Ioane 9
Ua Faamalolo e Iesu se Tagata Tauaso
Ua faamalolo e Iesu se tagata tauaso talu ina fanau mai. Sa fesiligia e le au Faresaio lenei tagata ma tuliese o ia mai le sunako ona sa musu o ia e tausalaina Iesu o se tagata agasala mo le faamalologa i le Sapati. Sa saili e le Faaola lenei tagata, ma sa tapuai atu lea tagata ia Iesu o le Alo o le Atua. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le tumau faamaoni i mea ua e iloa e uiga i le Faaola, e oo lava i puapuaga, e mafai ona faamalosia lau molimau ia te Ia.
Taofia vitio ina ia talanoaina. O vitio e mafai ona taofi i taimi faatulagaina mo le faia o ni fesili, tuuina atu faatatauga, pe valaaulia tamaiti aoga mo ni faafesili. A o tapena e aoao atu e faaaoga ai se vitio, mafaufau vaega e te ono taofia ai le ata ina ia faaauai tamaiti aoga i le talanoaina o mea o loo aoao mai i le vitio.
Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i ni taimi na latou tumau faamaoni ai i mea ua latou iloa ma talitonu i ai e uiga ia Iesu Keriso i le feagai ai ma ni tetee.
Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai
Tumau moni ai ia Iesu Keriso
Mafaufau e toe fatuina i totonu o le vasega le ata faataitai o loo i lalo e faaaoga ai rosa po o isi meafaitino.
Mafaufau e faapea na avatu ia te oe se atigipusa o loo iai i totonu se rosa samasama.
-
E faapefea ona e tali atu pe afai e fai atu isi e le o mafai ona vaai i le rosa lea o loo i le atigipusa e lanu piniki?
O nisi taimi tatou te ono tau ane ai i ni tagata po o ni manatu e feteenai ma lo tatou malamalama ma molimau ia Iesu Keriso. Tusa lava pe molimau mai le Agaga i mea moni e uiga ia Iesu Keriso ia i tatou, e ono taumafai isi e faafitia na mea moni.
O nisi tamaiti aoga e ono i ai ni mea na tutupu e mafai ona latou faasoa ane e uiga i taimi na latou feagai ai ma le tetee i mea latou te iloa e uiga ia Iesu Keriso. E ono mafai e tamaiti aoga ona faʻasoa ane mea na latou mafaufauina i le taimi o le gaoioiga o sauniuniga a le tamaitiiti aoga. Afai e manaomia, mafaufau e faasoa atu le faataitaiga a Iosefa Samita i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:21–26 po o se aafiaga patino.
-
O e feagai ma ni feteenaiga i au taumafaiga e tumau faamaoni ai i mea ua e iloa e uiga ia Iesu Keriso?
-
Afai o lea, o le a le aafiaga o lenei mea i lou olaga?
Mafaufau e tusi le mea moni lea i luga o le laupapa ina ia mafai ai e tamaiti aoga ona manatua a o latou suesue i le Ioane 9 .
I le Ioane 9 o le a e aoao ai e uiga i le tagata tauaso na faamalolo e le Alii. O se tasi o mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai i le faataitaiga a lenei tagata o le a o tatou tumau faamaoni i mea ua tatou iloa e uiga ia Iesu Keriso tusa lava pe tatou te feagai ma tetee, o le a faamalosia a tatou molimau ia te Ia. Vaai mo faamaoniga o lenei mataupu faavae a o e suesue i le tala o loo i le Ioane 9 .
Faitau le Ioane 9:1–12, ma vaavaai po o a mea na aoaoina e le tagata tauaso e uiga ia Iesu. Atonu foi e te manao e matamata i le vaega muamua o levitio “Ua Faamalolo e Iesu se Tagata na Fanau mai o Tauaso” mai le faailotaimi 0:00 i le 4:01 ma mulimuli ai i au tusitusiga paia. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.
-
I le taimi nei, o le a le mea ua iloa e lenei tagata e uiga ia Iesu?
Ina ua uma ona faamalolo le tagata tauaso, sa fefinauai nisi tagata pe o ia moni o le tagata na fanau mai o tauaso, ae o isi na tau mafaufau pe na faapefea ona faamaloloina o ia. Na auina atu o ia i luma o le au Faresaio, o e na le fiafia ona o le vavega na faia i le Sapati. Sa amata ona latou fesiligia le tagata. Sa fesiligia foi e le au Faresaio ona matua, ae sa musu ona matua e tali atu i le au Faresaio, ona ua fefefe nei tuli i fafo o le sunako pe a latou lagolagoina Iesu. Sa toe fesiligia foi e le au Faresaio le tagata e uiga i lona faamalologa. (Tagai i le Ioane 9:13–34 .)
Faitau fuaiupu 11, 17, 25, ma 30–33, e aofia ai le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo maua i le Ioane 9:32, vaefaamatalaga a, ia maitau le tala a le tagata e uiga ia Iesu. Pe atonu foi e te manao e faaauau pea le matamata i le vitio “Ua Faamalolo e Iesu se Tagata na Fanau mai o Tauaso” mai le faailotaimi 4:02 i le 6:18.
Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e lisi i luga o le laupapa faamatalaga eseese na faia e le tagata e uiga ia Iesu. E ono aoga mo tamaiti aoga le faailogaina o nei faamatalaga ia latou tusitusiga paia.
-
I le tala i le tagata tauaso, o le a le faamaoniga e te vaai ai i le mataupu faavae a tatou tumau faamaoni i mea ua tatou iloa e uiga ia Iesu Keriso tusa lava pe tatou te feagai ma feteenaiga, o le a faamalosia a tatou molimau ia te Ia?
-
O a ni auala e te manatu na maua ai e lenei tagata le malamalama atili e uiga ia Iesu?
-
O le a se mea o aoao atu e lenei faamatalaga ia te oe e uiga ia Iesu Keriso?
Talu ai na faaauau pea ona taua e lenei tagata o Iesu o le Atua, sa tulieseina o ia i fafo o le sunako e le au Faresaio (tagai Ioane 9:34).
Faitau le Ioane 9:35–38, ma vaavaai pe na faapefea ona auauna atu le Faaola i lenei tagata. Atonu e te manao e faauma ona matamata le vitio “Ua Faamalolo e Iesu se Tagata na Fanau mai o Tauaso” (taimi faailo 6:19 i le 7:47).
Mafaufau e uiga i manaoga o tamaiti aoga, ma filifili nisi o fesili nei e talanoaina. E mafai ona aoga i tamaiti aoga le taliina o fesili filifilia ia latou api faamaumau suesuega a o lei talanoaina ma le vasega.
O ni fesili e mafai ona faaaoga mo talanoaga
-
Na faapefea ona faamalosia le molimau a le tagata na fanau mai o tauaso a o ia tumau faamaoni i mea na ia iloa e uiga i le Faaola?
-
E faapefea ona faamalosia a tatou molimau ia Iesu Keriso pe a tatou onosaia faafitauli po o tofotofoga o le faatuatua?
-
O le a se mea e mafai ona e aoao mai e faatatau i uiga o Iesu Keriso mai Ana fegalegaleaiga ma le tagata na fanau mai o tauaso?
-
Na faapefea ona fesoasoani le Faaola i le molimau a le tagata tauaso ia tuputupu? E faapefea ona fesoasoani o Ia ia i tatou ia faamalosia a tatou molimau?
-
E faapefea i mea na e aoaoina e uiga i le Faaola i lenei tala ona fesoasoani ia te oe i le feagai ai ma feteenaiga i le taimi nei po o le lumanai?
Mafaufau e faasoa atu se aafiaga patino o le tumau faamaoni ai i le Faaola pe a feagai ma feteenaiga.
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
Ioane 9:1–3 . Aisea na talitonu ai soo o Iesu o le tauaso o le tagata lenei sa mafua mai o se agasala?
Sa aoao mai Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
O se mea masani mo matua e i ai fanau e i ai [manaoga faapitoa] le fesili ifo ia i latou lava, “O le a se mea sese na ma faia?” O le manatu faapea o mafatiaga uma o se taunuuga tuusao lea o le agasala sa aoaoina talu mai aso anamua. O se aoaoga faavae sese lea. O lena manatu sa taliaina foi e nisi o muai soo seia oo ina faasa’oina i latou e le Alii.
“Ua maliu ane Iesu, ua silafia le tagata ua tauaso talu ona fanau mai.
“Ona fesili lea o ona soo ua faapea atu, Rapi e, po o ai ea na agasala, po o ia nei, po o ona matua, ina ua fanau mai o ia o tauaso?
“Ua tali atu Iesu, E lei agasala lenei tagata po o ona matua, peitai ina ia faaalia ai o galuega a le Atua ia te ia.” ( Ioane 9:1–3 .)
E itiiti si avanoa mo lagona o le tausalaina e fesootai ma fanau e i ai [manaoga faapitoa]. O nisi [manaoga faapitoa] atonu e afua mai i le faatamala, po o sauaga, a o nisi e ala i vaisu a matua. Ae o le tele lava e leai. E oʻo mai puapuaga i le tagata e le sala.
(Boyd K. Packer, “The Moving of the Water,” Ensign, Me 1991, 7–8)
O le a le mea na oo i le tagata tauaso ina ua uma ona faaaoga lona faatuatua i le Faaola?
Na aoao mai Peresitene Howard W. Hunter (1907–95):
E luafaapupulaga na tuuina atu—o le tasi e faamalolo ai le po o le vaai faaletino [o se faaletonu faaletino na fanau mai ma le tagata], ma le isi e vaai ai i le Tupu o Tupu a e lei afio ae o Ia i Lona nofoalii e faavavau. Sa faapupulaina e Iesu lenei tagata faaletino ma le faaleagaga. Sa ia faapupula atu lona malamalama i se mea pouliuli, ma lenei tagata, faapei o le toatele o isi sa i ai i lena aso faapea foi ma o tatou ona po, sa talia le malamalama sa latou vaai i ai.
(Howard W. Hunter, “The God That Doest Wonders,” Ensign, Me 1989, 16–17)
O a foliga o le mauaina o le vaaiga faaleagaga i o tatou olaga?
Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018):
O i latou na lagonaina le pai atu o aao o le Matai i se isi itu e le mafai ona faamatalaina le suiga e oo mai i o latou olaga. O loo i ai se manao e ola sili atu, auauna atu ma le faamaoni, ia savavali ma le faamaualalo, ma ia ola atili e pei o le Faaola. O le mauaina o la latou vaaiga faaleagaga ma iloa atu folafolaga o le faavavau, ua latou tautatala ai foi i upu a le tagata tauaso lea na toe faapupulaina e Iesu, lea na fai mai, “O le mea e tasi ua ou iloa, sa ou tauaso, a o lenei ua ou vaai” [ Ioane 9:25 ].
(Thomas S. Monson, “Galulue ma le Naunautai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 58)
Ioane 9:22, 34–35 . O le a le taua o le tuliina i fafo o le sunako?
“O sunako o nofoaga tutotonu faalelotu ma faaleagafesootai mo le toatele o nuu o Iutaia. O sunako e maua ai aoaoga ma tapuaiga faaleagaga, faapea foi avanoa faaleaoaoga ma faaleagafesootai. Talu ai o le sunako e faatumutumu i tagata Iutaia, o le tulia la mai se sunako … e leaga atu i lo le tapē o le igoa ma le toe i ai se faaaumeaga ma le nuu faalelotu. O lona uiga o le ati ma le lau mai faiga faaleaganuu ma faapea ma agafesootai. O lenei taufaamatau na matua matuia lava e taofia ai matua o le tagata tauaso mai le aafia tele ai i le suesuega o lenei vavega” (New Testament Student Manual [2014], 230).
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai
Ioane 9:1–7 . E mafai e le Atua ona faaaoga ia mafatiaga e faaalia ai Ana galuega ma le mana
Mafaufau e faaaoga le Ioane 9:1–7 e aoao ai lenei upumoni: E mafai e le Atua ona faaaoga ia faafitauli e faaalia ai Ana galuega ma le mana.O nisi o faamatalaga i le vaega o “Faamatalaga ma Talaaga o Faamatalaga” e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama ai i lenei mataupu faavae. E mafai e tamaiti aoga ona talanoaina pe faapefea e le tala i nei fuaiupu ona aafia ai le ala latou te vaaia ai i o latou lava faigata faapea foi ma isi. E mafai e tamaiti aoga foi ona faasoa mai o latou lava poto masani e fesootai ma lenei mataupu faavae. Atonu e te manao e faamanatu i tamaiti aoga e aua nei faasoa maia se mea e le faalauaiteleina pe patino ia te i latou.
O se mataupu faavae talitutusa o loo i anomea o le Sau, Mulimuli Mai ia te Aʻu (tagai “Aperila 24–30. Ioane 7–10: ‘O Au o le Leoleo Mamoe Lelei,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au-Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023). E mafai e tamaiti aoga ona faaaoga mai soo se aafiaga po o malamalamaaga mai a latou lava suesuega po o suesuega faaleaiga.
O se isi faaiuga mo le lesona
Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faaaoga ia mataupu faavae mai lenei lesona, ia saunia mo i latou ni kopi o le ata lea. Faatonu tagata e ufiufi o latou mata tauagavale ma uu i luga le ata e tusa ma le umi o le lima. Fai ia i latou e vaai i le faailoga (+) i o latou mata taumatau ma faasolosolo malie ae le pepa agai ifo i o latou foliga. I se taimi, o le lio pogisa i le taumatau e tatau ona mou ese mai la latou vaaiga lautele. (Atonu e te manao e faamatala o le taimi na mou ese ai le togi lena o loo taua o se tulaga tauaso.)
Ta’u i ai a o fetuunai e tamaiti aoga le mamao o le pepa mai o latou mata, o le a toe vaaia foi le togi. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i le fesili lenei: Afai o le togi i luga o le ata e fai ma sui o le Faaola, o a ni fetuunaiga e mafai ona e faia i lou olaga ina ia mafai ai ona e vaai manino atili i le Faaola? Valaaulia tamaiti aoga e tusi i a latou api faamaumau suesuega mea o le a latou faia.