Mataio 5:48
“Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio”
Ina ua uma ona aoao i Faaamuia ma le tulafono maualuga atu, sa tuu mai e le Faaola se poloaiga e faatatau i uiga auaumama o Lona Tama o i le Lagi. O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani atu ia te oe ia e malamalama i le poloaiga a le Faaola ia “atoatoa ona lelei … e pei o lo [tatou] Tama o i le lagi e atoatoa ona lelei o ia” (Mataio 5:48).
Saili ma le agaga tatalo le fesoasoani mai a le Alii ao e aoao atu. O le aoao atu o le talalelei o le galuega a le Alii, ua Ia finagalo ia e manuia i lena galuega. Afai e te saili ia te Ia i aso uma, e te lagonaina ma maitauina Lana fesoasoani (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:5–8).
Tapenaga a tagata aoga: Ao lei amata lenei lesona, valaaulia tagata aoga, pe afai e mafai, e aumai i le vasega ni o latou ata sa pue ao laiti. Atonu e sili atu ona aoga le vave fai o lenei mea po o se vaiaso ma le fesoasoani a matua.
Gaoioiga e Mafai ona Fai e Aoao Mai Ai
Na faapefea ona suia oe?
Mafaufau e faaaoga fesili nei pe o ni fesili foi faapea e fesoasoani ai i tagata aoga ia latou iloaina pe na faapefea ona latou tuputupu ae ma suia talu mai lo latou laiti.
Sue se ata o le taimi sa e laitiiti ai, pe mafaufau pe na faapei lou tagata i le taimi sa e laitiiti ai.
-
Ua faapefea ona e tuputupu ae pe suia faaletino pe faaleagaga talu mai lena taimi?
-
Aisea e te manatu ai o suiga o se mea o le natura ma se vaega taua o le fuafuaga a le Tama Faalelagi?
-
Ua faapefea ona e tuputupu ae i nai tausaga talu ai ia e avea atili ai e pei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? Afai e te lagonaina e lei lava lou tuputupu ae faaleagaga, o a ni mea o loo taofia ai oe, ma o le a se mea e mafai ona e faia e suia ai lenei mamanu?
Faitau i le Mataio 5:48, vaavaai pe na faapefea ona faaiu e le Faaola Ana aoaoga mai le mataupu 5 . Manatua o le upu Eleni mo le atoatoa e pei ona faaaogaina i lenei fuaiupu e mafai ona faaliliuina o le “mae’a, uma [po o le] atoa ona atiina ae” ( Mataio 5:48, vaefaamatalaga e).
Mai aoaoga a le Faaola i le Mataio 5:48 tatou te aoao ai ua poloai mai Iesu Keriso ia tatou atoatoa e pei o le Tama Faalelagi.
-
O le fea o aoaoga a le Faaola mai le Mataio 5 ua musuia oe e te galue ai nei ina ia avea atili ai e faapei o le Tama Faalelagi? E faapefea?
E mafai ona aoga i tamaiti aoga le faaaoga o ni nai minute e toe iloilo ai aoaoga mai le Mataio 5, e aofia ai ma ni a latou tusigamanatu ia latou tusitusiga paia po o api talaaga mo suesuega.
-
O a ni ou lagona i le poloaiga a le Faaola ia atoatoa ona lelei ?
-
E mafai faapefea e le le malamalama i lenei poloaiga ona i ai se aafiaga le lelei i la tatou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?
Malamalama i le uiga o le “atoatoa ona lelei”
Mafaufau e vaevae le vasega i vaega toalaiti e suesue ai i saunoaga nei a Peresitene Russell M. Nelson, Elder Jeffry R. Holland, ma Elder Gerrit W. Gong. E mafai ona lolomi ni kopi o nei faamatalaga ma tuu solo i le potu pe faaali foi i nisi auala.
Faitau i le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson, Elder Jeffrey R. Holland o le Korama o Aposetoo e Toasefululua, ma Elder Gerrit W. Gong o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, ma vaavaai mo se fesoasoani po o se faamafanafanaga i la tatou malaga ia atoatoa ona lelei e pei o le Tama Faalelagi.
I le Mataio 5:48, o le upu atoatoa sa faaliliuina mai le upu Eleni o le teleios, o lona uiga “ua atoa.” … O le fatuga faasino o le veape o le teleiono, o lona uiga o le “ia tau i se faaiuga mamao, ia atoatoa ona atiina ae, ia faamae’a, pe faauma.” Faamolemole ia maitau o le upu e le faauiga i le “saoloto mai mea sese”; ae o le “ausia o se faamoemoega mamao.” …
… Tatou te le manaomia ona faanoanoa i a tatou taumafaiga lelei e agai atu i le atoatoa, e foliga mai nei e matua faigata ma e le muta. O loo faatalitali le atoatoaga. E oo mai lona atoatoaga pe a maea le Toetu ma e na o le Alii lava e ala ai. O loo faatalitali mai mo i latou uma o e alolofa ia te ia ma tausia ana poloaiga.
(Russell M. Nelson, “Faatali mo le Atoaga,” Ensign, Nov. 1995, 86, 88)
Uso e ma tuafafine, o i tatou uma lava o loo saili atu i se olaga sili FaaKeriso nai lo le faamanuiaina masani i le olaga. … Afai tatou te tutumau, ona i ai lea o se mea i le faavavau o le a faamaea ai lo tatou faaatoatoaina—o le faauigaga lea o le Feagaiga Fou o le atoatoaga.
Ou te molimau atu i lena taunuuga sili, lea ua faaavanoa mai ia i tatou e le Togiola a le Alii o Iesu Keriso, o Ia lava e faaauau pea “mai le alofa tunoa i le alofa tunoa” [ Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:13 ] seia oo i Lona tino ola pea sa Ia maua ai le atoatoaga o le mamalu selesitila.
(Jeffrey R. Holland, “Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio—I Le Iuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 42)
O le upu atoatoa … o nisi taimi e sese ai faapea o le uiga o le le faia lava o se mea sese. Atonu o oe po o se tasi e te iloa o loo taumafai malosi ina ia atoatoa i lenei auala. Ona o lena atoatoa e masani lava e foliga mai e le mafai ona ausia, e oo lava ia tatou taumafaiga e sili ona lelei e mafai ona maua ai i tatou le popole, lotovaivai, po o le le lava. Tatou te taumafai e aunoa ma se faamanuiaina e pulea o tatou tulaga ma tagata o siomia ai i tatou. Tatou te popole i vaivaiga ma mea sese. O le mea moni, o le tele lava o lo tatou taumafai, o le mamao foi lea o lo tatou lagonaina o le tulaga atoatoa o tatou sailia. …
O se malamalama sese i le uiga o le ia atoatoa e mafai ona iu i le fiaatoatoa—o se uiga faaalia po o se amioga e avea ai se manao matagofie ina ia lelei ma faaliliuina i se faamoemoega le talafeagai ina ia atoatoa nei. O le fiaatoatoa o nisi taimi e oo mai i le lagona faapea ua na o i latou e atoatoa e tatau i ai le alofaina po o le faapea tatou te le agavaa mo le fiafia seiloga ua tatou atoatoa.
(Gerrit W. Gong, “Faaatoatoaina ia Keriso,” Liahona, Iulai 2014, 14–15, 17)
Ia manatua o tatou taumafaiga uma e tausi poloaiga ma salamo i a tatou agasala e le taitai lava pe afai e leai le faamamaina mai le agasala ma le toetu mai le oti ua tatou mauaina mai Iesu Keriso le Faaola e ala i Lana Togiola. (Tagai i le 2 Nifae 25:23 ; Alema 34:9–10 .)
Afai e manaomia e tagata aoga se fesoasoani atili ia malamalama ai i le poloaiga ina ia atoatoa, pe o tauivi foi ma le manatu faavae o le fiaatoatoa, e ono mafai ona fesoasoani le vitio “Perfectionism: Will I Ever Be Good Enough?” i le vaega o le “Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai.”
Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu i le vasega mea sa latou talanoaina i a latou vaega.
Ina ia malamalama atili le vasega i le matafaioi a le Faaola i le fesoasoani mai ia tatou atoatoa, mafaufau e faitau ma faatalatalanoa le Moronae 10:32 .
O ni fesili e mafai ona faaaoga mo talanoaga
Mafaufau pe faaaoga se tasi pe sili atu o fesili nei e tuu atu i le vasega e latou te talatalanoa iai. Po o le faaali atu o fesili nei po o ni fesili e talitutusa iai ma valaaulia tagata aoga e tali se lua pe sili atu o na fesili i totonu o a latou api talaaga mo suesuega. A maea, e mafai ona talatalanoa le vasega i mea na latou tusia.
-
O le a se mea e aoaoina ai tatou e upu a nei perofeta i le uiga o le “ia atoatoa ona lelei”?
-
O le a se mea e aoaoina ai tatou e perofeta i mea e le o faauigaina e nei upu?
-
O le a le matafaioi a le Faaola i le fesoasoani ina ia atoatoa ona tatou lelei?
-
O le a se mea e te iloaina e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e te maua ai le faamoemoe faapea o le a i ai se aso e te atoatoa ai e faapei o i La’ua?
-
O a ni taumafaiga faaleagaga, faaletino, faaleagafesootai, pe faaleatamai o e faia i le taimi nei e avea atili ai e faapei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?
Mafaufau e molimau e uiga i le Faaola, o Ana aoaoga i le Mataio 5, ma Lana matafaioi i le fesoasoani mai ia i tatou ia atoatoa e faapei o le Tama Faalelagi.
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
E mafai faapefea ona atoatoa ona lelei o la’u amio?
Na aoao mai Elder Scott D. Whiting o le Fitugafulu e faapea:
O le poloaiga ia avea e faapei o Ia, e le o faamoemoe ia e lagona ai le ta’usalaina, le lē agavaa, po o le lē alofaina. O o tatou aafiaga uma i le olaga faitino e faatatau i le alualu i luma, tofotofoina, toilalo, ma faamanuiaina. …
Ua lava lou lelei, e alofagia oe, ae e le faapea ai la ua e atoa. O loo i ai le galuega e tatau ona faia i lenei olaga ma le isi. E na o Lana fesoasoani faalelagi lava e mafai ai ona tatou alualu ai uma i luma i le avea ai e faapei o Ia.
I nei taimi ua foliga mai ai ua “vāvāō mea uma; ma … [e foliga mai] ua oo mai le mata’u i tagata uma” [ Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:91 ], e pau lava o le tali, pau le vaifofo, o le tauivi lea ia avea e faapei o le Faaola, le Togiola o tagata uma, le Malamalama o le Lalolagi, ma ia saili atu i Le na tautino mai, “O A’u o le ala” [ Ioane 14:6 ].
Ou te iloa o le avea e faapei o Ia e ala i Lana fesoasoani ma le malosiaga faalelagi e mafai ona ausia i lea la’a ma lea la’a. Pe ana le mafaia, semanu Na te le tuuina mai ia i tatou lenei poloaiga [tagai i le 1 Nifae 3:7 ].
(Scott D. Whiting, “Avea Faapei o Ia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2020, 14)
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Mai Ai
O se isi auala e mafai ona amata ai lenei lesona: O le faia o se mea e foliga mai e le mafai ona fai
Fesoasoani i le vasega ia iloa pe a maua le vaaiga e tatau ai, faatonuga ma le fesoasoani, e mafai lava ona fai o mea e foliga mai e le mafai ona fai. Mafaufau e faataitai muamua lenei gaoioiga ao lei amataina le vasega.
Togafiti o le savali-i-totonu-o-le-fasipepa: Tufa atu i tamaiti aoga se laupepa atoa ma ni seleulu. Faatonu i latou e oti ese se vaega o le laupepa ina ia maua se avanoa e mafai ona latou savavali ai i totonu. A uma ona tuu atu le avanoa e latou te taumafai (ae e le manuia), tuu atu i ai faatonuga nei ma se laupepa fou:
Laasaga 1: Gaugau le laupepa i le itu umi.
Laasaga 2: Ia faasaga atu ia te oe le itu ua gaugauina, ia otioti ni laina se valu ia tutusa lelei le mamao ia tau i le itu taumamao o le pepa, ae ia totoe se va e 1 le senitimita (1/2 inisi) mai le itu faafeagai ina ia le oti atoaina le pepa.
Laasaga 3: Liliu le pepa ina ia faau ese le pito o le gagau mai ia te oe. Otioti ni laina se fitu i va o otiga sa e faia muamua, ma ia gata foi i le va e 1 le senitimita (1/2 inisi) mai le gagau ina ia le oti atoaina le pepa.
Laasaga 4: Toe i le pito sa gaugau. O otiga e valu sa e faia i le pito sa gagau e maua ai ni pu e iva. Otioti gauga o pu taitasi sei vagana ai le vaega muamua ma le vaega mulimuli.
Laasaga 5: Talatala ma le faaeteete le pepa ina ia le masae. Ua tatau nei ona i ai se pu lapoa e mafai ona e ofi ai.
Malamalama i le fiaatoatoa
Afai e aoga ma i ai se taimi i le lesona, mafaufau e faaali le vitio “Perfectionism: Will I Ever Be Good Enough?” (4:33), e maua i le ChurchofJesusChrist.org.
Sa aoao atu e le Faaola ia Sa Nifae e uiga i le atoatoa
Faatusatusa mea sa aoao mai e le Faaola ao lei Toetu o Ia e uiga i le atoatoa (tagai i le Mataio 5:48) i mea sa Ia aoao atu i a Sa Nifae ina ua mavae Lona Toetu (tagai i le 3 Nifae 12:48). Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e faaaoga auala faatekinolosi e fefaasinoai ai nei fuaitau ia latou tusitusiga paia. A manaomia, faasino atu iai sa faaaofia e le Faaola Ia lava i le faamatalaga o le atoatoai i Sa Nifae. Talatalanoa i mea e aoaoina ai tatou e nei fuaitau.
Gaoioiga i le Lauga i luga o le Mauga mo le api talaaga
Afai na valaaulia tagata aoga e amata se tusiga i totonu o a latou api talaaga mo le lesona i le “Mataio 5:1–12”, mafaufau e valaaulia foi i latou e faaopoopo atu o latou manatu ma lagona mai le lesona o le aso i lena tusiga i le api talaaga.