Mataio 28; Luka 24; Ioane 20
O Molimau a le Faaola Toetu
Na faaali atu Iesu Keriso i le toatele o tagata taitoatasi ma vaega ina ua mavae Lona Toetu. E mafai ona fesoasoani lenei lesona e faamalosia ai lau molimau o loo soifua le Faaola a o e suesue i aafiaga o nisi o nei molimau.
Faasoaina atu o molimau ia Iesu Keriso. Vaavaai mo avanoa e faasoa atu ai molimau ia Iesu Keriso, e aofia ai molimau a aposetolo ma perofeta. O le a valaaulia e lenei mea le Agaga Paia e molimau atu i le upumoni.
Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e faitau le Eteru 12:5–9 ma mafaufau i le fesili lenei: E mafai faapefea ona e iloa o loo soifua Iesu Keriso e aunoa ma le vaai atu ia te Ia?
Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai
Talitonu e aunoa ma le vaaia
Ia mautinoa e faasao ia lava se taimi mo tamaiti aoga e tuuina atu ai a latou molimau ia Iesu Keriso i le tau faaiuiuga o le lesona.
Vaai i le ata lenei o le Faaola toetu o loo ua tulai a‘e mai le tuugamau. Tusi i lau api faamaumau suesuega mea e te ono faasoa atu i se tasi e masalosalo na tupu lenei mea taua tele. O a tala faatusipaia o le Toetu o le Faaola e mafai ona e faasoa atu ia i latou?
-
Aisea e te manatu ai e taua i le Alii lo tatou mauaina taitoatasi o a tatou lava molimau o loo soifua o Ia?
Toemanatu i lau molimau o loo soifua Iesu Keriso ma le auala o le a faamanuiaina ai oe e ala i le faamalosia o lea molimau. O le suesueina o upu a i latou o e iloa o loo soifua le Faaola e mafai ona faamalosia ai lo tatou faatuatua i Lona soifua moni e tusa lava pe masalosalo isi o siomia i tatou. A o e suesue i le aso, ia mafaufau i uunaiga mai le Agaga Paia e faamautu ai le moni o nei tala i lou loto ma lou mafaufau.
O molimau o le Feagaiga Fou
Suesue ia le itiiti ifo ma le tasi o tala nei o le Feagaiga Fou e uiga i tagata na vaai i le Faaola toetu. Ona tusi lea o au tali i fesili e lua o loo mulimuli mai ma isi manatu ma uunaiga e ono oo mai ia te oe.
Mafaufau e tuu ni ata e faatusaina iai tala nei e fa, faatasi ai ma mau faasino fesootai, i itu eseese o le potu. Valaaulia tamaiti aoga e asiasi i itu taitasi pe taitoatasi po o ni vaega toalaiti ma suesue i tala e faatatau i ai.
I se faiga fesuiai, e fua i manaoga o tamaiti aoga, atonu e faaalu e tamaiti aoga se taimi tele atu e suesue loloto ai se tasi o tala nei nai lo le suesueina otooto o tala uma e fa. O nisi manatu mo le suesueina o nei tala o loo maua i le vaega o “Gaoioiga Faaopoopo e Aoao ai” o le lesona.
-
Tamaitai faamaoni: Mataio 28:1–10
-
O soo e toalua i le ala i Emau: Luka 24:13–35
-
Maria le Makatala: Ioane 20:11–18
-
Toma: Ioane 20:24–29
-
O le a se mea na e aoaoina e mafai ona faamalosia ai lou faatuatua o loo soifua Iesu Keriso?
-
O le a se mea na e aoaoina e uiga i le Faaola mai Ana fegalegaleaiga ma lenei tagata po o nei tagata?
Isi molimau faatusi paia
O lau molimau i le Faaola e mafai ona faamalosia atili e ala i le suesueina o molimau faaopoopo o loo i isi tusitusiga paia. Suesue le tasi po o le sili atu o fuaitau nei o mau. Ona tusi lea o au tali i fesili e lua o loo mulimuli mai ma nisi lava manatu ma uunaiga e ono oo ane ia te oe.
Ia manatua o nei fuaitau taitasi o loo i ai se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae. Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faailoga nei fuaitau i se ala iloga ina ia mafai ona latou mauaina gofie.
-
O tagata i Amerika anamua a o lei leva ona mavae le Toetu o le Faaola: 3 Nifae 11:8–17
-
Iosefa Samita ma Sini Rikitone: Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:19–24
-
E mafai faapefea e mea na e faitauina ona faamalosia ai lou talitonuga o loo soifua Iesu Keriso?
-
O a ni malamalamaaga faaopoopo e uiga ia Iesu Keriso na e mauaina?
Molimau i ona po nei
O le isi auala taua e faamalosia ai lau molimau o loo soifua Iesu Keriso e ala lea i le suesueina o molimau a “molimau faapitoa o le suafa o Keriso i le lalolagi atoa” ( Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:23,), o Aposetolo faauuina i o tatou aso.
Mafaufau e sui se tasi o faamatalaga nei i molimau a nisi o Aposetolo soifua.
Atonu e te manao e matamata le vitio “Come unto Me” (mai le faailotaimi 16:18 i le 16:47) ma le vitio “The Only True God and Jesus Christ Whom He Hath Sent” (2:26), o loo maua uma i le ChurchofJesusChrist.org. Pe faitau foi i saunoaga a Peresitene Eyring ma Elder Holland, o molimau e toalua o onaponei a Iesu Keriso.
Na molimau mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:
O au o se molimau o le Toetu o le Alii ma e mautinoa e pei lava sa ou i ai iina i le afiafi faatasi ma soo e toalua i le fale i le ala i Emau. Ou te iloa o loo soifua o Ia ma le mautinoa e pei foi o Iosefa Samita ina ua ia vaai i le Tama ma le Alo i le malama o se taeao susulu i le togavao i Palamaira.
O le Ekalesia moni lenei a Iesu Keriso.
(Henry B. Eyring, “O Mai ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2013,- 25)
Na molimau mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
Ou te molimau atu o Iesu Keriso o le Alo moni, soifua o lo tatou Atua moni soifua. Ou te molimau atu sa toetu moni mai o Ia mai le tuugamau ma, ina ua mavae lona afio ae i Lona Tama e faamaea le faagasologa o lena Toetu, sa Ia faaali atu, pea lava pea, i le faitau selau o soo i le Lalolagi Tuai ma i le Lalolagi Fou. Ou te iloa o Ia o le Paia e Toatasi o Isaraelu, o le Mesia o le o le a i ai se aso o le a toe afio mai ai i le mamalu aoao, e nofotupu i le lalolagi o le Alii o alii ma Tupu o tupu.
(Jeffrey R. Holland, “O Le Atua Moni e Toatasi Atoa Ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso Lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 42)
-
Aisea e te manatu ai ua tuuina mai e le Faaola ia i tatou ni molimau i ona po nei e faaopoopo atu i Ana molimau anamua?
O lau molimau
Faitau le Ioane 20:29, ma vaavaai mo upumoni na aoao atu e Iesu Keriso ia Toma e uiga i le mauaina o se molimau.
-
O le a se mea ua aoao mai e lenei fuaiupu ia te oe e uiga i le fausiaina o lau molimau ia Iesu Keriso?
O se tasi o upumoni e mafai ona tatou aoao mai i aoaoga a le Faaola i lenei fuaiupu e faapea, ua faamanuiaina i tatou i le filifili ai e talitonu o loo soifua Iesu Keriso tusa lava pe tatou te lei vaai ia te Ia.
Faaaoga le taimi o totoe o le lesona e tuu atu ai i tamaiti aoga le avanoa e molimau ai i le Faaola soifua. Filifili mai fesili fautuaina nei, pe faaaoga nisi metotia e fesoasoani ai i tamaiti aoga e mafaufau loloto ma faasoa mai a latou molimau.
Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e tusi a latou molimau ia latou api faamaumau suesuega pe usu faatasi o se vasega se viiga a o lei faasoaina leotele ane a latou molimau.
Faaopoopo atu lau molimau patino e uiga i le Faaola i molimau sa e suesueina i le aso. O se tasi o auala o le faia o lenei mea, mafaufau e tusi faamaumau tali i fesili e pei o nei i lau api faamaumau suesuega.
-
O a faamaoniga ua e vaaia i lou olaga ma i olaga o isi e faapea o loo soifua Iesu Keriso?
-
O le a se taimi na e lagona ai le molimau mai o le Agaga Paia ia te oe e uiga i le moni o Iesu Keriso?
-
O le a se fautuaga e te tuuina atu i se tasi e lei mautinoa lelei pe latou te talitonu o loo soifua le Faaola?
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
Aisea na i ai manu‘a mai le Faasatauroga i le tino toetu o Iesu?
Na tusia e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“E ui ina mafai e le mana o le Toetu ona---ma e aunoa ma se masalosalo e i ai se aso o le a---toefaaleleia ai atoatoa ma faafouina manu’a mai le faasatauroga, ae na filifili ia Keriso e faatumauina pea na manu’a mo se faamoemoega, e aofia ai lona afio mai i aso gataaga i le taimi o le a ia faaali mai na faailoga ma faailoa mai ai na manu’a o ia “i le fale o [ana] uo” [ Sakaria 13:6 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:52 ].
O manu’a i ona lima, vae, ma le itu o faailoga, e faapea, i le olaga faitino, e tutupu mea tiga e oo lava i e mama ma atoatoa, o faailoga e faapea o mafatiaga e le o se faamaoniga e faapea e le alofa le Atua ia i tatou. O se mea taua iloga ma le tumu i le faamoemoe e faapea, o le Keriso faamanu’alia lē e afio mai mo lo tatou laveaiga.
(Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant [1997],258–59
Ioane 20:17 . O le a le uiga o le fetalaiga a le Faaola ina ua ia fetalai atu ia Maria le Makatala e “aua e te tago [atu] ia te [Ia]”?
Sa faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
O loo sii mai e leKing James Version le fetalaiga a Iesu “Aua e te tago mai ia te au.” O le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo faitauina “Aua e te taofi mai ia te au.” O faaliliuga eseese mai le gagana Eleni ua aumaia ai le fuaitau faapea “Aua e te pipii mai ia te au” po o le “Aua e te taofia au.” O nisi ua aumaia ai le faauigaga “Aua lava e te toe pipii mai ia te au,” po o le “Aua lava e te toe opo mai ia te au.” Ua ta’ua e nisi le tuu le taofi o ia po o le pipii atu ia te ia, ua tuua ai le taumatega faapea sapipii atu Maria ia te ia. E i ai mafuaaga taua e faapea ai o le manatu na avatu ia Maria e le Alii Toetu o le: “E le mafai ona e taofi au iinei, aua o le a ou alu ae i lo’u Tama.”
(Bruce R. McConkie, The Mortal Messiah: From Bethlehem to Calvary [1981], 4:264)
O a vitio o loo maua e fesoasoani ia te au e vaai faalemafaufau ai i tala o le faaali mai o le Faaola toetu?
Atonu e te manao e matamata i vitio nei (o loo maua i ChurchofJesusChrist.org):“Jesus Is Resurrected” (4:05)
“Christ Appears on the Road to Emmaus” (3:32)
“Blessed Are They That Have Not Seen, and Yet Have Believed” (2:29)
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai
O se isi filifiliga mo le amataga o le lesona
I le amataina ai o le lesona, mafaufau e fai atu i se tamaiti aoga e faasoa mai le igoa o se tagata latou te iloa lelei ae e lei feiloai lava i ai le vasega ma le faiaoga. Ona faafoliga lea i se uiga faaataata e te masalomia le i ai moni o lea tagata. Fai atu i tamaiti aoga ni fesili e pei o nisi nei: E mafai e se isi i lenei vasega ona faamautu mai o loo i ai lenei tagata? Afai e lava nisi o i matou e tetee i mea na e ta‘u mai ia i matou, mata e ono amata ona e masalomia o loo i ai lenei tagata?
Ona valaaulia lea o tamaiti aoga e mafaufau pe faapefea ona latou tali atu i se tasi e masalosalo i le i ai o Iesu Keriso.
Auala i Emau
Afai o le faaaluina o se taimi faasili i le tala i le Luka 24:13–35 o le a manuia ai tamai aoga, mafaufau e fai atu fesili nei:
-
Aisea o le a faaaoga ai e le Faaola tusitusiga paia e fesoasoani ai i le au soo ia malamalama atili i Lana misiona?
-
O a mau e ono mafai ona e faaaogaina e fesoasoani ai i se uo ia malamalama atili i le misiona a le Faaola?
-
Na faapefea ona faamatala e le au soo o latou lagona, e pei ona tusia i le fuaiupu 32 ? O le a le mea na taitai atu ai le au soo e lagona mea sa latou faia? E faapefea ona e faamatalaina uunaiga ua e maua mai le Agaga Paia?
-
Aisea e taua ai le aloaia e le au soo o le Faaola “i le tofitofiina o le areto”? ( fuaiupu 35). E faapefea ona faatatau lenei mea i o tatou olaga?
Filifili e talitonu
Valaaulia tamaiti aoga e faitau le Ioane 20:1–8, ma vaavaai mo mea na faia e Ioane ina ua uma ona faalogo e uiga i le aafiaga o Maria le Makatala. (Manatua o Ioane e taua o ia lava “o le isi soo” i lenei fuaitau atoa.)
Valaaulia le vasega e faatusatusa le tali a Ioane o loo tusia i le Ioane 20:8 i le faamatalaga a Toma o loo tusia i le Ioane 20:24–25 . Ona fai atu lea o fesili nei:
-
O a nisi o mea e te talitonu i ai e aunoa ma le manaomia o se faamaoniga faitino?
-
O a ni auala ua faamanuiaina ai oe mo le filifili e talitonu e aunoa ma se faamaoniga faitino? (Tagai Ioane 20:29 .)
-
E mafai faapefea ona e faamalosia lou faatuatua i mea moni e le mafai ona e vaaia? (Tagai Alema 32:16–21 ; Eteru 12:6 .)