Mataio 23
Ua Tausalaina e le Faaola le Pepelo
I le vaiaso mulimuli o le galuega a le Faaola i le lalolagi, sa Ia tausalaina ai le pepelo o le au tusiupu ma le au Faresaio. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e aloese ai mai le pepelo ma avea ma se soo lotomaulalo o Iesu Keriso.
Malamalama i le uiga faatatau o tusitusiga paia. O le aotauina e uiga i aganuu ma agaifanua o taimi o le Feagaiga Fou e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e malamalama atili ai i le Feagaiga Fou. O le malamalama i le uiga faatatau o mau o le a saunia ai tagata aoga e iloa savali a ona tusitala musuia.
Sauniuniga a le tagata o le vasega: Valaaulia tagata aoga e mafaufau i tagata o e taumafai e mulimuli i le Faaola ma le faamaoni ma le manatu mama a o latou auauna atu i isi.
Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai
Afai o le a sili atu ona aoga i tagata aoga le aoao e uiga i le puipuiga e tuuina mai e le Faaola mo i tatou nai lo Ana aoaoga i le pepelo, mafaufau e aoao atu le gaoioiga o le Mataio 23:37 i le vaega o “Gaoioiga Faaopoopo e Aoao ai”.
O le a le pepelo?
Saunia ni iputi e le tioata se tolu. Oloolo ni palapala i fafo o le ipu muamua ma totonu o le ipu lona lua, ae tuu ai pea le ipu lona tolu ia mama. Faaali atu ia ipu, ma fesili i le vasega po o le fea o ipu e fia feinu mai ai. Valaaulia se tasi e iloilo totonu o ipu ma faamatala pe o le fea ipu e fia inu mai ai ma pe aisea foi.
-
O a auala e mafai ona faatusa i ai ipu palapala i tagata pepelo?
A o talanoa tagata aoga i le pepelo, e tatau ona latou vaai i totonu ma taulai ifo ia i latou lava. Aloese mai le tuuina atu i tagata aoga e faailoa ane le uiga pepelo i isi.
O le upu pepelo e faaliliu mai se upu Eleni o lona uiga o se “tagata faatino” ma e faasino i se tasi e faafoliga, e faatuputeleina se mea, pe fesuisuiai ana aga taufaasese. E “matele ina faauigaina i se tagata e faafoliga e lotu ae leai” (Bible Dictionary, “ Hypocrite ”). E mafai foi ona faasino i se tagata e faafoliga mai e le lotu ae o la e toaga moni i le lotu.
A o e suesue i le Mataio 23, vaavaai mo upumoni o le a fesoasoani ia te oe e aloese ai mai le pepelo ma avea atili ia faapei o Iesu Keriso.
I se vaega o le savali faaiu faalauaitele a le Faaola i le vaiaso mulimuli o Lana auaunaga i le lalolagi, sa Ia tausalaina ai le pepelo o le au tusiupu ma le au Faresaio. Sa Ia faailoa mai e faapea o le au tusiupu ma le au Faresaio “[sa nonofo] i le nofoa o Mose” ( Mataio 23:2), o lona uiga sa latou seei i se tofiga o iai le pule e aoao atu ai aoaoga faavae ma faaliliu ma faatautaia le tulafono. Na latou manatu e sili atu lo latou agavaa nai lo se isi lava i le sunako.
Faitau le Mataio 23:3–7, vaavaai mo mea na fetalai ai le Faaola e uiga i auala na talapepelo ai le au tusiupu ma le au Faresaio. Ae e te lei faitau, atonu e fesoasoani le iloa o “filateri” ( fuaiupu e 5) o ni atigipusa pau laiti na nonoa e tagata Iutaia i le muaulu ma le lima agavale. I totonu o filateri e i ai ni lola laiti o taaiga e i ai ni fuaiupu o mau faapitoa mai le Feagaiga Tuai. Sa ofuina e tagata Iutaia filateri e fesoasoani ia i latou ia manatua e mulimuli i poloaiga a le Atua.
A uma ona faitau, atonu e te manao foi e matamata i le vitio “Phylacteries” (1:06), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.
-
E tusa ai ma le fuaiupu 5, aisea na faalautele ai e le au tusiupu ma le au Faresaio a latou filateri ma “tuupao o a latou ofu”?
Sa lei tausalaina e le Alii i latou sa fai o latou filateri, ae na Ia tausalaina i latou o e sa faaaogaina ma le talapepelo pe faalauteteleina ina ia mataulia ai i latou e isi pe foliga ai foi e sili lo latou taua.
-
O a nisi o tulaga matautia o le tapuai i le Atua i amioga e vaaia mai fafo ona o lou manao ia iloa oe e isi?
-
Aisea e te manatu ai e finagalo le Atua e te tapuai atu ia te Ia i le faamaoni ma le faamoemoega amiotonu?
E faaopoopo atu i le lapataia o tagata e aua nei mulimuli i amioga a le au tusiupu ma le au Faresaio, sa fetalai tuusao atu foi le Faaola i le au tusiupu ma le au Faresaio. Na Ia taua le tele o mala e oo mai ia i latou ona o lo latou pepelo (tagai i le Mataio 23:13–33). Oi talofa o lona uiga o se tulaga o le pagatia, puapuaga, ma le faanoanoa.
Faitau le Mataio 23:23-28, ma vaavaai mo mea na fetalai atu ai le Faaola i le au tusiupu ma Faresaio.
-
E faapefea ona faaopoopo e nei fuaiupu lou malamalama i le pepelo?
Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o se tasi o faafitauli i le pepelo o le taofia lea o i tatou mai le avea moni e faapei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Pe a tatou pepelo, tatou te taulai atili atu i le auala tatou te foliga ai i isi nai lo le tagata e avea moni ai i tatou.
-
O le a sau tala e fai atu i se tasi e popole i le avea ma se tagata pepelo pe a latou faia ni mea sese a o taumafai e ola i le talalelei?
Afai e manaomia e tagata aoga le fesoasoani i le fesili o loo i luga, faasoa atu le saunoaga mai ia Elder Jeffrey R Holland i le vaega “Tala ma Faamatalaga o Talaaga”.
E faapefea ona mafai ona tatou aloese ma faatoilaloina le pepelo
I le faatusatusa atu i le au tusiupu ma le au Faresaio, e le i amio pepelo lava le Faaola. Sa Ia aoao atu tagata ia aua nei manatu e sili atu i latou nai lo isi, aua o i latou uma o fanau a le Atua, e tutusa i Lana silafaga. Sa Ia molimau mai o le Tama Faalelagi o lo tatou Foafoa ma o Ia, o Keriso, na auina mai e le Tama ma o lo tatou Matai moni lea na te aumaia le ola (tagai i Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 23:6 [i le Mataio 23:9, vaefaamatalaga a]; Mataio 23:8–10).
Faitau le Mataio 23:11–12, ma vaavaai mo aoaoga e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ma aloese ai mai le pepelo. I le fuaiupu 12, o le upu faaeaina o lona uiga o le siitia, ma o le faamaualalo o lona uiga o le faamaualaloina, faalumaina pe faaitiitia le faaaloalogia.
-
O le a sou manatu i le mataupu faavae o loo aoao mai e le Faaola ia i tatou i nei fuaiupu?
Na aoao mai le Faaola e faapea afai tatou te lotomaualalo ma auauna atu i isi, o le a siitia ae i tatou e le Alii. O le a Ia fesoasoani ia i tatou ia avea atili e faapei o Ia, ma e ala i le usiusitai i Ana poloaiga ma le salamo faamaoni o le a tuuina mai ai e le Atua ia i tatou le faaeaga i le malo selesitila.
-
E faapefea ona avea Iesu Keriso ma faataitaiga o le lotomaualalo, auauna atu i isi, ma aloese mai le pepelo?
-
E mafai faapefea e le lotomaualalo ma auauna atu i isi ona fesoasoani ia te oe e aloese mai le pepelo ma avea atili ai e faapei o le Faaola?
Faaali atu faamatalaga o loo i lalo, ma valaaulia tagata aoga e mafaufau po o fea o ia mea latou te masani ai i le tele o taimi. Uunai tagata aoga e saili le taitaiga a le Agaga a o latou manatunatu. Faamanatu ia i latou e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia i latou ma e finagalo e fesoasoani ia i latou e faatoilaloina le pepelo. E mafai e tagata aoga ona faamaumauina o latou manatu i se api faamaumau suesuega.
-
Ou te faafoliga i se tasi tagata e le o au.
-
Ou te faia mea lelei ina ia matauina ai au e isi.
-
E masani ona ou manatu ou te sili atu nai lo isi.
-
E ui ina ou faia ni mea sese, ae ou te taumafai faamaoni e ola i le talalelei.
-
Ou te taumafai e auauna atu i isi ma faia mea lelei ae le sailia ni viiga.
-
Ou te taumafai e lotomaualalo ma aua le vaai ia te au lava e sili atu nai lo isi.
Saili le taitaiga a le Agaga Paia a o e faailoaina soo se vaega e mafai ona e faaleleia atili. Manatua e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te oe ma silafia soo se taumafaiga faamaoni e ola ai i le talalelei. A e ole atu i le Tama Faalelagi mo se fesoasoani, o le a Ia fesoasoani ia te oe e faatoilalo soo se vaivaiga po o le pepelo.
Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga
Na faapefea ona silasila le Faaola i le au tusiupu ma le au Faresaio pepelo?
I lana lauga “O Le Leo o le Lapataiga,” Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le ala na tausalaina ai e Iesu le pepelo o le au tusiupu ma le au Faresaio (Ensign po o le Liahona, Me 2017, 108–11).
Pe o au ea o se tagata pepelo pe a ou faia ni mea sese a o ou taumafaie ola i le talalelei?
Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
Uso e ma tuafafine, o i tatou uma lava o loo saili atu i se olaga sili FaaKeriso nai lo le faamanuiaina masani i le olaga. Afai tatou te tautino atu lena faamaoni ma taumafai ia faaleleia, e le o i tatou la o ni tagata pepelo; o tatou o tagata soifua.
(Jeffrey R. Holland, “Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio—I Le Iuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 42)
Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai
O se isi auala e mafai ona amata ai le lesona
Fesoasoani i tagata aoga e iloilo le faafitauli e ono tulai mai i tulaga taitasi nei. (Afai e manao ai, mafaufau e sui tulaga e atagia ai tu ma aga masani a le lotoifale atonu e sili atu ona talafeagai i tagata aoga.)
-
O se tasi e auai i sauniga lotu ae e sili atu ona popole i le vaai atu o isi nai lo le tapuaʻi i le Atua
-
O se tagata e faapea e lagolagoina taitai o le Ekalesia ona faitioina lea o a latou faaiuga
-
O se tagata na te lafoina mea i luga o ala o faasalalauga lautele e faalauteleina ai o latou uiga lelei
A uma ona iloilo e tagata aoga nei tulaga, faamatala le uiga o le pepelo, ma vaai pe mafai e tagata aoga ona faamatala pe faapefea ona avea nei ata faataitai ma faataitaiga o le pepelo. Ona amata lea o le suesuega o le Mataio 23 .
O nuu o Potemkin ma le pepelo
A o auauna ai i le Au Peresitene Sili, o Peresitene Dieter F. Uchtdorf na faaaogaina le faataitaiga o nuu o Potemkin e aoao atu ai e uiga i le matautia o le pepelo. Mafaufau e matamata i le vitio ua faaigoaina “On Being Genuine,” o loo i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 0:00 i le 4:59. Ona mafai lea e tagata aoga ona faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i le pepelo ma le auala e mafai ona tatou aloese mai ai.
Mataio 23:37 . “E pei o le matuamoa ona ofaofatai i lana toloai i lalo o ona apaau”
I le Mataio 23:34–39 na lapataia ai e le Faaola tagata o Ierusalema ona o lo latou teenaina o perofeta, o le a tuua ai i latou i le faatafunaga.
Mafaufau e faaali se ata o se matuamoa ma lana toloai ma fesili atu, “E faapefea ona puipuia e le matuamoa lana toloai?”
Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 23:37–39, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu tagata o Ierusalema i taumafaiga a Iesu e faapotopoto mai i latou e pei ona ofaofatai e se matuamoa lana toloai.
Na tuuina atu e Iesu i tagata o le Tusi a Mamona se savali faapena. O i latou o e na teena perofeta na fano i le faatafunaga na sosoo ma Lona maliu (tagai i le 3 Nifae 9:1–12). Ona tuuina atu lea e le Togiola se valaaulia ia i latou na faasaoina.
Valaaulia tagata aoga e faitau le 3 Nifae 9:13–14 ; 10:4–6, ma vaavaai mo le valaaulia a le Faaola.
Mafaufau e fesili atu i fesili pei o nei:
-
O a ni mea o loo aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga i le Faaola?
-
O a nisi o auala e mafai ai e le Faaola ona faapotopoto, puipuia, ma laveai i tatou?
-
O le a sou manatu e faapefea ona avea le mulimuli i perofeta ma se tasi o auala e mafai ai ona tatou maua le puipuiga a le Faaola?
-
Po o le a le mea o le a e faia e tuuina atu i le Faaola ina ia mafai ai ona e maua pea lava pea Lana tausiga ma le puipuiga?
-
E faapefea e nei fuaiupu ona aafia ai ou lagona e uiga ia Iesu Keriso?