Mataio 3:13–17, Vaega 1
Sa Papatisoina Iesu Keriso e Ioane le Papatiso
Na maliu atu Iesu ia Ioane le Papatiso ina ia papatisoina o ia. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani e te malamalama ma faamatala ai le taua o le papatisoga i le talalelei a Iesu Keriso.
Faaaogaina o le Tusi a Mamona e faamanino ai upu moni. Fesoasoani i tagata aoga ia maua le malamalama loloto i le aoaoga faavae taua o loo aoaoina mai i le Tusi Paia e ala i le faaaogaina o le Tusi a Mamona e faamautinoa ma faamanino ai upu moni.
Tapenaga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e saunia mo le vasega e ala i le mafaufau i auala latou te faamatala ai le taua o le papatisoga i se tasi latou te alolofa i ai o le e le auai i Le Ekalesia o Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.
Gaoioiga e Mafai ona Fai e Aoao Mai Ai
O le taua o le papatisoga
Mafaufau i tagata e te alofa i ai, o e le o ni tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Mafaufau faapea ua feiloai se tasi o i latou ma faifeautalai. O a ni ou lagona o i ai? Manatunatu faapea na fai atu faifeautalai ia te oe e faamatala le taua o le papatisoga. Mafaufau po o lea sau tala e fai atu e mafai ona fesoasoani ia i latou e te alofa i ai e amata lenei laasaga taua.
-
I se fua mai le 1 i le 10 (1 = e te lei sauni; 10 = ua lava ma atoatoa lou saunia), o le a sou lagona saunia ua i ai e faamatala atu le taua o le papatisoga i se auala e ono musuia ai se tasi e te alofa i ai ina ia papatisoina?
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e tali le fesili lea e ala i le faaaoga o latou tamatamai lima e faaali mai le fuainumera talafeagai.
-
O a ni isi tulaga o e manao e iloa atili e uiga i le papatisoga, ia lelei atili ai ou lagona e faamatala atu lona taua?
Matau tulaga o le papatisoga o loo fia iloa atili e tagata aoao. Ao e aoao atu, taumafai e faamamafa soo se anomea i le lesona o le a fesoasoani e tali ai a latou fesili.
I le lesona o le aso, o le a e maua le avanoa e suesue ai le aoaoga faavae autu o le papatisoga ma talanoaina fesili eseese e uiga i lenei autu. O le a e maua foi le avanoa e faataitai ai ona faamatala mea ua e aoaoina.
Na papatisoina Iesu Keriso ina ia faaali mai ai ia i tatou le auala
Fuafua e faaali le faafanua 11 “ O Le Nuu Paia i Ona Po o le Feagaiga Fou,”i le vaega o Faafanua ma Ata Faatusi Paia o le faaliliuga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia o le King James, pe valaaulia tagata aoga e sue i totonu o a latou tusitusiga paia.
Na malaga atu Iesu mai Kalilaia i Petepara, e masalo sa savali, ina ia papatisoina e Ioane le Papatiso (tagai i le Mataio 3:13 ; Ioane 1:28 ; 1 Nifae 10:9). Na umia e Ioane ki o le Perisitua Arona ma sa ia papatisoina tagata i le Vai o Ioritana (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “ Ioane le Papatiso,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). E ala i le faaaogaina o se tasi o fua i lenei faafanua, fuafua po o le a le mamao na malaga ai le Faaola.
-
O le a se mea o aoao ai oe mai taumafaiga a le Faaola ina ia papatisoina e Ioane, e uiga ia te Ia ma le papatisoga?
Faitau le Mataio 3:13–17, ma vaai faalemafaufau o loo e iai i le papatisoga o le Faaola. Vaai mo auiliiliga taua e uiga i le Faaola ma le papatisoga e te manao e manatua. O le upu “tuu mai pea ia” i le fuaiupu e 15 o lona uiga “ia faataga.” Atonu foi e te manao e matamata le vitio “O Le Papatisoga o Iesu” (2:54), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, ma mulimuli ai i au tusitusiga paia.
-
Pe ana faapea sa e i ai i le papatisoga o le Faaola, o le a se mea e te manao ia e manatua mai le aafiaga?
-
O le a se mea e te manatu semanu e te aoaoina e uiga i le Faaola ma le papatisoga?
O nisi o mea moni e ono maua e tagata aoga e ono totonugalemu i le Aiga Atua. A faapea o le “Mataio 3:13–17, Vaega 2” o le lesona e sosoo ai, mafaufau e faailoa atu itagata aoga o le a talanoaina auiliili le Aiga Atua i le taimi lea.
Mafaufau po o a ni mea e te fia faasoa atu i lau uo po se tasi o lou aiga e uiga i le papatisoga o Iesu Keriso e ono fesoasoani ai ia te ia.
Atonu foi e aoga le mafaufau po o a fesili atonu o i ai a lau uo po o le tagata o le aiga e uiga i le papatisoga. Atonu e mafai ona tali nisi o a latou fesili i le Mataio 3 . E faaopoopo atu i nei mea, o le Tusi a Mamona o se punaoa musuia o loo faamanino ai mea moni e tele e uiga i le papatisoga. O fesili nei o faataitaiga o fesili mai se tagata e le malamalama i le taua o le papatisoga. Filifili se fesili se tasi e te manatu e ono i ai a lau uo po o le tagata o lou aiga. Ona suesue lea o fuaiupu e faatatau i ai mai le Tusi a Mamona ma vaai pe fesoasoani faapefea ia te oe e tali lena fesili.
Mafaufau e tusi ia fesili nei ma mau faasino i le laupapa.
-
E ui ina papatisoina Iesu, e manaomia foi ona ou papatiso? Aisea pe aisea foi e leai ai? (Tagai i le 2 Nifae 9:21, 23–24 ; 2 Nifae 31:5, 10–11 .)
-
Aisea o le a ou manao ai e papatisoina? O a ni faamanuiaga ou te maua mai ai? (Tagai i le 2 Nifae 31:12–13, 17–18 .)
-
Sa maliu atu Iesu ia Ioane le Papatiso ina ia papatisoina. O ai e mafai ona papatisoina au? (Tagai i le 3 Nifae 11:19–22 .)
-
Na papatisoina Iesu i le Vaitafe o Ioritana ma maliu ae ai mai le vai. Pe tatau ona ou alu ifo atoa i lalo o le vai, pe i ai se isi auala e papatisoina ai? (Tagai i le 2 Nifae 31:13 ; 3 Nifae 11:23–26 .)
-
Afai e papatisoina au ina ia ou mama ai mai le agasala, aisea na papatisoina ai Iesu? Pe sa aunoa ea o Ia ma se agasala? (Tagai i le 2 Nifae 31:5–11 .)
E ala i le faaaogaina o mea na e aoaoina mai le Mataio 3:13–17 ma le Tusi a Mamona, tusi i lalo pe faapefea ona e faamatalaina le taua o le papatisoga i se tasi o lou aiga po o se uo.
Pe a maea suesuega a tagata aoga, tuu atu i ai e faataitai mai pe faapefea ona latou faamatala atu le taua o le papatisoga i a latou uo po o tagata o aiga.
Afai e musuia oe, mafaufau e faasoa atu lau faamalamalamaga i se uo po o se tasi o le aiga e lei papatisoina e avea ma se tasi o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le faasoa atu i se tasi ua uma ona papatisoina e mafai foi ona avea o se gaoioiga aoga.
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
Mataio 3:13 . Aisea na alu ai Iesu ia Ioane mo le papatisoga?
Na faamalamalama mai e Iosefa Samita le pule sa ia Ioane le Papatiso e faapea:
O Ioane, i lena taimi, na o le pau lea o le taitai faatulafonoina mo mataupu o le malo sa i ai i lena taimi i le lalolagi, ma sa ia umiaina ki o le mana. Sa tatau ona usitai tagata Iutaia i ana faatonuga a leai o le a malaia, i lalo o a latou lava tulafono. … Na faoa e le atalii o Sakaria nei ki, faapea le malo, le mana, le mamalu mai tagata Iutaia, e ala i le faauuga paia ma le poloaiga a le lagi.
(Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 81–82; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:23–28)
E faapefea ona tatou iloa e tatau ona i ai le papatisoga?
Na aoao mai e le Faaola le taua o le papatisoga i le taimi sa Ia faamatala atu ai ia Nikotemo mea e manaomia mo le ulu atu i le malo o le Atua (tagai i le Ioane 3:5). Na aoao mai foi e le Perofeta o Iosefa Samita le taua tele o le papatisoga mo le faaolataga:
Salamo i au agasala uma, ma ia papatisoina i le vai mo le faamagaloina o agasala i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia, ma maua le sauniga o le faaee atu o lima o ia o le ua faauuina ma faamauina i lea mana, ina ia maua le Agaga Paia o le Atua; e tusa ai lea ma Tusitusiga Paia, ma le Tusi a Mamona; ma ona pau lea o le auala e ulu atu ai le tagata i le malo selesitila.
(Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 154)
E mafai faapefea ona faamaninoina e le Tusi a Mamona le aoaoga faavae autu o le papatisoga na aoao mai i le Tusi Paia?
Na aoao mai e Elder Tad R. Callister o le Au Peresitene o Fitugafulu e faapea:
Ua faafia ona fai le Tusi a Mamona ma se molimau e faamaonia, faamanino, ma autasi ai aoaoga faavae ua aoaoina i le Tusi Paia, o lea la e “tasi le Alii, e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga.” …
Ua tele auala eseese e faatino ai le papatisoga i le lalolagi i aso nei e ui ua tau mai e le Tusi Paia le ala na papatisoina ai le Faaola, lo tatou Faataitaiga sili, “Ona maliu ae loa lea o Ia nai le vai” ( Mataio 3:16). E faapefea ona Ia maliu ae nai le vai seiloga na alu ifo muamua o Ia i totonu o le vai? Ina nei i ai se feteenaiga i le mataupu lenei, ua aveese e le Tusi a Mamona feeseeseaiga nei e ala i le faamatalaga tuusao lenei i le aoaoga faavae i le faiga sao o le papatisoga: “Ma ona outou faatofu lea o i latou i totonu o le vai” ( 3 Nifae 11:26).
(Tad R. Callister, “O Le Tusi a Mamona—o se Tusi mai le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 75-76)
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Mai Ai
O isi auala e mafai ona amata ai lenei lesona
Filifiliga 1Mafaufau e fatufatu se paso mo le vasega e fai i fasi pepa po o i luga o le laupapa e nao le tasi lava le tali sao. E mafai ona valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni lesona faaleagaga e mafai ona aoaoina mai lenei gaoioga. O le a le taua o le i ai nao le tasi le auala e faamaea ai le paso? Mafaufau e faaaoga le faamatalaga i le parakalafa lenei e folasia atu ai le autu o le papatisoga o se vaega e tatau ona i ai o le ala e toefoi atu ai i lo tatou aiga faalelagi. E ui ina mafai ona matua eseese tulaga i o tatou olaga, e nao le tasi lava le auala e tatou te toe foi atu ai i lo tatou Tama Faalelagi, ma o lena auala na mafai e ala i lo tatou Faaola o Iesu Keriso (tagai i le Ioane 14:6 ; Mosaea 3:9, 17). E ala i Ana faataitaiga ma aoaoga, na faaali mai e Iesu Keriso le vaega taua tele o la tatou malaga, o le sauniga lea o le papatisoga (tagai i le Ioane 3:5 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–55).
Filifiliga 2Tusi le upu Papatisoga i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e tusi i lalo fesili e uiga i le papatisoga e amata i upu O ai, O le a, O anafea, O fea, Aisea, ma le E faapefea. Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo tali i fesili nei a o latou suesueina le papatisoga o Iesu Keriso.
O le faaaogaina o upu a le Faaola i le Tusi a Mamona e aoao atu ai le papatisoga
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faaaoga upu a le Faaola e faamatala ai le sauniga o le papatisoga. E mafai ona faatonu tagata aoga e vaai i le Tusi a Mamona mo mea na aoao mai e Iesu Keriso e uiga i le papatisoga. E mafai ona faaaoga mau nei: 3 Nifae 11:21–28 ; 3 Nifae 27:20 .
Faaaogaina o aoaga faavae autu ma uiga auaumama o Iesu Keriso ina ia malamalama ai i le papatisoga
Mafaufau e faaali atu nei ata faataitai nei ma tuu i tagata aoga e filifili se tagata e toatasi e mafai ona latou fesoasoani i ai e foia ona popolega e uiga i le papatisoga.
E manao Noela ina ia papatisoina, ae e leai se tasi o lona aiga e umia le Perisitua Arona po o le Perisitua Mekisateko.
E manao Makai ina ia papatisoina ae e fefe e tofu i le vai. Ua loto o ia e alu i lalo i le vai vagana ai lona ulu.
Ua valaaulia e faifeautalai Mason ina ia papatiso. E le malamalama o ia pe aisea e taua ai le papatisoga.
E fia iloa foi e Nikola pe aisea e papatiso ai tagata. O le a le lelei e maua ai?
E mafai ona galulue tagata aoga taitasi pe galulue i vaega toalaiti e suesue le Mataio 3:13–17 ; 2 Nifae 31:5–12, 17–18 ; ma le 3 Nifae 11:19–22, ma vaavaai mo upu moni e ono fesoasoani atu i tagata o i ata faataitai.
Tuu atu se avanoa mo tagata aoga e faasoa ai a latou tali i ata faataitai.