josephsmithpapers.org.

  3. Lucy Mack Smith, Biographical Tā fakatātā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Hono Tupuʻangá ʻi ha Ngaahi Toʻutangata Lahi (Liverpool, England: S. W. Richards, 1853), 126.

  4. “Revelation, April 1829–A [T&F 6],” ʻi he Book of Commandments, 16–17, josephsmithpapers.org; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:22–23, 36.

  5. “Revelation, April 1829–A, [D&C 6],” ʻi he Book of Commandments, 15, 16, josephsmithpapers.org; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:10–11, 25.

  6. “History, 1838–1856, volume A-1,” 15, josephsmithpapers.org.

  7. “Revelation, April 1829–B [T&F 8],” ʻi he Revelation Book 1, 12–13, josephsmithpapers.org; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3.

  8. Vakai, Robert C. Fuller, Spiritual, but Not Religious: Understanding Unchurched America (New York: Oxford University Press, 2001), 15, 17; vakai foki, Mark Ashurst-McGee, “A Pathway to Prophethood: Joseph Smith Junior as rodsman, village seer, and Judeo-Christian prophet” (master’s dissertation, Utah State University, 2000), 126–48.

  9. “Revelation, April 1829–B [T&F 8],” ʻi he Revelation Book 1, 13, josephsmithpapers.org; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:6–11. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakahā ko ʻení ki he “meʻafoaki [ʻa ʻOliva Kautele] ʻo e ngāue mo e hulí.” Naʻe liliu ʻe Sitenei Likitoni ʻa e “hulí” ki he “tokotoko” ʻi he teuteu ke pulusi ʻa e fakahaá ʻi he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú he 1833. Ko e pulusinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ʻo e 1835 ʻa e fuofua maʻuʻanga fakamatala ke ne ui ia “ko e meʻafoaki ʻa ʻĒloné” (vakai, “Book of Commandments, 1833,” 19, josephsmithpapers.org; vakai foki, “Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, 1835,” 161, josephsmithpapers.org). ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e “sprout” ki he ngataʻanga ʻo ha vaʻa pe ko e huli (vakai, Noah Webster, American Dictionary of the English Language [New York: S. Converse, 1828]).

  10. “Revelation, April 1829–D [D&C 9],” ʻi he Book of Commandments, 20–21, josephsmithpapers.org; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:3, 7–8.

  11. Joseph Smith, “History, 1834–1836,” 47, josephsmithpapers.org.

  12. “History, 1838–1856, volume A-1,” 17, josephsmithpapers.org; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13.

  13. Joseph Smith, “History, 1834–1836,” 49, josephsmithpapers.org.