Kalatia 5
“Savavali i la le Agaga”
Pe na i ai se taimi na e lagonaina ai le vaeluaina o lou manao i le va o le gauai atu i faaosoosoga ma le manao e mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia ina ia e ola amiotonu? Sa faamatala e le Aposetolo o Paulo le taua lea e mafai ona tupu i le va o manaoga i o tatou tino faaletino, e le atoatoa ma le Agaga o le Atua, lea e faatauanauina i tatou e fai mea lelei. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe ia avea atili e faapei o Iesu Keriso e ala i le tuuina atu ia te oe o avanoa e faailoa ai auala e mafai ona atoatoa atili ai le “savavali i la le Agaga” ( Kalatia 5:16).
Fatuina o se siosiomaga saogalemu mo le aoaoina. Fai ni taumafaiga taotasi e atiina ae ai se siosiomaga o le alofa, faaaloalo, ma le faamoemoega. O au taumafaiga e fesoasoani i tagata aoga ia lagona le saogalemu, faaaloalogia, ma le faatauaina i le seminare o le a fesoasoani ia i latou ia lagona atili ai le Agaga Paia ma maua ni aafiaga anoa.
Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata e suesue le Mosaea 3:19 ma faailoa mai aoaoga e mafai ona fesoasoani ia i latou e maua ai le fesoasoani a le Faaola e faatoilalo ai lo tatou natura pau, po o le “tagata natura.” E mafai foi ona aoga le valaaulia o tagata aoga e tauloto lenei fuaitau o le atamai i aoaoga faavae.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
Tosoga-maea
Faaali atu le siata lenei pe tusi i luga o le laupapa. Mafaufau foi e valaaulia tagata aoga e kopi faapuupuu se ata talitutusa i a latou api faamaumau mo suesuega.
-
O a ni auala e pei ai lou olaga o se tosoga-maea?
I lana tusi i tagata Kalatia, sa faamatala ai e le Aposetolo o Paulo ni malosiaga faatautava se lua e mafai ona tosoina i tatou i itu eseese. Faitau le Kalatia 5:16–17, ma vaavaai mo le fautuaga a Paulo e faatatau i nei malosiaga.
-
O a malosiaga faatautava sa e iloaina mai nei fuaiupu?
Mafaufau e tusi se laina e sau sao mai luga i lalo o le ogatotonu o le ata o le tosoga-maea. Ona tusi lea o le Savali i la le Agaga i luga ae o le tasi itu o le tosoga-maea, ae tusi le Faataunuu ia tuinanau o le tino i luga ae o le isi itu. Uunaia tagata aoga o e na kopiina le ata i totonu o a latou api faamaumau mo suesuega ina ia faia foi nei faaopoopoga.
O “tuinanau o le tino” ( fuaiupu 16) o faaosoosoga tatou te oo i ai.
-
O a nisi o faaosoosoga faaletino (tuinanau o le tino) e oo i ai tagata talavou?
Faatusatusa au tali i le lisi a Paulo i le Kalatia 5:19–21 .
-
O a ni upu, pe afai e i ai, e fou ia te oe?
Sauni e fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i soo se upu e le masani ai i fuaiupu 19–21 e ala i le faaaogaina o punaoa o loo maua i vaefaamatalaga o le Tusi Paia po o se lomifefiloi.
Faaalu sina taimi e mafaufau le leoa ai pe faapefea ona ono tupu i lou olaga lenei tosoga-maea a le Agaga e faasaga i tuinanau o le tino. O a ni auala e te ono tauivi ai e tetee atu i tuinanau o le tino? E faapefea ona faamanuiaina oe a o e mulimuli i le taitaiga a le Agaga? A o faaauau pea ona e suesue, ia tagai totoa i uunaiga faaleagaga ia e mafai ona fesoasoani ia te oe e iloa ai soo se fetuunaiga e mafai ona e faia o le a fesoasoani ia te oe e faatoilalo ai faaosoosoga o loo feagai ma oe.
Aloese mai galuega a le tino
O fautuaga faaleaoaoga nei ua tuuina mai ai se auala se tasi e mafai ona faaaoga e fesoasoani ai i tagata aoga ia malamalama atili ma faaaoga aoaoga a Paulo i le Kalatia 5 .
Afai o le a manuia tagata aoga mai se faiga e lei faatulagaina lelei, mafaufau e tuu atu ia i latou taitoatasi se taimi e suesue ai le Kalatia 5:16–23, Mosaea 3:19, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12, faatasi ai ma le saunoaga a Elder David A. Bednar i le konafesi aoao ia Aperila 2013 ua faaautuina “Matou Te Talitonu i le Nofomama” (Ensign po o le Liahona, Me 2013, 41–44). E ono mafai foi ona tuuina atu isi punaoa talafeagai i tagata aoga e suesue iai. E mafai ona valaaulia i latou e lipoti mai o latou malamalamaaga ma faaamaumau soo se uunaiga faaleagaga na latou maua mai a latou suesuega ma le talanoaga e sosoo ai.
Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia ia iloa ai le auala sili e fesoasoani ai i tagata aoga ia maua se aafiaga anoa.
Faitau le Kalatia 5:21, ma vaavaai pe aisea e taua ai le aloese mai tuinanau o le tino.
-
O le a se mea na e aoaoina e uiga i le mafuaaga e tatau ai ona tatou aloese mai nei faatinoga?
-
O le a se mea e mafai ona faigata ai ona aloese mai tuinanau o le tino, e tusa lava pe tatou te iloa e sese?
Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:
I le avea ai o i tatou o atalii ma afafine o le Atua, ua tatou maua ai gafatia paia mai ia te Ia. Ae o loo tatou nonofo i le taimi nei i se lalolagi pau. O elemene tonu lava sa foafoaina mai ai o tatou tino o lo latou natura lava o le pau ma e aafia lava i le aave o le agasala, o mea piopio, ma le oti. O le mea la lea, o le Pau o Atamu ma ona taunuuga faaleagaga ma faaletino ua aafia tuusao ai lava i tatou e ala i o tatou tino. …
Talu ai o se tino faaletino e matua totonugalemu i le fuafuaga o le fiafia a le Tama ma lo tatou atina’ega faaleagaga, ua saili ai Lusifelo e faalavelaveina lo tatou alualu i luma e ala lea i le faaosoosoina o i tatou e faaaoga ma le faaletatau o tatou tino. O se tasi o faafeagai tupito o le faavavau e faapea o le fili, o lē ua matuai faanoanoa lava ona e leai sona tino faitino, na te faaosoosoina i tatou ia tatou i ai ma ia i lona malaia e ala i le faaaogaina faaletatau o o tatou tino. O le meafaigaluega tonu lava na te le o maua o lea ua avea ai ma tulimataiga autu o ana taumafaiga e maileia ai i tatou i faataumaoi faaleagaga.
(David A. Bednar, “Matou Te Talitonu i le Nofomama, Ensign po o le Liahona, Me 2013, 42–43)
-
O a ni upu po o ni fasifuaitau mai lenei faamatalaga sa tumatila mai ia te oe? Aisea?
Filifili e savali i la le Agaga
Toe faitau le Kalatia 5:16 ma vaavaai mo aoaoga a Paulo e uiga i le ala e mafai ai ona tatou faatoilaloina faaosoosoga o le tino.
O se tasi o mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le Kalatia 5:16 o le a o tatou savavali i la le Agaga, o le a sili atu ona mafai ona tatou gafatia le faatoilaloina o faaosoosoga o le tino.
-
O le a lou manatu i le uiga o le “savali i la le Agaga”?
Afai e manaomia, fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le savali i la le Agaga e aofia ai le sailia ma le mulimuli i le taitaiga a le Agaga Paia.
-
O le a sou manatu e mafai faapefea e le savali i la le Agaga ona fesoasoani ia te oe e faatoilalo ai faaosoosoga o le tino?
Faitau le Mosaea 3:19 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12, ma vaavaai mo aoaoga e mafai ona fesoasoani e te malamalama atili ai i le taua o le savali i la le Agaga.
-
O a ni manatu po o ni uunaiga na e maua a o e suesue i nei fuaiupu?
-
O le a se mea na e aoaoina e uiga i le ala e mafai ai e Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe e faatoilalo ia faaosoosoga o loo e feagai ai?
-
O a nisi o mea patino e mafai ona e faia e faamautinoa ai ua sili atu le atoatoa o le faatasi ai o le Agaga ma oe?
Mafaufau e faasoa atu se faataitaiga patino e faatatau i le fesili lenei a o lei fai atu le fesili i le vasega.
-
O a ni aafiaga na e oo i ai lea na fesoasoani ai le mulimuli i le Agaga ia te oe e faatoilalo faaosoosoga? (Ia mautinoa e aua nei faasoaina ni faamatalaga e matua maaleale patino tele.)
O Fua o le Agaga
Sa faailoa mai e Paulo le tele o faamanuiaga e mafai ona tutupu i o tatou olaga pe a tatou faalogo ma mulimuli i le Agaga Paia. Sa ia faasino i nei faamanuiaga o “fua o le Agaga” ( Kalatia 5:22).
Faitau le Kalatia 5:22–23, ma vaavaai mo fua o le Agaga na faailoa mai e Paulo.
-
O le fea o nei faamanuiaga po o lagona mai le Agaga na e oo i ai i lou olaga?
-
O a ni mea ua fesoasoani ai nei faamanuiaga ia te oe e te malamalama ai e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? (Afai e manaomia, tagai i le Salamo 25:8–10 ; Mosaea 2:41 .)
Faaaoga mea ua e aoaoina
O Iesu Keriso, o le sa faia i taimi uma le finagalo o le Tama Faalelagi (tagai i le 3 Nifae 27:13), o le faataitaiga atoatoa lea o le ola ai i se auala e faatoilalo ai le faaosoosoga ia faia le agasala. E ui ina sa puapuagatia o Ia i ituaiga uma o faaosoosoga o le tino (tagai i le Eperu 4:15 ; Alema 7:11), na Ia “le gauai atu ia te i latou” ( Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:22).
Mafaufau mo sina taimi pe faapefea ona e taumafai e mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso ma faaaoga upumoni sa e suesueina i le asō. Mafaufau i soo se uunaiga ua uma ona e mauaina, ma fai se fuafuaga e faatatau i mea o le a e faia e savali atoatoa atili ai i la le Agaga ma faatoilalo ai faaosoosoga. Faamaumau ou manatu i lau api faamaumau mo suesuega.
Talatalaga ma Faamatalaga o Talaaga
E mafai faapefea e le mulimuli i le Agaga Paia ona fesoasoani ia te au e tetee atu ai ma faatoilalo faaosoosoga?
Sa aoao mai Peresitene Boyd K.Packer (1924–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
E le o faamoemoeina e te ola i lenei olaga e aunoa ma le faia o ni mea sese, ae o le a e le faia lava se mea sese matuia e aunoa ma le lapataia muamua o oe e ala i uunaiga a le Agaga Paia. O lenei folafolaga e faatatau i tagata uma o le Ekalesia. …
Afai ua e se’e atu i mea e le tatau ona e oo i ai pe afai foi ua e fegalegaleai ma tagata ua tosoina ese atu oe i le itu sese, o le taimi tonu lena e faatino totoa ai lou tutoatasi, lau faitalia. Faalogo i le musumusuga a le Agaga, ma o le a le taitaiina sese lava oe.
Ou te toe fai atu e faapea o le autalavou o aso nei ua ola ae i teritori a le fili faatasi ma se faaitiitia ai o tulaga faatonuina o le ola mama. Ae i le avea ai ma auauna a le Alii, ou te folafola atu o le a puipuia outou ma leoleoina mai osofaiga a le fili pe afai o le a outou faalogo atu i uunaiga ia e sau mai le Agaga Paia.
(Boyd K. Packer, “Fautuaga i le Autalavou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 18)
Ina ia vaai i se atatusi o taunuuga o le faataunuuina o tuinanau o le tino ma le savavali i la le Agaga, matamata i le “LDS Addiction Recovery Program: Meet Sidreis” (3:06), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai
O aoaoga a Paulo ma le miti a Liae
I le Kalatia 5:16–23, sa faatusatusa ai e Paulo ia faamanuiaga o le savali i la le Agaga ma taunuuga o le faataunuuina o tuinanau o le tino. Atonu e fesoasoani mo tagata aoga le vaai faalemafaufau i lenei eseesega e ala i le mafaufau pe faapefea ona faatusa i le faaaliga a Liae o le laau o le ola.
Mafaufau e faaali atu le ata o loo i le lesona ma fesili i tagata aoga po o a vaega o le ata e mafai ona faatusa i aoaoga a Paulo e uiga i le savavali i la le Agaga ma pe o le fea e mafai ona faatusa i ana aoaoga e uiga i le faataunuuina o tuinanau o le tino. E mafai foi ona fesoasoani le valaaulia o tagata aoga e saili fuaiupu nei e iloa ai pe faapefea ona faatusa vaega eseese o aoaoga a Paulo i le miti a Liae: 1 Nifae 8:10–12, 19–34 .
Kalatia 5:22–23 . O le fua o le Agaga
Mafaufau e fai se talanoaga auiliili atili e uiga i fua o le Agaga o loo lisiina i le Kalatia 5:22–23 . O se tasi o auala e faia ai lenei mea o le tusi lea i luga o le laupapa o se laau e fua mai pe oti ni fasipepa e faatusa i fua. Ona mafai lea e tagata aoga ona sailiili i le Kalatia 5:22–23 ma faaigoa fualaauaina taitasi i se tasi o fua o le Agaga. Ona mafaufau lea e fai se talanoaga e uiga i nei fasifuaitau, aafiaga na maua e tagata aoga i nei lagona mai le Agaga, ma tagata latou te iloa o o latou olaga e faatusaina i ai se fua faapitoa o le Agaga (sii mai le “Setema 25–Oketopa 1. Kalatia: ‘Savavali i la le Agaga’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023).