Ioane 14:1–6; 15:1–11
“O A‘u nei le Ala, le Upumoni, ma le Ola”
I le taimi o Lona afiafi faaiu faatasi ma Ona soo, sa aoao atu ai i latou e Iesu Keriso e uiga i Lona natura ma [Lana] misiona. Sa Ia aoao atu o Ia o le ala e toe foi atu ai i le Tama Faalelagi, ma sa Ia faatusaina le sootaga a Ona soo ia te Ia i lala i luga o se vine. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani e te tomanatu ai i lau sootaga ma Iesu Keriso ma pe mafai faapefea ona e mulimuli ia te Ia ma maua Lona malosi ma [Lana] fesoasoani.
Fesoasoani i tagata o le vasega e aoao atu. Pe a tuuina atu i tamaiti aoga ni avanoa e aoao atu ai le talalelei i isi, o le a faamalosia lo latou lava malamalama ma molimau. Vaavaai mo avanoa e valaaulia ai tagata aoga e aoao e le tasi le isi i ni auala aloaia ma ni auala faasamasamanoa.
Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e sue pe pue se ata o se alasavali po o se vine po o se laau ma ona lala. Fai i le vasega e mafaufau e uiga i auala e faamanatu atu ai e a latou ata ia i latou ia Iesu Keriso ma aumai a latou ata i le vasega.
Gaoioiga e Ono mafai ona Aoao ai
Mafaufau i filifiliga nei e amata ai le lesona:
-
Valaaulia tagata aoga e faasoa ane ata na latou pueina o se vaega o le sauniuniga a le tamaitiiti aoga.
-
Faaavanoa se auala i le potuaoga e manaomia ona savavali ai tamaiti aoga.
-
Faaali atu i tagata aoga se lala e fai ma se lesona faatino. Talanoa i le sootaga a le lala i le laau po o le vine na fa‘i mai ai, ma fesili po o le a le mea o le a tupu i le taimi nei ua le o toe pipii le lala i le laau po o le vine.
-
Faasoa atu se aafiaga patino e fesootai i le lesona.
-
Faaali atu ata o i lenei lesona e uiga i le alasavali po o le vine.
Talanoa ma tamaiti aoga pe faapefea ona aoga se alasavali ma pe faapefea ona maua e se lala le malosi mai le vine. Mafaufau e fesili i le vasega pe faapefea ona pei Iesu Keriso o se alasavali po o se vine.
O nisi o aoaoga mulimuli a le Faaola i Ona soo sa faamoemoeina e fesoasoani ai ia i latou ia malamalama i lo latou sootaga ma le faalagolago ia te Ia. Sa faatusa e le Faaola o Ia lava i se alasavali, faapea foi i se vine po o se laau ma ona lala. Faaaoga sina taimi e mafaufau ai e uiga i vaega o lou olaga atonu e te manaomia ai le fesoasoani. Atonu e te lagona e pei e te manaomia le fesoasoani a o e taumafai e toe foi atu i le Tama Faalelagi. E ao ina e lagonaina le manaomia o se malosi sili atu e fetaiai ai ma luitau i lou olaga. A o e suesue i aoaoga a le Faaola, vaavaai mo mea ua e aoaoina e uiga ia te Ia ma pe mafai faapefea ona Ia fesoasoani ia te oe.
Mafaufau i manaoga ma gafatiaga o tagata aoga pe a filifili pe faapefea ona fetuunai le anotusi o lenei lesona. E mafai ona manuia tagata aoga mai le i ai o se taimi patino e suesue ma manatunatu ai i se tasi po o filifiliga uma nei e lua o suesuega.
Atonu foi e aoga le tuu atu i tamaiti aoga o se avanoa e faasoa mai ai o latou manatu ma molimau o le tasi i le isi. E mafai ona faia lenei mea i le anoanoai o auala eseese. E mafai ona talosagaina tamaiti aoga a o lei amataina le vasega e sauni e aoao atu se vaega o lenei lesona. O le isi filifiliga o le atofa atu, pe tuu atu i tagata aoga e filifili, se tasi o filifiliga suesue nei ma fai atu i tamaiti aoga e sauni e aoao atu i se isi tagata o le vasega po o le vasega atoa.
E mafai e tamaiti aoga ona faaaoga pepa nei e tufaina atu e suesue ma saunia ai e aoao atu.
O Iesu Keriso o “le ala, ma le upumoni, ma le ola” ( Ioane 14:6)
Faitau le Ioane 14:1–6, ma vaavaai pe na faapefea ona folafola atu e le Faaola e fesoasoani ia i latou o e mulimuli ia te Ia.
-
O a upumoni na aoao mai e le Faaola i nei fuaiupu?
-
O le a le igoa na ta‘u ai e le Faaola o Ia lava i le fuaiupu e 6 ?
-
O a ni mea ua aoao mai e nei faalaniga taitasi ia te oe e uiga ia Iesu Keriso ma lou sootaga ma Ia?
Afai na e fatuina se lisi o faalaniga ma matafaioi eseese a Iesu Keriso i lesona talu ai, atonu e te manao e faaopoopo i ai mea na e maua i le Ioane 14 .
E mafai e le Tusi a Mamona ona faateleina lou malamalama i mea o loo e suesueina i le Feagaiga Fou. Faitau le Mosaea 3:17, ma mafaufau pe faapefea ona fesoasoani lenei fuaiupu tatou te malamalama atili ai i le Ioane 14:6 .
Sa aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o iai i le Au Peresitene Sili:
E finagalo le Atua ia e toe maua lou ala e toe foi atu ai ia te Ia, ma o le Faaola o le ala lea [tagai i le Ioane 14:6 ]. E finagalo le Atua ia e aoao e uiga i Lona Alo, o Iesu Keriso, ma lagonaina le filemu loloto ma le olioli lea e oo mai le mulimuli i le ala o le avea ma soo paia.
(Dieter F. Uchtdorf, “Mauaina o se Molimau o le Malamalama ma le Upumoni,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 21)
-
O anafea na e maua ai pe aafia ai se tasi e te iloa i le filemu loloto ma le olioli lea e sau mai le mulimuli ia Iesu Keriso?
Ina ia vaai i se faataitaiga o se tasi na mauaina le Faaola ma sa faamanuiaina e ala i le mulimuli ia te Ia, pe a mafai, matamata le vitio “Jesus Christ Is the Way” (5:02), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.
-
O a nisi o auala e mafai ona tatou mulimuli ai i le Faaola e toe foi atu ai i le Tama Faalelagi?
-
E mafai faapefea ona tatou iloa pe o tatou i ai i le ala sa‘o?
O Iesu Keriso “o le vine” ( Ioane 15:5))
Sa faaaoga e Iesu Keriso se faatusatusaga e aoao ai Ona soo e uiga i lo latou sootaga ma Ia. Faitau le Ioane 15:1–11, ma vaavaai mo lenei faatusatusaga.
Afai na e fatuina se lisi o faalaniga ma matafaioi eseese a Iesu Keriso i se lesona talu ai, atonu e te manao e faaopoopo iai mea na e mauaina i le Ioane 15 .
-
O le a sou manatu i le mea o loo aoao mai e Iesu Keriso i lenei faatusatusaga?
-
O a upumoni e mafai ona e aoaoina mai lenei faatusatusaga e uiga i la tatou sootaga ma Iesu Keriso?
Na faamalamalama mai e Elder Jeffrey R.Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le valaaulia a le Faaola ia tumau ia te Ia o se valaaulia mo i tatou “ia tumau, ia … tumau e faavavau” (“Tumau ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 32). Sa faamalamalama mai e Elder Holland le mafuaaga e taua tele ai mo i tatou le taliaina o le valaaulia a le Faaola e tumau ia te Ia.Atonu e te manao e matamata le vitio “Abide in Me” mai le faailotaimi 13:26 i le 14:23, pe faitau le faamatalaga lenei.
Na fetalai Iesu, “E le mafai e outou ona faia o se mea e tasi pe a a’u le i ai” [ Ioane 15:5 ]. Ou te molimau atu o le upumoni lena a le Atua lea. O le Keriso o mea uma ia i tatou ma e tatau ona tatou “tumau” ia te Ia e faavavau, ia mausali, e le liliu, e faavavau. Ina ia fua mai fua o le talalelei ma faamanuiaina ai o tatou olaga, e tatau ona tatou pipii mau atu ia te Ia, le Faaola o i tatou uma, faapea ma Lana Ekalesia lea o loo tauaveina Lona suafa paia. O Ia o le vine o le faapogai moni o le malosi ma na o le pau lea o le faapogai o le ola e faavavau. E le gata o le a tatou tumau ia te Ia ae o le a tatou manumalo foi ma manumalo i lenei galuega paia lea o le a le faatoilaloina lava i tatou.
(Jeffrey R. Holland, “Ia Tumau ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 32)
E mafai ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia te oe e faateleina lou malamalama i mea o loo e suesueina i le Feagaiga Fou. Faitau le Alema 26:12, ma mafaufau pe faapefea ona fesootai i le Ioane 15:1–11 .
-
O a nisi o fua (taunuuga po o faamanuiaga) ua e vaaia i lou olaga a o e taumafai e tumau ia Iesu Keriso?
-
O a nisi o faatinoga e mafai ona e faia e fesoasoani ai ia te oe e tumau ia Iesu Keriso?
Afai e aoao e le vasega le tasi ma le isi, valaaulia i latou e faasoa mai i le vasega ia upumoni sa latou faailoa mai, o mea sa latou aoaoina mai a latou uo i le vasega, ma a latou molimau ia Iesu Keriso. Faamalo atu i tamaiti aoga i lo latou aoaoina atu, ma fautuaina i latou e faasoa atu i o latou aiga mea sa latou aoaoina atu ma aoaoina.
Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e toe manatunatu ai i o latou lagona e uiga i le auala e mafai ai e le Faaola ona fesoasoani ia i latou i o latou manaoga ma tulaga o i ai nei. Mafaufau e tuuina atu se molimau e uiga i le Faaola po o le faasoa atu o se aafiaga patino.
Tala ma faamatalaga o talaaga
O le a le uiga o le, o loo tele maota i le maota oleTama faalelagi?
Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44):
[O le faamatalaga] “E tele mea e nonofo ai i le maota o lo’u Tama” [ Ioane 14:2 ] … e tatau ona faapea---“E tele malo i le malo o lo’u Tama,” ina ia mafai ai ona avea outou ma suli o le Atua ma suli faatasi ma a’u. … E i ai mea e nonofo ai i latou o e usiusitai i se tulafono selesitila, ma e i ai foi mea e nonofo ai i latou e le atoatoa i le tulafono, o tagata uma i lana lava faatulagaga.
(Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita[2007], 219)
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai
Fatu se tusigaata
O nisi tamaiti aoga e faaali mai i latou lava e ala i faatufugaga. Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e fatu se ata e faatusa i mea sa latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai le Ioane 14:1–6 po o le Ioane 15:1–11 . Afai e aoao e tamaiti aoga le tasi ma le isi, o lenei ata e mafai ona avea o se vaega o la latou lesona.
Vitio
Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama pe mafai faapefea ona latou vaai i filosofia sese ua tuanai ma vaai pe o faapefea ona avea Iesu Keriso ma ala, matamata i le “The Way” na saunia e Elder Lawrence E. Corbridge o le Fitugafulu mai le faailotaimi 6:46 i le 11:56.
Ioane 14:6 . “O au nei le ala, le upumoni, ma le ola”
Valaaulia tamaiti aoga e faamatala mai pe faapefea ona avea Iesu Keriso “o le ala,” “o le upumoni,” po o “le ola.” E mafai ona latou maua mau fefaasinoa‘i e faamalamalama ai nei matafaioi. E mafai foi e tamaiti aoga ona faasoa mai aafiaga o Iesu Keriso i le faataunuuina o nei matafaioi i o latou olaga.
Faitau le upu tumau
Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa pe mafai faapefea e le faaaogaina soo o upu po o fasifuaitau i se poloka mau ona faamamafa atu se savali taua. O le upu tumau e tele taimi e faaaoga ai i le Ioane 15:4–10 . Valaaulia tamaiti aoga e faitau le aofai o taimi e faaali mai ai lenei upu, e maka pe tusi ai le upu lea ia latou tusitusiga paia, ma mafaufau e uiga i mea o loo ta‘u soo mai e ala i lona ta’ua soo.
Ioane 15:10 . “Afai tou te tausia a’u poloaiga, ona tumau lea o outou i lo’u alofa”
Tusi se vine i luga o le laupapa, ma fai i tamaiti aoga e tusi ni lala e faapipii i le vine e faatusa ia i latou lava. Valaaulia tamaiti aoga e fai se lisi o poloaiga i luga o le laupapa faataamilo i le vine. Talanoa pe faapefea e le tausia o poloaiga ona fesoasoani ia i tatou e tumau ai i le alofa o le Faaola ma tumau ai le pipii atu i le vine.