Luka 23:33–46; Ioane 19:26–30
O Le Agaalofa o le Faaola i luga o le Satauro
O mea na fetalai ai Iesu a o i ai o Ia i luga o le satauro ua faaalia ai Lana amio ma uiga auaumama paia. A o e suesue, saili ia faateleina lou naunau ia avea atili e faapei o Iesu Keriso a o e aoao mai Lana faataitaiga ina ua faasatauroina o Ia.
Vaavaai atu i fafo mo isi
Mafaufau loloto i fesili nei: E masani ona e faaalia le agaalofa i isi? Aisea pe aisea foi e leai ai?
1. I lau api faamaumau mo suesuega, lisi ai ni tulaga e ono faigata ai ia te oe ona popole e uiga i atugaluga ma le soifua manuia o isi. Faamatala pe aisea ua faigata ai ia te oe ona faia na tulaga.
Mafaufau e tali i uunaiga nei i totonu o lau api faamaumau suesuega:
-
E mafai faapefea ona faaleleia atili lou olaga pe afai e te faaalia le agaalofa i isi e ui lava ina sa e i ai i ni tulaga faigata?
I lenei lesona o le a e maua ai le avanoa e suesue ai i le faataitaiga a le Faaola o le aapa atu i isi e oo lava i le taimi o Lona aafiaga tiga i luga o le satauro. A o e suesue i le faataitaiga a le Faaola, saili le taitaiga a le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe ia e manao ia avea atili e faapei o Ia.
Aafiaga a o lei oo ma i le taimi o le Faasatauroga
Toe manatunatu i aafiaga o le Faaola a o lei oo ma i le taimi o Lona Faasatauroga:
-
Sa puapuagatia o Ia mo agasala a le lalolagi i Ketesemane (tagai Luka 22:39–44).
-
Sa faalataina o Ia e Iuta ma tuulafoaiina e Ona Aposetolo (tagai Mareko 14:43–50.)
-
Sa faamasinoina, sasaina, ma tuufeanu i ai taitai Iutaia (tagai Mataio 26:57–68).
-
Sa fesiligia o ia e Pilato ma Herota ma sa ulagia e Herota ma ana fitafita (Luka 23:1–24).
-
Sa fasia tigaina ma sasaina e fitafita Roma (tagai Mataio 27:26–31).
-
Sa Ia amoina Lona satauro i se vaega o le ala i Kolokota (tagai Ioane 19:16–17).
-
Sa tutui fao i Ona lima ma vae ma sa faasatauroina i le va o tagata faomea e toalua (tagai Luka 23:33; tagai foi i le Ioane 20:25).
-
Sa tautau o Ia i luga o le satauro (tagai Mataio 27:45–50; Mareko 15:25).
Mafaufau pe faapefea e nei mea na tutupu ona aafia ai ou lagona i le Faaola ma mea na Ia onosaia mo oe. Faitau fuaitau nei, o loo i ai faamatalaga na faia e le Faaola a o i ai o Ia i luga o le satauro. Faailoa upumoni e uiga ia Iesu Keriso mai Ana fetalaiga, ma lisi i lau api faamaumau mo suesuega.
-
Luka 23:33–34. Na fetalai le Faaola i nei upu e uiga i fitafita sa faasatauroina o Ia (tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita o lenei fuaiupu i le Luka 23:34, vaefaamatalaga i).
-
Luka 23:39–43. O nei fuaiupu o loo faamauina ai mea na tau mai e pagota o e sa faasatauro faatasi ma le Faaola ma le ala na tali atu ai le Faaola. (Manatua na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea ina ua faatatau atu le Faaola i lenei pagota i lona i ai faatasi ma ia i le parataiso, sa Ia aoaoina o ia e faapea “O le a Ou faatasi ma oe i le lalolagi o agaga& o le a ou aoao ia te oe pe tali atu i au fesili” [“Discourse, 11 Iuni 1843--A, e pei ona Lipotia e Wilford Woodruff,” 44, josephsmithpapers.org]).
-
Ioane 19:26–27. O nei fuaiupu o loo faamauina ai mea na fetalai atu ai le Faaola i Lona tina, o Maria, ma le Aposetolo o Ioane.
2. Tali fesili nei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:
-
O le a se mea na e aoaoina e uiga ia Iesu Keriso sa sili ona anoa ia te oe? Aisea?
-
O a ni auala e te manao e avea ai e faapei o le Faaola? Aisea?
Sa le na ona mafaufau le Faaola i fitafita Roma, pagota, ma Lona tina a o i ai i luga o le satauro. Na aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson se auala faaopoopo na taulai atu ai le Faaola i isi a o feagai o Ia ma tiga.
“E pei o mea uma, o Iesu Keriso o lo tatou faataitaiga sili, ‘o lē na onosai i le satauro, ona o le olioli sa tuu i ona luma’ [Eperu 12:2]. Mafaufau i lena mea! Ina ia mafai ona Ia onosaia aafiaga aupito i sili ona tiga e lei onosaia muamua i le lalolagi, na taulai atu ai lo tatou Faaola i le olioli!
Ma o le a le olioli lea sa tuu i Ona luma? E mautinoa lava na aofia ai le olioli i le faamamaina, faamaloloina, ma le faamalosia o i tatou; o le olioli i le totogiina mo agasala a tagata uma o le a salamo; o le olioli o le a mafai ai e oe ma a’u ona toe foi atu—i le mama ma le agavaa—e nonofo ma o tatou Matua Faalelagi ma aiga.
(Russell M. Nelson, “O Le Olioli ma le Ola ai Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2016, 82--83).
-
O le a le mea na taulai atu i ai le Faaola a o puapuagatia o Ia mo i tatou?
-
O le a se mea na aoao atu e Peresitene Nelson ia te oe e uiga i faanaunauga o le Faaola mo oe?
Mafaufau loloto mo sina taimi i le upumoni e faapea, a o i ai le Faaola i luga o le satauro, sa Ia taulai atu ia te oe ma le olioli o le fesoasoani ia te oe e toe foi atu i le Tama Faalelagi.
-
O le a se eseesega e mafai ona faia i lou olaga e te malamalama ai i lenei mea moni? Aisea o le a faia ai e lenei malamalamaaga se suiga tele mo oe?
3.Tali fesili nei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:
-
O anafea na e fesoasoani ai i se tasi a o e feagai ma se luitau, pe o anafea foi na faia ai e se tasi lenei mea mo oe?
Afai o le a fesoasoani lenei mea ina ia iloa ai se faataitaiga, matamata le “Love One Another as He Has Loved Us,” o loo i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 3:22 e oo i le 7:54.Love One Another as He Has Loved Us
Saili le musumusuga a le Agaga Paia e ala i le mafaufau loloto i le faataitaiga a le Faaola ma mea ua e lagonaina i le aso. Faailoa ni auala e mafai ona e avea atili ai e faapei o Iesu Keriso i le faaalia o le alofa ma le agaalofa i isi e ui lava i taimi o ou lava luitau. Ona faamaumau lea o nei auala i totonu o lau api faamaumau mo suesuega. Toe iloilo le lisi na e faia, ma filifili ma le agaga tatalo se tasi o auala e mafai ona avea atili ai oe e faapei o Iesu Keriso. Faailoa mai i lau tusiga i lau api talaaga. Tatalo ma vaavaai mo avanoa e mulimulitai ai i lenei faatinoga.
“Ua taunuu”
Ina ua mavae ni nai itula o puapuaga i luga o le satauro, sa fetalai atu ai le Faaola i Ana upu faaiu.
Faitau le Ioane 19:28–30 ma le Luka 23:46. Maka ia faamatalaga faaiu a le Faaola i le olaga nei.
-
O a ni mea e mafai ona fesoasoani ai nei faamatalaga tatou te malamalama ai e uiga i le Faaola ma Lana misiona?
E pei o le Faaola, e mafai ona tatou faamaeaina mea e finagalo le Tama tatou te faia i o tatou olaga. Manatua le mea lenei a o e saili e mulimulitaia o mea na e filifili e faia i le aso.
Tuu i le faitalia: O e Manao e Aoao Atili?
Ioane 19:27. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le fetalaiga a le Faaola “Faauta o lou tina”?
E mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso a o tatou taumafai e aloaia, alofa, ma tausi i o tatou tina. O Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua sa ofo alofa i tina amiotonu ma faatusatusa lo latou alolofa i le alofa o le Faaola.
Maimoa i le “Behold Thy Mother,” o loo maua i luga o le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 0:20 e oo i le 2:53.
E faapefea e le fesoasoani atu i isi ae o loo tatou mafatia ona mamanuina le ituaiga tagata e avea ai i tatou?
Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama o Aposetolo e Toasefululua:
O uiga e faaalia … i le mana e iloatino ai mafatiaga o isi tagata pe a o tatou mafatia foi i tatou lava; i le tomai e iloa ai le galala o isi a o tatou fia aai foi tatou; ma i le mana e aapa atu ai ma avatu le agaalofa mo tiga faaleagaga o isi a o tatou i ai i le lotolotoi o o tatou lava foi mafatiaga faaleagaga. O le mea lea, o uiga e faaalia i le vaavaai atu ma le aapa atu i fafo atu ae o le tali masani ma le faalenatura o le manatu o le tagata ia te ia lava ma ona manaoga faaloloto. Afai o sea faiga o se fuataga tupito o le amiosao mama, ona avea lea o le Faaola o le lalolagi ma faataitaiga atoatoa o lena uiga e tumau ma le alofa faamaoni.
(David A. Bednar, “The Character of Christ” [Faigalotu a le Iunivesite a Polika Iaga - Idaho, Ian. 25, 2003], byui.edu)
O a faamanuiaga e mafai ona oo mai a o tatou auauna atu i isi ae o loo faigata foi mea mo i tatou?
Sa aoao mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:
E tatau ona tatou iloa puapuaga o isi ma taumafai e fesoasoani atu. O le a faigata tele lena mea aemaise pe afai o matua tofotofoina foi i tatou lava. Ae o le a tatou iloa pe a tatou siiina ae se avega a se isi, tusa pe itiiti, o le a faamalolosia o tatou tua ma iloaina se malamalama i totonu o le pouliuli.
(Henry B. Eyring, “Tofotofoina, Faamaonia, ma Faaleleia,” Liahona, Nov. 2020, 98)