Lesona 11
O Loo Aoao Atu Iesu Keriso e Uiga i le Tatalo
Faamoemoega
Ina ia fesoasoani i tamaiti taitoatasi ia latou maua le agaga naunautai e faia lana lava tatalo i aso taitasi.
Sauniuniga
-
Suesue ma le agaga tatalo le Mataio 6: 5–13; 7:7–11, ma le Alema 34:19–27. Ona suesue lea o le lesona ma iloilo pe faapefea ona e manao e aoao atu le tala faatusi paia (tagai “Saunia o Au Lesona,” i. 0 [vi], ma le ”Aoao Atu Mai Tusitusiga Paia,” i.0 [vii] ).
-
Tusi faitau faaopoopo: Mataio 4:2; 14:23; 26:36–46; Luka 9:28–29; 11:2–4, 9–13; Ioane 17; 3 Nifae 14:7–12; 17:14–21; 18:16.
-
Filifili ia fesili e talanoaina ma gaoioiga e faamauoa mai ai lea o le a aafia ai tamaiti ma o le a sili ona fesoasoani ia i latou ia mauaina le faamoemoega o le lesona.
-
Mea e manaomia:
-
Se Tusi Paia po o se Feagaiga Fou mo tamaiti taitasi.
-
Se Tusi a Mamona.
-
Peni e maka ai mau.
-
Ata 7-12, Lauga i luga o le Mauga (Taga Ata o le Talalelei 212; 62166), ma le 7-13, O Se Tamaitiiti e Sefulutasi Tausaga o loo Tootuli e Tatalo (62218).
-
Faalautelega Fautuaina o le Lesona
Tofi se tamaitiiti e faia le tatalo amata.
Gaoioiga e Faatosina Mai Ai
Ia tusi i ni fasipepa ni tulaga e pei o mea o loo lisiina i lalo, e faaono oo i ai tamaiti (po o lou ta’uina foi ia i latou o tulaga). Fai i tamaiti e auauai mai e piki se fasipepa. Fai i ai e faamatala mai o latou lagona i le tulaga lea ma pe o le a foi le mea o le a latou faia.
Gaoioiga e Faatosina Mai Ai
-
Ua e pau mai lau uila ma tiga ai lou vae. E leai se isi o latalata atu ia te oe, ma ua e le iloa foi pe mafai ona e savali i le fale.
-
Ua oso lou fiva ma tiga lou manava. Ua uma mea uma e mafai ona fai e ou matua, ae o loo e tigaina pea lava.
-
O loo i ai lau meaoga na faatonu e fai ma o le aso a taeao e tatau ona toe faafoi ai i le aoga. Sa e galue malosi lava e fai, ae e le o lelei e pei ona e manao ai, ma e te le iloaina foi pe faapefea ona faaleleia.
-
Sa e taalo i fafo, ae ina ua e foi mai i le fale, e leai lava ma se isi o iai. Ua e fefe aua e te le iloa pe o fea ua o i ai le tou aiga.
-
Sa avatu ia te oe e tamamatua ma tinamatua se tupe mo lou aso fanau, ae ua e le iloaina pe o fea na e tuuina ai.
-
O loo e nofonofo i fafo i le pogisa, ma ua e vaaia le matagofie o fetu.
-
O loo e fesoasoani i lou aiga i le totoina o se togalaau, ma ua e vaaia ua tupu tele laau ma ua amata ona pula fua.
Faamatala e mafai ona tatou tatalo i le Tama Faalelagi mo se fesoasoani i soo se faafitauli tatou te popole ai, fetufaai ma ia o tatou lagona, pe faaali atu foi i ai lo tatou agaga faafetai. E tali mai lava le Tama Faalelagi i taimi uma i soo se tatalo ma le loto faamaoni.
Tala Faatusi Paia
Aoao i tamaiti na faasino e Iesu i ona soo le ala e tatalo ai i lana Lauga i luga o le Mauga (tagai Mataio 6:9–13). (Mo ala fautuaina e aoao atu ai tala faatusi paia, tagai i le “Aoao Atu Mai Tusitusiga Paia,” i. vii.) Atonu e te manao e feauauai tamaiti i le faitauina o nei fuaiupu. Atonu e te manao foi e tuu i ai se taimi e maka ai ni fuaiupu po o fuaiupu uma foi i a latou lava tusitusiga paia. Talanoaina fuaiupu taitasi ma faamalamalama ni upu faigata. Faapipii i luga ata i taimi talafeagai.
Talanoaga ma Fesili e Faatatau I Ai
Suesue fesili ma mau o loo taua i lalo a o e saunia lau lesona. Faaaoga fesili e te lagona o le a sili ona fesoasoani ai i tamaiti ia malamalama i mau ma faaaoga ai mataupu faavae i o latou olaga. O le faitauina faatasi ma tamaiti o mau i le vasega o le a fesoasoani latou te mauaina ai malamalamaaga i tusitusiga paia.
Talanoaga ma Fesili e Faatatau I Ai
-
O le a le uiga o le fetalaiga a Iesu ina ua ia faapea mai, “Pe a e tatalo, aua nei e pei o tagata pepelo”? (Mataio 6:5.) E mafai faapefefa ona tatou tatalo ma le faamaoni ina ia aua nei o tatou faapei o tagata pepelo? (O se tagata pepelo o se tagata lea e faafoliga e lelei ae lē lelei, po o le lelei foi ae faafoliga e le o ia o se tagata lelei.)
-
O le a le ala o loo ta’u mai e Iesu e ao ona tatou eseese ai ma tagata pepelo pe a faia a tatou lava tatalo? (Mataio 6:6.)
-
O le a le uiga o le fetalaiga a Iesu ina ua ia faapea mai, “A tatou tatalo, aua nei tautu i a outou upu, e pei o nuu ese”? (Mataio 6:7.) (O nuu ese o lona uiga o i latou o ē ifo ma tapuai i atua e tele po o ē foi e le o ni Kerisiano. O le tautu i upu, o le fai soo o upu ma fasi fuaitau lava e tasi e aunoa ma se uiga.) E mafai faapefea ona tatou aloese mai le tautu i a tatou upu pe a tatou tatalo?
-
O le a le uiga o le fetalaiga a Iesu ina ua ia ta’u mai tatou te ole, saili, ma tu’itu’i atu? (Mataio 7:7–11.) O le a le folafolaga a le Tama Faalelagi ia i latou o ē ole atu, saili, ma tu’itu’i atu? (Mataio 7:7–8.) Na faapefea ona fesoasoani ia te oe le tatalo atu i le Tama Faalelagi?
-
E tali mai le Tama Faalelagi i au tatalo i taimi uma? Fesoasoani i tamaiti ia malamalama, tusa lava pe tatou te le mauaina mai se tali vave ia tatou tatalo, pe tatou te le mauaina foi le tali tatou te mananao ai, ae e tali mai lava le Tama Faalelagi i tatalo faamaoni uma. O nisi taimi o lana tali o le “leai” po o le “e le’i tatau ai.”
-
Faamata aisea e tali mai ai le Tama Faalelagi e “leai” po o le “le’i tatau ai” i se tatalo? Fai se faataitaiga mai se mea na e oo i ai, pe a mafai. Fesoasoani i tamaiti ia malamalama talu ai e silafia e le Tama Faalelagi mea uma, na te silafia foi le mea e sili mo i tatou.
-
O fea ma e faafia ona tatalo lava le tagata ia? (Alema 34:19–27.) O a mea e tatau ona tatalo atu ai? O le a le mea na aumai e le Tama Faalelagi ia i tatou e tatau ona tatou faafetai atu ai?
-
Aisea e finagalo ai le Tama Faalelagi tatou te tatalo atu ia te ia?
-
Aisea e taua ai le i ai o se tatalo a le tagata lava ia i le taeao ma le po? (Alema 37:37.)
-
O le a sou lagona pe a e faia se tatalo ma le lotomaualalo ma le loto faamaoni? E mafai faapefea ona tatou latalata atili i le Tama Faalelagi e ala i le tatalo? E mafai faapefea ona i ai pea lava pea se tatalo i o tatou loto? Aisea e tatau ai ona tatou taumafai e fai lenei mea?
Gaoioiga e Faamauoa Ai
E mafai ona e faaaogaina se tasi pe sili atu foi o nei gaoioiga i soo se taimi o le lesona pe faaaoga foi o se toe iloiloga, otootoga, po o se lu’i.
-
Vaevae le vasega i ni vaega ona tofu lea o le vaega ma le mau e sue. Ona fai lea i le vaega e faamatala i le vasega le mau atoa. Ia talanoaina mea taitasi pe aisea na tatalo ai Iesu ma pe mafai faapefea foi ona fesoasoani lana faataitaiga ina ia tatou tatalo.
Mataio 14:23
Luka 9:28–29
Ioane 17
Mataio 26:36–42
-
Faamatala i tamaiti se taimi na tali mai ai au tatalo, pe fai foi i tamaiti e faamatala mai ni mea na oo i ai i a latou tatalo. Atonu e te manao foi e faamatala le tala lea:
“Sa faamatalaina e se taitai talavou faifeautalai…. se aafiaga musuia na oo i ai ina ua sē e aunoa ma se faamoemoe i Petropolis i Pasila (Brazil), e le mafai ona tautala i le gagana a le atunuu ma sa aunoa ma se tuatusi o se falelotu po o faifeautalai. Ina ua maea se tatalo faatauanau na ia ole atu ai i le Alii e tatau ona i ai se fesoasoani mo ia ina ia faia lana misiona, sa ia faalogoina faalua se leo o ta’u atu ai ia te ia e mulimuli i le tamaloa i le pioga. Na ia mulimuli loa ma le usiusitai i le tamaloa e pei ona faatonuina ai ma sa taitaiina tonu atu ai lava i le falelotu e aunoa ma se isi faigata” (L. Brent Goates, Hrold B. Lee, Perofeta ma le Tagata Vaai, i. 282).
-
Fai i tamaiti afai tatou te tatalo, e tatau ona tatou faaaogaina upu e faaalia ai lo tatou faaaloalo ma le alofa mo lo tatou Tama Faalelagi. E tatau ona tatou taumafai e tautala faaaloalo e pei ona tatou faia pe a tautala i se tagata matua tatou te alolofa ma faaaloalo i ai.
-
Saunia se siata o le saunoaga lenei a Elder Boyd K. Packer pe tusi foi i luga o le laupapa, ae tuu ni avanoa mo ni nai upu. Tusi upu ua aveese i luga o ni fasipepa po o se koluma i luga o le laupapa. Taumafai tamaiti e faatutumu avanoa i upu o loo i fasipepa.
“O nisi (a) e maua mai i le faitauina o (e), o nisi e oo mai i le faalogo i (i). Ma o nisi taimi, pe afai e taua, o nisi e oo mai sa’o i (o). O uunaiga o le a (u) ma e lē sese lava” (Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1979, i. 30; po o le Liahona, Novema 1979, i. 20).
-
manino
-
tali
-
failauga
-
tusitusiga paia
-
musumusuga mamana
-
-
Fesoasoani i tamaiti e tauloto se mau se tasi o nei mau e uiga i le tatalo: Mataio 7:7, Iakopo 1:5, 3 Nifae 18:20, po o le afa muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:38.
-
Valaaulia tamaiti e usu pe faitau upu o le “Pe Na Faia Sau Tatalo?” (Viiga 75) po o le “O Se Tatalo a se Tamaitiiti” (Tusipese a Tamaiti, i.—).
Faaiuga
Molimau
Ia molimau atu e faafofogaina e le Tama Faalelagi ma tali mai i tatalo a tagata taitoatasi. Molimau atu i le taua o le faia o a tatou tatalo i taeao uma ma po, ma lu’i tamaiti ina ia faia lenei mea i le vaiaso a sau.
Tusi Fautuaina e Faitau i le Fale
Ia fautuaina e suesue e tamaiti le Mataio 6: 5–8 i le fale e fai ma toe faamanatu o lenei lesona.
Tofi se tamaitiiti e faia le tatalo faaiu.