Ioane 11:1–46, Vaega 1
Ua Faatuina e Iesu o Lasalo mai le Oti
Na talosagaina e Maria ma Mareta ia Iesu ia afio atu e fesoasoani i le la tuagane maʻi o Lasalo. Sa faatuai e Iesu Lana malaga ma sa taunuu atu ua fa aso talu ona maliu Lasalo. Na faaalia e Iesu Lona agaalofa ma fetagisi faatasi ma le auuso tamaitai. Ona Ia faatuina lea o Lasalo mai le oti. E mafai ona fesoasoani lenei lesona ia te oe e iloatino ai upumoni e uiga ia Iesu Keriso ma mataupu faavae e mafai ona taialaina ai oe i le feagai ai ma luitau o le olaga.
Faatagaina o tamaiti aoga ia iloa ituaiga eseese o upumoni faaleaoaoga faavae ma mataupu faavae. O le aoao ia iloa aoaoga ma mataupu faavae o loo maua i tusitusiga paia e faaaoga ai faatinoga masani loloto faale-mafaufau. E tatau ona taumafai ma le maelega ia faiaoga e fesoasoani i tamaiti aoga ia maua le tomai e faailoa ai ma faaupu aoaoga ma mataupu faavae e i latou lava ia.
Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e suesue i le Ioane 11 ma saili mo mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia i latou ia maua ai le fesoasoani a le Faaola i taimi o o latou puapuaga. E mafai ona latou faia lenei mea e i latou taitoatasi pe faatasi ai foi ma o latou aiga. Valaaulia i latou e o mai saunia e faasoa mai mea na latou mauaina.
Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai
Ia manatua o lenei lesona o le lesona muamua o lesona e lua e faatatau i le Ioane 11 . O lenei lesona e fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa ai mataupu faavae o loo i totonu o lenei mataupu. O le lesona lona lua e faatagaina ai tamaiti aoga e aoao atu e uiga i se tasi o nei mataupu faavae. Ia e mafaufau totoa i tamaiti aoga atonu o feagai ma luitau faigata. A manaomia, fetuunai le ata faataitai lenei pe fatu se isi ata faataitai atonu e sili atu ona aoga i tamaiti aoga.
Mafaufau i se tasi o lou aiga. Vaai faalemafaufau e faapea sa matua tigaina lava sona mai ma sa lamatia ai lona ola.
-
O a ni lagona atonu e te faalogoina?
-
O le a se mea atonu e te faia?
-
O a ni au fesili atonu o i ai?
I le Ioane 11, na feagai ai Maria, Mareta, ma Lasalo ma lenei tulaga. E ui o lo latou aafiaga na faatatau i le mai ma le oti, e mafai ona tatou faaaogaina mataupu faavae tatou te aoaoina mai lo latou aafiaga i soo se luitau atonu tatou te feagai ai.
I le pito latalata i luga o lau pepa, tusi le “Mea e manaomia ona e iloa pe a feagai ai ma luitau.” A o faagasolo le lesona, mafaufau i luitau o loo lua feagai pe atonu foi o le a lua feagai. Saili ia iloa upumoni e uiga ia Iesu Keriso ma Lana talalelei ua e lagona atonu e mafai ona taitaiina oe ma avatu se faamoemoega a o e feagai ma na luitau. Faamaumau ou manatu i luga o lau pepa. Mafaufau ma le totoa i auala e mafai ai e upumoni taitasi ua e matauliaina ona fesoasoani ia te oe e lagona le alofa mo faapea foi mai le Faaola.
O le mauaina o upumoni
Filimaoti po o fea o nei gaoioiga e aupito silisili ona aoga mo tagata aoga. Afai o loo mafai ona iloagofie e tamaiti aoga mataupu faavae e i latou lava, mafaufau e faataga tamaiti aoga e suesue ma faailoa ia mataupu faavae e i latou lava e aunoa ma le tauina atu ia i latou. Faamanatu i ai le gaoioiga o le sauniuniga a le tamaitiiti aoga, ma valaaulia i latou e faaaoga o latou malamalamaaga mai lena gaoioiga i le toega o le lesona.
O se tasi o tomai suesue i tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani i le faailoaina o mataupu faavae, o le faia o se toma pe a e maitauina ni auiliiliga taua ae fai atu ni fesili faigofie, e pei o nei:
-
O le a se mea atonu o finagalo le Tama Faalelagi ia ou aoaoina mai nei fuaiupu?
-
O le a se mea o aoao mai e lenei tala ia te au e uiga ia Iesu Keriso?
Faitau i le Ioane 11:1–7, ma fesili ifo ia te oe lava i fesili na muamua atu.
Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina. Tusi mataupu faavae latou te faasoa mai i luga o le laupapa. Afai e faafaigata i tamaiti aoga ona faailoa mai ni mataupu faavae pe atonu e faaopoopo atu ai ni malamalamaaga aoga, mafaufau e tusi mataupu faavae nei i luga o le laupapa ma fai atu fesili o mulimuli mai ai.
E i ai ni mataupu faavae eseese na mafai ona e faailoaina mai i nei fuaiupu. O ni nai faataitaiga nei. Mo mataupu faavae faataitai taitasi, mafaufau e faailoga fasifuaitau po o auiliiliga mai fuaiupu e te faitauina e lagolago ai le mataupu faavae.
E ui e alofa Iesu Keriso ia i tatou, o le a tatou feagai lava tofotofoga.
E tusa lava pe o tatou mulimuli ma le faamaoni ia Iesu Keriso, o le a tatou oo lava i tofotofoga.
A tatou feagai ma luitau, e mafai ona tatou sailia le fesoasoani a le Alii, ma o le a Ia tali mai i Lana lava taimi ma i Lana lava ala.
Mafaufau e tusi nei mataupu faavae i luga o lau laupepa.
-
E faapefea ona fesoasoani ia te oe le iloa o nei upumoni?
I le mavae ai o aso e lua talu ona faafofoga le Faaola e uiga i le mai o Lasalo, na maliu ane loa le Faaola i le fale o Lasalo. I le taimi na Ia taunuu ai, ua fa aso talu ona i ai Lasalo i le tuugamau (tagai i le Ioane 11:17, vaefaamatalaga a).
Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o aso e fa.
Ua amata ona pala; ua leva ona oti ma ua matua mautinoa lava. … I tagata Iutaia o le faaupuga ua fa aso e i ai lona tulaga taua faapitoa; sa o se talitonuga lauiloa ia i latou e faapea, o le aso lona fa ua iu ina tuua moni e le agaga le mea e i ai le tino maliu.
(Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:533)
Faaauau pea ona faataitai e faailoa mai mataupu faavae a o e faitau i le Ioane 11:18–46 . A le o lena, e mafai ona e matamata i le “Ua Faatuina Lasalo mai le Oti” mai le faailotaimi 2:04 seia oo i le 7:43 ma mulimuli ai i au tusitusiga paia. Fai ma toma, ma fai ni fesili ia te oe lava pe a e tau i ni auiliiliga taua, e pei o mea na fai e Maria ma Mareta e faaalia ai lo la faatuatua ia Iesu Keriso po o le ala na tali atu ai le Faaola i tulaga taitasi. Faaopoopo i lau pepa ia mataupu faavae e te maua, ma mafaufau e faailoga auiliiliga taua ma fai isi faamatalaga i totonu o au tusitusiga paia.
-
O le a se mea atonu o finagalo le Tama Faalelagi ia e aoaoina mai lenei tala?
O le a se mea o aoao atu e lenei faamaumauga ia te oe e uiga ia Iesu Keriso?
Valaaulia tamaiti aoga e o mai i le laupapa ma tusi se mataupu faavae ua latou mauaina. Atonu latou te faailoaina ni upumoni e pei o nei:
-
E mafai ona tatou filifili e faaali le faatuatua ia Iesu Keriso i taimi o o tatou tofotofoga (tagai i le Ioane 11:20–27).
-
E mafai ona fai vavega e le Faaola i totonu o o tatou olaga a o tatou galulue ma le faatuatua ia te Ia (tagai i le Ioane 11:20–27, 38–44).
-
O Iesu Keriso o le Toetu ma le Ola (tagai i le Ioane 11:25).
-
E oo mai vavega a le Atua i totonu o o tatou olaga e tusa ai ma Lona finagalo ma Lana taimi (tagai i le Ioane 11:1–7, 11–17, 39–45).
-
E mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso i le faaalia o le agaalofa i isi (tagai i le Ioane 11:32–36).
-
E i ai le mana o Iesu Keriso i le ola ma le oti (tagai i le Ioane 11:20–27, 39–45).
-
E mafai ona tatou vaaia le alofa ma le mana faaalia o le Atua i o tatou tauiviga (tagai i le Ioane 11:11–15, 40–42).
Mafaufau e fai atu nisi o fesili nei i tamaiti aoga pe afai o latou manaomia se fesoasoani e faailoa ni upumoni faaopoopo.
-
O le a se mea na fai e Maria ma Mareta e faatino ai le faatuatua ia Iesu Keriso i le taimi o le la tofotofoga?
-
O le a se mea o aoao atu e le tali atu a le Faaola ia te i laua e uiga ia te Ia?
-
O a elemene o lenei faamaumauga o aoao atu ia te oe ia e faatuatua atili i le Faaola?
-
Na faapefea e le fai ma toma ina ua e mauaina auiliiliga taua ma faia fesili ona fesoasoani atu ia te oe i lau suesuega?
Mafaufau e fai paga tamaiti aoga e fai tala faatino mai le ata faataitai lenei.
Vaai faalemafaufau ua e mauaina le avanoa e talanoa ai ma se isi o loo feagai ma se taimi faigata o tofotofoga. Filifili se tasi o mataupu faavae ua e matauliaina mai le Ioane 11:1–46, ma faasoa pe faapefea ona fesoasoani lena mataupu faavae ia te i latou. Ia faaaofia ma ou manatu i mea e mafai ona fesoasoani ai lenei mataupu faavae e faamalamalama ai lenei tagata e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma o Laua naunautaiga mo i tatou.
Faitau i mataupu faavae na e tusia i lau pepa mo “Mea e manaomia ona e iloa pe a feagai ai ma luitau”. I le pito i lalo o le pepa, faaopoopo i ai au tali i fesili nei.
-
O fea o mataupu faavae nei e manaomia ona e taulai silisili i ai i lou olaga i le taimi nei? Aisea?
-
O le a se mea na e aoaoina e uiga i le Tama Faalelagi ma le Faaola e fesoasoani ia te oe e lagonaina ai le alofa mo i Laua faapea le alofa mai o i Laua?
Mafaufau e valaaulia ni tamaiti aoga se toatele e tali fesili talu ai. A o faasoa mai tamaiti aoga, saili mo auala e fesoasoani ai i tamaiti aoga e lagonaina le alofa o le Faaola mo i latou. Mafaufau e faasoa atu o oe lava manatu ma molimau e uiga i le Faaola.
-
O le a se mea ua musuia oe e fai ona o mea ua e aoaoina ma lagonaina i lenei aso? O le a faapefea ona e faia?
Uunai tamaiti aoga e faaaoga le tomai suesue i tusitusiga paia e faailoa ai mataupu faavae i a latou lava suesuega patino i tusitusiga paia ma tulitatao mo aafiaga latou te mauaina. Mafaufau e molimau atu i le taua o lenei tomai suesue. O se tasi o auala e fai ai lenei mea o le faasoaina atu o se aafiaga patino i le mauaina lea o le taiala mo se luitau a o fai suesuega patino i tusitusiga paia.
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
Aisea ou te puapuagatia ai pe a ou taumafai e amiotonu?
Na aoao mai Elder Matthew S. Holland o le Fitugafulu:
O loo i ai le Toatasi e malamalama atoatoa i mea o loo e aafia ai, e “silisili atu lona malosi i le lalolagi” [1 Nifae 4:1], ma o lē e “mafaia ona faia o mea uma e faasilisili lava i mea [e te] ole atu ai pe mafaufau i ai” [Efeso 3:20]. O le a faaalia mai le faagasologa i Lana ala ma i Lana taimi faatulagaina, ae ua sauni i taimi uma Keriso e faamaloloina soo se vaega o lou tiga.
A o e faatagaina o Ia e faia lena mea, o le a e iloaina o ou mafatiaga sa aogā lava. … Tou te silafia, o le natura moni lava o le Atua ma le faamoemoega o lo tatou olaga faalelalolagi o le fiafia lea, ae e le mafai ona avea i tatou ma tagata atoatoa o le olioli faalelagi e aunoa ma aafiaga e tofotofoina ai i tatou, o nisi o taimi i lo tatou lava gafatia. Fai mai Paulo e oo lava i le Faaola lava Ia ua “atoatoa [pe ua faaatoatoaina] ona o tiga” [Eperu 2:10]. O lea ia puipui mai musumusuga faasatani e faapea, afai o oe o se tagata e sili ona lelei, ia e aloese mai ia tofotofoga.
E tatau foi ona e teenaina le pepelo e faatatau i ai faapea, o ou mafatiaga ua fautuaina oe e tu i fafo o le li’o o tagata filifilia e le Atua, o ē foliga mai e na o le fiafia ma faamanuiaga latou te maua ae leai ni faigata. …
Uso e ma tuafafine, o le mafatia i le amiotonu e fesoasoani e faaagavaa ai oe mo, nai lo le iloagofie ai o oe, mai le au filifilia a le Atua.
(Matthew S. Holland, “O Le Meaalofa Silisili o le Alo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2020, 46–47)
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai
O se isi filifiliga e taulai i ai le lesona
Mafaufau e faaaoga le tala ia Maria, Mareta, ma Lasalo e faapupula ai le mataupu faavae o loo faapea mai e mafai ona tatou tuu lo tatou faatuatua i le Atua, ma le iloa o Ana vavega i o tatou olaga e oo mai e tusa ai ma Lona finagalo ma Lana taimi. E mafai ona fai lenei mea i le faatusatusaina ma le vaaia o eseesega o lenei tala ma le tala a Nifae i le 3 Nifae 1:4–20, i le faaalia o le vitio “Faatuatua i le Alii” (3:30), pe i le faitauina o le faamatalaga lenei a Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili.
O le uluai mataupu faavae o le talalelei o le faatuatua lea i le Alii o Iesu Keriso. O le faatuatua o lona uiga o le faalagolago—faalagolago i le finagalo o le Atua, faalagolago i Lana auala o le faia o mea, ma faalagolago i Lana taimi faatulagaina. E le tatau ona tatou taumafai e uunai atu o tatou taimi i luga atu o Lana. Na saunoa mai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“O le faafitauli mo i tatou o le lava o le faatuatuaina o le Atua e faatuatua ai foi i Lona taimi. Afai e mafai ona tatou talitonu moni ua ia te Ia lo tatou soifua manuia, o le a tatou le tagi atu e tatala mai Ana fuafuaga nai lo le mea ua sili Lona silafia? E tutusa foi le moni o lenei mea ma le afio mai faalua o Iesu ma i mataupu uma lea e manaomia ona aofia ai i lo tatou faatuatua le faatuatua foi i le taimi o le Alii mo i tatou uma taitoatasi, ae le na o i Ana fuafuaga ma faamoemoega lautele” (Even As I Am [1982], 93).
(Dallin H. Oaks, “Timing,” Ensign, Oct. 2003, 12)
O se isi filifiliga mo le amataga o le lesona
Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e mataulia vavega na faia e Iesu ma mea na faaalia mai e na vavega e i ai Lona mana e pulea ai. O nisi faataitaiga atonu e aofia ai le mana i le oti (tagai i le Luka 7:11–18), mana i faafitauli faalemafaufau (tagai i le Luka 8:27–35), ma le mana e fesoasoani i le olaga mai lea aso i lea aso (tagai i le Mataio 17:24–27 ; Luka 5:1–6).
Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i se mea o latou manaomia ai le fesoasoani a le Faaola ma saili mo mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia i latou e iloa ai pe faapefea ona maua Lana fesoasoani.