Mataio 27:24–66; Mareko 15:15–38
A o feagai le Faaola ma le tiga matautia o le tautau ai mai se satauro, sa faatauemu fili ia te Ia ma fai atu ia te Ia e laveai o Ia lava mai sauaga. Ae sa Ia onosaia ma le amiotonu, ma faaauau pea Ona puapuagatia mo i tatou. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama lelei ai ma talisapaia puapuaga ma le maliu o le Faaola i luga o le satauro o se vaega taua o Lana Togiola.
Aoao Atu e ala i le Agaga O le aoao atu e ala i le Agaga e amata i sauniuniga magafagafa lelei o le lesona. Suesue ma le agaga tatalo ia tusitusiga paia ma le mataupu aoaoina, ma mulimuli i le taitaiga a le Agaga Paia e fetuunai ai le mataupu aoaoina i manaoga o tamaiti aoga. E le gata i lea, taumafai ina ia mafaufau matala ia maua ma mulimulitaia uunaiga mai le Agaga a o aoao atu, e tusa lava pe o le a avea ma mea e tatai ese ai mai le faagasologa o le lesona.
Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e faitau le Mataio 27:35–50 po o le saunoaga a Epikopo Gérald Caussé mai lenei lesona. Fai atu ia i latou e o mai saunia e faasoa mai le uiga ia i latou e faapea, na maliu le Faaola e patino mo i latou lava ia.
Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai
Na foai mai e Iesu Keriso Lona soifua mo i tatou
I lenei lesona o le a e suesue ai e uiga i le maliu o Iesu Keriso. Faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai i mea ua e iloa e uiga i le maliu o le Faaola ma ou lagona e uiga i ai. E te talitonu na maliu o Ia ina ia laveaiina ai oe?” Afai o lea, e mafai faapefea ona e faaalia lou talisapaia o Lana taulaga? A o e suesue ai, saili le taitaiga a le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe e tali fesili nei.
O Le Faasatauroga o Iesu Keriso
Ina ua uma ona faamasinoina le Faaola e tagata Iutaia sosoo ai lea e Herota ma Pilato, sa sasaina faatigaina o Ia ma aumaia i Kolokota (e taua foi o Kalevaria) ina ia faasatauroina.
Fuafua e maka le fasifuaitau “Ua latou faasatauroina foi o ia” i le Mataio 27:35 . Faitau le Taiala mo Tusitusiga Paia po o le Bible Dictionary i lalo o le ulutala “Faasatauroga” e vaai ai po o le a le uiga o mea e faatatau i lenei faiga.
Mafaufau e faitau leotele mau nei ae mulimulitai ai tamaiti aoga. O tamaiti aoga e mafai [ona faitau], e mafai foi ona valaaulia e fesoasoani e faitau leotele.
Faitau fuaiupu nei e uiga i le Faasatauroga o le Faaola. Faailoga faamatalaga auiliili e te lagona e taua.
-
Mataio 27:27–31 . Sa faatauemu fitafita Roma i le Faaola.
-
Mataio 27:35–44 . Sa tauemuina le Faaola i luga o le satauro.
-
Mataio 27:45–46, 50 . Na tigaina ma maliu le Faaola i luga o le satauro. Manatua: Sa faasatauroina Iesu i le “itula lona tolu” (9:00 a.m.; tagai Mareko 15:25). “O le itula lona ono” e faasino i le 12:00 i le aoauli; “o le itula lona iva” e faasino i le 3:00 i le afiafi.
Ina ia fesoasoani ia te oe e vaai faalemafaufau i nei mea na tutupu, atonu e te manao e matamata i le “Jesus Is Scourged and Crucified,” o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 1:04 i le 4:48.
O isi filifiliga o vitio mo lenei mea na tupu o le “Mauaina o le Faatuatua ia Keriso” (30:11; maimoa mai le faailotaimi 20:44 i le 22:45) po o le “To This End Was I Born” (27:11; maimoa mai le 17:03 i le 20:09), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.
O Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na ia faamatala le mafuaaga na faatoga ai le Faaola, “Lo‘u Atua e, lo’u Atua e, se a le mea ua e tuulafoai mai ai ia te au?” (Mataio 27:46).
Ma i le vitio lenei o le “Sa Leai Se Tasi na iai Faatasi ma Ia,” o lo o maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 9:00 i le 12:46, pe faitau le faamatalaga o mulimuli mai.
Faatasi ai ma le talitonuga maumaututu uma o lo’u agaga ou te molimau atu ai … o se Tama atoatoa sa lei tuulafoaina Lona Atalii i lena ituaso. Ioe o lou lava talitonuga patino, i le galuega atoa a Keriso i le olaga nei atonu e lei sili atu ona latalata ai le Tama i Lona Alo nai lo nei toe taimi mafatia tele o puapuaga. Ae ui i lea, … sa aveese mo sina taimi e le Tama mai ia Iesu le mafanafana o Lona Agaga, le lagolago o Lana mafutaga patino. Sa manaomia, ioe sa totonugalemu i ai le taua o le Togiola, e faapea o lenei Alo atoatoa o le sa lei tautala i se upu leaga pe faia se mea sese pe pa’i atu foi i se mea le mama, sa ao ona ia silafia pe faapeī ni lagona o tagata---o i tatou, i tatou uma lava---pe a tatou faia ia ituaiga o agasala. Mo Lana Togiola ina ia le gata ma faavavau, na ao ona Ia lagona pe faapeī le oti e le nao le faaletino ae faaleagaga, ia iloa ai pe na faapeī pe a aveesea le Agaga paia, ma le tuua toatasi ai o se tasi e lagonaina le matua tuulafoaiina, matagā, ma le aunoa ai ma se faamoemoe.
(Jeffrey R. Holland, “Sa Leai se Tasi na i ai Faatasi ma Ia,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 87–88)
-
O le a se mea na fesoasoani ai Elder Holland ia te oe e te malamalama lelei ai e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?
-
O a mea e sili ona faagaeetiaina ai oe e uiga ia Iesu Keriso mai nei mea na tutupu? Aisea?
Mau Fesootai
Sa i ai i le Faaola le mana e laveai ai o Ia lava mai le aafiaga tiga matuia ma le maasiasi i luga o le satauro (tagai i le Mataio 26:52–54), ae Na te lei faia.
Faitau ia le itiiti ifo ma le tolu nisi o mau nei e iloa ai pe aisea. Mafaufau e fatu se siata e pei o lea e faavasega ai ou manatu ma lagona. E mafai foi ona e faafesootaia pe fefaasinoa‘i nei fuaitau i le Mataio 27:26 pe fatu se faailo mai mau faasino nei ma se ulutala e te filifilia e oe lava.
Mafaufau e tusi i luga o le laupapa le siata faataitai lenei. Valaaulia tamaiti aoga e galulue i ni paga ma ni vaega toalaiti e faatumu ai.
|
Aisea na gauai atu ai le Faaola i le faasatauroga |
O faamanuiaga ua avanoa mo i tatou ona sa Ia faia |
Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:2
Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:40–42
Roma 5:6–9
2 Korinito 5:21
Kolose 1:20
1 Peteru 2:24
-
O le fea fuaitau sa sili ona anoa ia te oe? Aisea?
-
O le a se mea na e aoaoina e uiga i le mafuaaga na naunau ai le Faaola ia faasatauroina [o Ia] mo i tatou?
-
O le fea o faamanuiaga o loo lisiina i nei mau e sili ona e faafetai ai? Aisea?
E taua ai le malamalama o se vaega o Lana Togiola, sa faasatauroina ai Iesu Keriso mo agasala a le lalolagi. O puapuaga sa amatalia e le Faaola i le Faatoaga o Ketesemane sa faamaeaina i le satauro i Kolokota. Ana faapea e le maliu le Faaola mo a tatou agasala, semanu e le mafai ona tatou toe foi atu i lo tatou Tama oi le Lagi.
-
O le a faapefea ona e faamatalaina i se tasi le ala ua avea ai le Faasatauroga o le Faaola o se vaega o Lana Togiola? O le a faapefea ona e faamatalaina pe aisea e taua ai ia te oe?
Sa faamalamalama e Epikopo Gérald Caussé le ala e patino ai le Togiola a le Faaola mo i tatou taitoatasi.
E ui e le iu ma e lautele lona aafiaga, ae o le Togiola a le Alii o se meaalofa ofoofogia patino ma vavalalata, e talafeagai mo i tatou taitoatasi. E pei lava ona valaaulia e Iesu soo taitoatasi o sa Nifae ia tagotago i Ona manu’a, sa faapea foi ona Ia maliu mo i tatou taitoatasi, patino, e peiseai na o oe po o a’u le tagata na i ai i le lalolagi. Ua Ia tuuina mai ia i tatou se valaaulia patino ia o atu ia te Ia ma utuvai mai faamanuiaga ofoofogia o Lana Togiola.
(Gérald Caussé, “O se Molimau Ola o le Keriso Soifua,” Ensign po o le Liahona, Me 2020, 40)
-
Aisea e te manatu ai e taua le iloa o le natura patino o le Togiola a le Faaola?
Mafaufau e tata ni viiga e uiga i puapuaga ma le Faasatauroga o le Faaola e pei o le “Ua Sili Oe” (Viiga, nu. 46) po o le “Upon the Cross of Calvary” (Hymns, no. 184) a o faamaeaina e tamaiti aoga le gaoioiga lenei. I le avea ai o se isi auala e ese nai le tusia ai o se tusiga i totonu o le api talaaga, e mafai e tamaiti aoga ona tusi se tusi i lo latou lava tagata i le lumanai ae talanoaina ai manatu o loo i lenei gaoioiga.
Ina ia fesoasoani ia te oe ia lagona ma manatua le natura patino o le Togiola a le Faaola mo oe, tusi se tusiga i le api talaaga. Fuafua e faaaofia ai mea nei:
-
O faamanuiaga e mafai ona e maua ona o puapuaga ma le maliu o le Faaola i luga o le satauro mo oe
-
O le a le uiga ia te oe o Lona maliu patino mo oe
-
Mafaufauga ma uunaiga e te maua mai le Agaga Paia
I le uma ai ua lava se taimi na atofaina, tuu atu loa i tamaiti aoga se avanoa e faasoa mai ai a latou tusiga i a latou api talaaga. Mafaufau e tuuina atu le molimau i le Faasatauroga o Iesu Keriso ma lona taua o se vaega o Lana Togiola.
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
O le a le mea e taua e uiga i le nofoaga ma le taimi o le Faasatauroga o le Faaola?
Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson:
O le vaega lona lua o Lana togiola sa faatinoina i luga o le satauro. …
Na tuuina atu e Pilato le Tamai Mamoe a le Atua ina ia faasatauroina i le taimi lava e tasi na saunia ai lata ane ia tamai mamoe o le Paseka mo osigataulaga. (Tagai i le Ioane 19:13–14 .)
O le Faasatauroga sa faia i se mauga na ta’ua o Kolotoka (Eperu) po o Kalevaria (Latina) o lona uiga “o le ulupoo.” O le ulupoo na faatusa i le oti. I se nofoaga faapenei, sa faamaeaina ai le taulaga togiola. I luga o le satauro, sa siiae ai le Faaola o le lalolagi i luga a’e o le oti i le tulaga taua e aupito maoae i tulaga taua uma e mafai ona maua—o le iloaina ma le moni aiai o le mana o le Alii e malosi atu i le oti.
(Russell M. Nelson, “Why This Holy Land?,” Ensign,Dec. 1989, 18–19)
Aisea na le faasaoina ai e Iesu Keriso o Ia lava?
Na faamalamalama mai e Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“Ina alu ifo ia mai le satauro,” sa faatauemu atu ai le motu o e le talitonu ia te Ia i luga o Kalevaria [Mataio 27:40]. Sa ono mafai lava ona Ia faia se vavega. Ae sa Ia silafia le gataaga mai le amataga, ma sa Ia faamoemoe ia faamaoni i le fuafuaga a Lona Tama. O lena faataitaiga e le tatau ona pogisa ai i tatou.
(Ronald A. Rasband, “Faauta! O Au o se Atua o Vavega,” Ensign po o le Liahona, Me 2021, 111)
E toafia tagata o loo aafia i puapuaga ma le Faasatauroga o le Faaola?
Na faamalamalama mai e Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
O le Faaola … [ua/na]puapuagatia i le tiga e le mafaamatalaina i Ketesemane ma luga o le satauro ina ia mafai ai ona faaatoatoaina Lana Togiola. … Na Ia faia lenei mea mo alii ma tamaitai uma ua foafoaina ma o le a foafoaina e le Atua.
(Quentin L. Cook, “O le Faavavau o Aso Uma,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 52)
Mata o le a se mea atonu na tupu i le Faaola i luga o le satauro?
Na faamalamalama mai e Elder James E. Talamage (1862–1933) o le Korama o Aposetolo e Toasefululua:
E foliga mai, e faaopoopo atu i le puapuagatia matautia na tupu i le faasatauroga, o le tiga o Ketesemane na toe tupu, na faateteleina e sili atu nai le malosi o le tagata e onosaia ai. I lena itula sili ona oona, sa tuuatoatasi ai le Keriso o le a oti, na o ia lava i se tulaga moni sili ona leaga. Ina ia mafai ona faataunuuina le taulaga sili a le Alo i lona atoaga atoa, e foliga mai ua aveesea e le Tama le lagolago o Lona Mafuta atu i le taimi lava lea, ma tuu atu ai i le Faaola o tagata le mamalu o le manumalo atoatoa i aave o le agasala ma le oti.
(Jesus the Christ [1916], 661)
O Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua sa faapea foi ona aoao mai:
Ona pogisa ai lea o le lagi. Sa ufitia e le pogisa le laueleele mo le umi e tolu itula, e pei ona sa i ai i totonu o sa Nifaē. Sa i ai se afā malosi, na peiseai na tigale Atua lava o le Natura.
Ma e moni lava sa tiga o Ia, aua a o tautau o ia i luga o le satauro mo le isi tolu itula, mai le aoauli e oo atu i le 3:00 i le afiafi.,o tiga uma e le iu ma tiga faalealofa o Ketesemane na toe oo ane.
(Bruce R. McConkie, “The Purifying Power of Gethsemane,” Ensign, Me 1985, 10)
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai
Lesona le leoa
E ono fesoasoani le fetuunai pe faapefea ona tuuina atu lenei lesona. O se tasi o faataitaiga o le faia o se “lesona le leoa,” lea e faaali atu ai faamatalaga, mau, vitio, ma fesili ae e mafai e tamaiti aoga ona tusi le leoa a latou tali, mafaufauga, ma lagona i a latou api faamaumau suesuega. Tuu se taimi i le faaiuga o le vasega mo tamaiti aoga e talanoaina ai mea sa latou aoaoina ma lagonaina.
O le maliu o Iesu ua faataunuuina ai valoaga
E mafai e tagata aoga ona faatusatusa mea na tutupu i le maliu o le Faaola ma valoaga na tuuina mai e perofeta na muamua atu. O fuaiupu e aofia ai le Salamo 22:1, 7–8, 16, 18 ; Salamo 34:20 ; Salamo 69:21 ; Isaia 50:6 ; 53:3–7 ; 53:12 ; Sakaria 12:10 ; 13:6 ; 1 Nifae 11:33 ; 19:9–14 ; ma le 2 Nifae 6:9 . Ona mafai lea ona latou faasoa ane pe na faapefea ona faataunuuina ia valoaga. O lenei mea e mafai ona faamalosia ai le malamalama o tamaiti aoga i le afioga a le Atua faapea foi ma lo latou faatuatua e faapea e silafia e le Atua le gataaga mai le amataga.