1 Ioane 1–5
“O le Atua O Le Alofa Lava Ia”
Na faapefea ona aafiaina lou olaga e le alofa? Aisea tatou te manaomia uma ai le lagonaina o le alofa, aemaise lava le alofa o le Atua? Na tusia e le Aposetolo o Ioane ni tusi i le Au Paia o e sa taitaiseseina e aoaoga sese. Sa ia taulai atu i le alofa o le Atua mo le Au Paia ma le auala na faaalia ai lenei alofa e ala i le misiona laveai a Iesu Keriso. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e lagonaina ai le alofa o le Atua mo oe.
O le faamamafaina o le aoaoina o le talalelei e faatotonugalemu i le aiga. O le aoaoina o le talalelei o se gaoioiga e faatotonugalemu i le aiga. Vaavaai mo avanoa e uunaia ai tagata aoga e faasoa mai i le vasega mea o loo latou aoaoina i le aiga. Ia fautuaina foi i latou e faasoa ma o latou aiga mea o loo latou aoaoina ma aafia ai i seminare.
Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e o mai sauni e faasoa mai ni auala eseese e mafai ona latou faauma sao ai le faamatalaga lenei: “O le Atua …”
Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai
O le Atua …
Faaali atu le fasifuaitau “O le Atua …” Valaaulia tagata aoga e manatunatu i a latou sauniuniga mo le vasega a o latou faailoa mai le tele o auala e mafai ai ona faauma sao lenei faamatalaga. E mafai ona galulue tagata aoga i ni paga pe i ni vaega toalaiti ma e mafai ona tusi i luga o le laupapa ni auala o le a latou faauma ai le faamatalaga. Valaaulia ni nai volenitia e faasoa mai pe aisea na latou faaumaina ai le faamatalaga i le ala na latou faia ai.
I lau api faamaumau mo suesuega, tusi ai le fasifuaitau “O le Atua …” Tusi i lalo le tele o auala e mafai ona e mafaufau i ai e faaumaina sao ai lenei faamatalaga. Mo se faataitaiga, e mafai ona e tusia “O le Atua e silafia mea uma” po o le “O le Atua e ona le malosi uma lava.”
Faitau le 1 Ioane 4:8, 16 , ma vaavaai mo auala na faamatalaina ai e Ioane le Atua.
-
O le a se mea na e mauaina?
-
Aisea e te manatu ai e mafai ona faamatalaina le Atua o le alofa ia?
O se tasi o uiga iloga o le Atua o Lona alofa mo i tatou. Mafaufau e uiga i fesili nei:
-
E te lagona e alofa patino le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te oe? Aisea e te ioe ai pe leai foi?
-
Pe e te talitonu o loo La silafiaina oe faapea ma ou faamanuiaga ma tauiviga patino? Aisea e te ioe ai pe leai foi?
-
O a ni auala ua La faaalia pe ono faaalia ai lo La alofa mo oe?
A o e suesueina le tusi a Ioane, vaavaai mo upumoni e ono fesoasoani ia te oe e tali ai fesili nei. Mafaufau loloto foi pe faapefea e le malamalama ma le lagonaina o le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo oe ona faia se eseesega i lou olaga.
Mafaufau e valaaulia se tagata aoga e faitau pe fai se aotelega o le parakalafa lenei.
O aoaoga a Ioane e uiga i le alofa o le Atua
Atonu na tusia e Ioane ana tusi i le va o le TA 80 ma le TA 100 mai Efeso. Sa aumaia e nisi o tagata o le Ekalesia ni talitonuga mai se vaega na ta’ua o le Kanosi (Gnostics). Sa aoao mai e lenei vaega e lei i ai se tino faaletino o Iesu ma o le faaolataga na oo mai e ala i le malamalama faapitoa nai lo le faatuatua ia Keriso. Sa teena e Ioane nei aoaoga faavae sese e ala i le aoaoina atu o nisi o autu taua, e aofia ai le ala na faaalia ai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso lo La’ua alofa atoatoa e ala i le soifuaga o le Faaola, Togiola, ma le Toetu (tagai i le 1 Ioane 1:1–3 ; 3:16 ; 4:9–10).
Mafaufau e tusi se ata o se fatu lapoa i le laupapa. A o faia e tagata aoga le gaoioiga suesue lenei ma faauma ata o o latou lava fatu i a latou api faamaumau, e mafai ona latou o mai i luga o le laupapa ma tusi a latou fuaiupu ma fasifuaitau e aupito fiafia i ai i totonu o le fatu a le vasega.
Faitau le 1 Ioane 4:19 , ma mafaufau e faailoga pe aisea tatou te alolofa ai i le Atua, e pei ona fai mai ai Ioane.
I lau api faamaumau mo suesuega, tusi ai se ata o se fatu lapoa. I le ogatotonu o le fatu, tusi ai “Ou te iloa e alofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te au aua …” Tuu ia lava se avanoa e tusi ai tusi faasino ma fasifuaitau o mau. Mafaufau loloto pe na faapefea ona “muai alofa mai ia te i tatou” le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.
Faitau ia fuaitau nei. Vaavaai mo, ma maka ia fasifuaitau o loo faaalia ai le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo oe. Tusi na fasifuaitau faatasi ma a latou tusi faasino e faatatau i mau i totonu o le fatu.
Ia mautinoa e faaali atu tusi faasino o mau nei ina ia mafai ona vaai i ai tagata aoga.
1 Ioane 2:1–2 (Manatua: O se fautua o se tasi e aioi mo, faamafanafana, ma lagolago i tatou. O le togiola o lona uiga o se taulaga togisala lea e faamalieina ai le faamasinotonu o le Atua.)
1 Ioane 3:5, 16, 22
1 Ioane 4:9–10, 13–19
1 Ioane 5:12–15, 20
Toe faamanatu fasifuaitau ma tusi faasino sa e makaina ma tusia i lalo. Filifili le fasifuaitau e sili ona anoa ia te oe, ma faamaea le lua po o le tolu o mea nei:
Faaali atu faatonuga nei mo tagata aoga e vaai i ai a o latou faamaeaina le gaoioiga.
Mafaufau e tuuina atu se faataitaiga mo tagata aoga pe faapefea ona faamaea le vaega lenei o le latou tusiga i totonu o a latou api faamaumau.
-
Faamatala pe faapefea ona anoa ia te oe le fasifuaitau na e filifilia.
-
Afai e mafai, faamatala se aafiaga na e lagonaina ai le alofa o le Tama Faalelagi po o Iesu Keriso i lena ala. E mafai foi ona e faasoa atu se faataitaiga mai tusitusiga paia, se vitio a le Ekalesia, po o se lauga o le konafesi aoao. (Ina ia vaai i se faataitaiga, mafaufau e matamata i le saunoaga a Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua “Ina Ia Mafai Ona Ou Aumai o Tagata Uma ia te A’u” mai le faailotaimi 7:32 i le 9:14.)
//media.ldscdn.org/webvtt/general-conference/april-2016-general-conference/2016-04-1070-dale-g-renlund-eng.vtt
Faamatala pe faapefea e le iloaina o le moni o lenei fasifuaitau ona sa faia ai, o loo faia ai, pe o le a mafai ona faia ai se eseesega i lou olaga. Mafaufau e faaopoopo atu lau molimau patino e uiga i le alofa o le Atua.
Tuu atu i tagata aoga se taimi ia lava e faamaea ai a latou tusitusiga i a latou api faamaumau. Valaaulia nisi o volenitia e faasoa mai i le vasega mea sa latou tusia.
Mafaufau e valaaulia tagata aoga o e e mafai ona faasoa mai se ata o a latou itulau o api faamaumau i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai faatasi ai ma a latou molimau patino i le alofa o le Atua.
Mafaufau e faasoa atu lenei tusiga i le api faamaumau i uo ma aiga pe o luga foi o ala o faasalalauga faaagafesootai.
Mafaufau loloto i mea ua e aoaoina a o e faitau i le saunoaga lenei a Elder Robert C. Gay o le Fitugafulu e uiga i le mana o le alofa o le Atua:
O Lona alofa e sili atu nai lo o tatou gaumata‘u, o tatou manu’aga, o tatou vaisu, o tatou masalosaloga, o tatou faaosoosoga, a tatou agasala, o tatou aiga malepelepe, o tatou faanoanoaga ma atuatuvalega, o tatou ma’i tumau, lo tatou mativa, lo tatou sauaina, le leai o so tatou faamoemoe, ma lo tatou tuuatoatasi. E finagalo o Ia i tagata uma ia iloa e leai se mea ma e leai se tasi e le mafai ona Ia faamaloloina ma aumaia i le olioli tumau.
(Robert C. Gay, “Ave i o Tatou Luga le Suafa o Iesu Keriso,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2018, 99)
-
O le a le mea e sili ona taua ia te oe i lenei faamatalaga? Aisea?
Lagonaina o le alofa o le Atua
Vaai faalemafaufau e faapea, sa lei manatu se tasi e te iloa sa latou le lagonaina le alofa o le Atua pe lei maitauina soo foi. Mafaufau i mea ua e aoaoina i le aso, faapea foi ma ou lava aafiaga patino.
-
O le a se mea e mafai ona e faasoa atu ia i latou e ono fesoasoani e latou te lagona ai le alofa o le Atua?
E mafai ona aoga le tuu atu i tagata aoga o se taimi e mafaufau loloto ai i le fesili talu ai ae latou te lei tali mai. E mafai foi ona aoga le tuu atu i tagata aoga e faasoa mai ni manatu i ni vaega toalaiti a o lei talanoaina le fesili faatasi ma le vasega.
I lesona o le a mulimuli mai, o le a e suesueina ai le aoaoga faaopoopo a Ioane i le ala tatou te faaali atu ai lo tatou alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, e aofia ai le tausia o a Laua poloaiga ma le alofa o le tasi i le isi.
Mafaufau e usu faatasi ma le vasega le “Ou Te Tu ma Ofo,” (Viiga, nu. 107) faatasi ma le vasega pe faasoa atu se faataitaiga patino o le aafiaga o le alofa o le Atua.
Saili le fesoasoani a le Tama Faalelagi ma lagona ma faalogo mo uunaiga mai ia te Ia e ala i le Agaga Paia. Mafaufau i ni auala e mafai ona e oo i ai pe maua ai le alofa o le Atua ma le auala e mafai ona e maitauina soo ai Lona alofa i lou olaga. Mafaufau loloto pe mafai faapefea e le faia pea lava pea o lea mea ona faateleina ai le olioli ua e maua i lou olaga.
Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga
O fea e mafai ona ou aoao atili ai e uiga i le alofa o le Atua?
Mafaufau e suesue i le tusiga a Peresitene Russell M. Nelson Fepuari 2003 i le Ensign ua faaautuina “Divine Love” (itulau 20–25) e maua ai malamalamaga i le alofa o le Atua.
E mafai faapefea e le iloaina ma le lagonaina o le alofa o le Atua ona aafia ai o tatou olaga?
A o avea ai o se tasi o Fitugafulu, sa faamalamalama mai e Elder John H. Groberg:
Pe a faatumulia i le alofa o le Atua, e mafai ona tatou faia ma vaai ma malamalama i mea semanu e le mafai ona tatou fai pe vaai pe malamalama i ai. O le faatumulia ai i Lona alofa, e mafai ai ona tatou onosaia tiga, tineia le fefe, faamagalo ma le le faatuaoia, aloese mai fefinauaiga, faafou le malosi, ma faamanuia ma fesoasoani i isi i auala e oo lava ia i tatou e tatou te ofo ai.
Sa tumu Iesu Keriso i le alofa e le mafuatiaina a o Ia onosaia tiga e le mafaamatalaina, sauaga, ma le faamasinoga amioletonu mo i tatou. E ala i Lona alofa mo i tatou, na Ia tulai a’e ai i luga atu o papupuni sa manatu faapea e le mafaasopolia. E leai se papupuni o Lona alofa. Ua Ia valaaulia i tatou e mulimuli ia te Ia ma aeae i Lona alofa le faatapulaaina, ina ia mafai foi e i tatou ona tulai a’e i luga atu o le tiga ma le saua ma le faamasinoga amioletonu a lenei lalolagi ma fesoasoani ma faamagalo ma faamanuia.
(John H. Groberg, “O Le Mana o le Alofa o le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 11)
Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai
O molimau i le Toetu o le Faaola o loo tautino mai i Lona moni aiai ma e fesoasoani ia i tatou ia iloaina Lona alofa patino
Afai o le a manuia tagata aoga mai le talanoaina o le natura patino o le alofa o le Faaola, valaaulia i latou e faitau le 1 Ioane 1:1–3 ma le 3 Nifae 11:13–17. O nei fuaitau o loo faamatala ai aafiaga na oo ia Ioane ma tagata i le atu Amerika faatasi ma le Faaola toetu.
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea ua aoao mai e nei aafiaga ia i tatou e uiga ia Iesu Keriso ma Lona alofa.
Molimau atu e ui atonu e le mafai ona tatou pa’i faaletino i le Faaola, ae e mafai ona Ia fesoasoani ia i tatou ia iloa o Ia e ala i isi auala, e pei o tusitusiga paia ma le Agaga Paia. O le a Ia faaali mai ia i tatou Lona alofa e ala i le tele o le alofa mutimutivale agamalu ua Ia tuuina mai ia i tatou (tagai i le 1 Nifae 1:20). Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga patino o se taimi na latou iloa ai le alofa o le Faaola mo i latou.
1 Ioane 2:1. “Ua ia i tatou se fautua”
Afai o le a manuia tagata aoga mai se malamalama sili atu i le matafaioi a le Faaola o lo tatou fautua i le Tama, valaaulia i latou e suesue le 1 Ioane 2:1–2. Faasoa atu o le fautua o lona uiga o se tasi e aioi mo, faamafanafana, ma lagolago i tatou. Valaaulia tagata aoga e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:3–5 , ma vaavaai pe faapefea ona fai le Faaola ma o tatou fautua. E ono fesoasoani foi mo le vasega le faitau o le tusi a Filemoni e iloa ai pe na faapefea ona avea Paulo ma se fautua mo Onesemo a o ia fai atu i tagata o le Ekalesia e talia Onesemo ona o Paulo. Pe e mafai foi ona latou faitauina le tala ia Apikaila, Napalu, ma Tavita i le 1 Samuelu 25:1–35 e vaai ai i le ala na galue ai Apikaila o se fautua e ala i le ofoina atu e tauave mea sese a Napalu na fai ina ia le mafai ai ona ia maua le faasalaga na sau Tavita e faataunuu. Valaaulia le vasega e faasoa mai ni auala sa avea ai, o loo avea ai, ma o le a avea ai le Faaola o se fautua mo i latou ma pe aisea e taua ai ona malamalama i lenei mea.
O le Atua o le malamalama, ma o le alofa lava ia
Afai o le a manuia tagata aoga mai le taulai atu i le malamalama o le Atua e faaopoopo i le alofa o le Atua, mafaufau e valaaulia i latou e suesue le 1 Ioane 2:8–11 ; 3:16, 23–24 ; 4:7–21. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i aafiaga na oo i ai Ioane i le malamalama ma le alofa o le Faaola (e pei o aafiaga o loo tusia i le Ioane 2:1–11 po o le Ioane 5:1–9). E mafai foi ona latou mafaufau i mea na aoaoina e Ioane mai aoaoga a Iesu o loo faamauina i le Ioane 3:16–17 ; 8:12 ; 12:35–36, 46 ; 15:9–14 ; 19:25–27. Valaaulia tagata aoga e faasoa i ni mea e tutusa ai i le va o nei aoaoga ma mea o loo aoao mai i le 1 Ioane e uiga i le malamalama ma le alofa o le Atua. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni aafiaga na aoaoina ai i latou e faapea o le Atua o le malamalama ma le alofa.