Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
3. Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí


“3. Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (2026).

“3. Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá.

ko e fāmili ʻoku lue ʻi he temipalé

3.

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

3.0

Talateu

Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai mo e mālohi ia ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne ngāué “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e mafai mo e mālohi ki Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine he māmaní ke tokoni ʻi hono fakahoko e ngāué ni (vakai, vahe 1).

3.1

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e faʻunga pē ia ʻe taha ʻi māmani ʻoku ʻi ai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo hono ngaahi kií meia Sione Papitaiso (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1). Naʻá ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea mo hono ngaahi kií mei he kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sioné (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:12–13).

Naʻe hā ʻa Mōsese, ʻIlaiase, pea mo ʻIlaisiā kia Siosefa Sāmita, ʻi he Temipale Ketilaní, ʻo foaki kiate ia ha mafai lahi ange naʻe fiemaʻu ke fakahoko ʻaki e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11–16).

ʻOku maʻu ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī kotoa ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ʻahó ni. ʻOku ui mo fakamafaiʻi ʻe he kau taki ko ʻení ha kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e mafai mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tokoni ʻi Heʻene ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

3.2

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ki Heʻene fānaú kotoa ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku kau ʻi he ngaahi tāpuakí ni ʻa e:

  • Papitaiso mo e mēmipasipi ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

  • Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití.

  • Mafai mo e mālohi ke ngāue ʻi he ngaahi uiuiʻi mo e ngaahi fatongia ʻi he Siasí.

  • Ko hono maʻu e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké mo e ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kehe ʻo e faifakamoʻuí, fakafiemālié, mo e fakahinohinó.

  • Fakakoloaʻi ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he temipalé.

  • Silaʻi ko e mēmipa ʻo ha fāmili ʻo aʻu ki ʻitāniti.

  • Ko e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻE lava ke maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá e ngaahi tāpuaki ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo aʻusia ha fiefia lahi ʻi heʻenau moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

3.3

Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

ʻOku ʻi ai ha konga ʻe ua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí: ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:1).

3.3.1

Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ko e “Lakanga Fakataulaʻeiki Toputapu [ia] ʻi he Lakanga ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:3). Ko e mālohi ia ʻe lava ai ʻe he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ke hoko ʻo hangē ko Iá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–21; 132:19–20).

“ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ‘a e totonu ʻo e lakanga fakapalesitenisií.” ʻOkú ne maʻu e “mālohi mo e mafai ki he ngaahi lakanga kotoa pē ʻi he siasí ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē ʻo e māmaní, ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:8). ʻOku fakahoko mo tataki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e ngāue fakalaumālie kotoa ʻa e Siasí ʻo fakafou ʻi he mafaí ni (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:18).

Ko e Palesiteni ʻo e Siasí ko e taulaʻeiki lahi pule ia ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:65–67 Ko e palesiteni fakasiteikí ko e taulaʻeiki lahi pule ia ʻi he siteikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:8, 10; vakai foki, vahe 6 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení). Ko e pīsopé ko e taulaʻeiki lahi pule ia ʻi he uōtí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:17; vakai foki, vahe 7 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení).

Ke maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, vakai ki he 8.1.1.

3.3.2

Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha “konga ia ʻo e … Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:14). ʻOku kau ai e ngaahi kī ʻo e:

  • Tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló.

  • Ongoongolelei ʻo e fakatomalá.

  • Ko hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakatuʻasinó, ʻo kau ai ʻa e papitaiso ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá.

(Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1; 84:26–27; 107:20.)

Ko e pīsopé ko e palesiteni ia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he uōtí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:15).

Ke maʻu e fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, vakai ki he 10.1.3.

3.4

Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ko e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko e fakamafaiʻi ia ke fakafofongaʻi e ʻOtuá mo ngāue ʻi Hono huafá. ʻI he Siasí, ʻoku ngāue ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku maʻu ʻe he houʻeiki tangata moʻui taau ʻo e Siasí ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi hono foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono fakanofo ki he ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE lava ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e Siasí ke fakaʻaongaʻi ha mafai kuo vahe ange ʻi hono vaheʻi kinautolu pe vahe ange ke nau tokoni ʻi hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻOku haʻisia e kāingalotú ki he ʻOtuá pea mo kinautolu kuó Ne fokotuʻu ke nau pulé, ʻi he anga ʻo ʻenau ngāue ʻaki ʻa Hono mafaí (vakai, 3.4.4).

3.4.1

Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia ke tataki ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí maʻá e fānau ʻa e ʻOtuá. Ko hono ngāue ʻaki ko ia e mafai kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí ʻoku tataki ia ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2).

3.4.1.1

Ko Kinautolu ʻOku Nau Maʻu e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he malumalu ʻo ʻEne fakahinohinó, ʻoku foaki ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai tangatá ke nau fakaʻaongaʻi ʻi ha ngaahi uiuiʻi pau ki hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi atu ʻi laló.

Kuo ʻosi foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene Kau ʻAposetoló takitaha ʻa e ngaahi kī kotoa ʻoku fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. Ko e ʻAposetolo pule ʻoku kei moʻuí, ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ko e tokotaha pē ia ʻi māmani kuo fakamafaiʻi ke ne fakaʻaongaʻi e ngaahi kī kotoa ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:1–2; 107:64–67, 91–92; 132:7).

Fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku foaki ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ha ngaahi kī ke nau lava ʻo pule ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻo honau fatongiá.

  • Kau palesiteni fakasiteikí mo e fakavahefonuá

  • Pīsopé mo e palesiteni fakakoló

  • Ongo palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

  • Kau palesiteni ʻo e temipalé

  • Palesiteni fakamisioná mo e palesiteni ʻo e senitā akoʻanga fakafaifekaú

  • Palesiteni ʻo e ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí

ʻOku maʻu ʻe he kau takí ni ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taimi ʻoku vaheʻi ai kinautolu ki honau fatongiá.

ʻOku ʻikai foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki ha toe niʻihi kehe, kau ai ʻa e ongo tokoni ki he taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá pe palesiteni ʻo e ngaahi houalotu ʻo e Siasí. ʻOku foaki ki he kau taki ko ʻení ha mafai ʻoku ʻoange (delegated) ʻi hono vaheʻi kinautolú pea ʻi he ʻenau maʻu ʻa e ngāue ke fakahokó, ʻi he fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku pule ʻa e kau palesiteni ʻo e ngaahi houalotu ʻo e Siasí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, 4.2.4

fakataha alēlea fakauooti

3.4.1.2

Maau ki he Ngāue ʻa e ʻOtuá

ʻOku fakapapauʻi ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fakahoko ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí ʻi ha founga maau (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:11; 132:8). ʻOku tataki ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi loto ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻoku nau fatongia ʻakí. ʻOku ʻaonga ʻa e mafai pule ko ʻení ki he ngaahi fatongia pau pē ʻi he uiuiʻi ʻo e takí. Ko e taimi ʻoku tukuange ai e kau taki lakanga fakataulaʻeikí mei honau uiuiʻí, ʻoku ʻikai leva ke nau kei maʻu e ngaahi kī ko ʻení.

Ko kinautolu kātoa ʻoku nau ngāue ʻi he Siasí ʻoku vaheʻi pe vahe ange ʻi he malumalu ʻo e tuʻutuʻuni ʻo ha taha ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

3.4.2

Ko hono Foaki mo Fakanofo ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Fakatatau mo e fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku foaki ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki he houʻeiki tangata moʻui taau ʻo e Siasí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:14–17). ʻI he hili ko ia hono foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeiki totonú, ʻoku fakanofo leva ʻa e tokotahá ki ha tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ko iá, hangē ko e tīkoni pe kaumātuʻa. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau mo e ngaahi totonu mo e ngaahi fatongia ʻo e tuʻunga ko iá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:99).

ʻOku totonu ke feinga e tangata kotoa pē ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke moʻui taau ke ne maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ke tokoniʻi e niʻihi kehé. Ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha tangata e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení, ʻokú ne fakahoko ha fuakava ke ne fakahoko faivelenga e ngaahi fatongia ʻo hono lakanga fakataulaʻeikí. ʻOkú ne toe maʻu foki ha fakapapau mei he ʻOtuá, pe ko ha talaʻofa ʻo ha ngaahi tāpuaki taʻengata (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:33–44; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofola, “Fakapapaú mo e Fuakava ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí”).

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo hono foaki mo fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, vakai, 8.1.1, 10.6, 18.10, mo e 38.2.5.

3.4.3

Foaki ʻo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ke Ngāue ʻi he Siasí

ʻOku foaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ke ngāue ʻi he Siasí ki he kāingalotú ʻi he ngaahi founga ko ʻení:

  • ʻI hano vaheʻi ki ha fatongia faka-Siasi

  • ʻI ha ngāue ne vahe mai mei he kau taki maʻu mafai pule ʻo e Siasí.

3.4.3.1

Ko e Vaheʻí

Ko e taimi ʻoku vaheʻi ai ʻa e kakai tangatá mo e houʻeiki fafiné ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻoange ai ʻa e mafai mei he ʻOtuá ke nau ngāue ʻi he uiuiʻi ko iá. Hangē ko ʻení:

  • ʻOku foaki ki ha fefine ʻoku uiuiʻi mo vaheʻi ʻe he pīsopé ke hoko ko ha palesiteni ʻo e Fineʻofá, ʻa e mafai ke ne tataki e ngāue ʻa e Fineʻofá ʻi he uōtí.

  • ʻOku foaki ki ha tangata pe fefine ʻoku uiuiʻi mo vaheʻi ʻe ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí ke hoko ko ha faiako ʻi he Palaimelí, ʻa e mafai ke ne akoʻi e fānau Palaimeli ʻi he uōtí.

Ko kinautolu kotoa pē ʻoku uiuiʻi mo vaheʻí ʻoku nau ngāue ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku tokangaʻi kinautolú (vakai, 3.4.1.2).

Ko e taimi ʻoku tukuange ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí mei ha fatongiá, ʻoku ʻikai ke nau toe maʻu ʻa e mafai fekauʻaki mo iá.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo hono vaheʻi ʻo e kāingalotú ki he ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, vakai ki he 18.11.

3.4.3.2

Ngāue ke Fakahoko

‘E lava ke vahe ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻoku pulé ha mafai ki ha ngāue ke fakahoko. Ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe he houʻeiki tangatá mo e houʻeiki fafiné ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení, ʻoku ʻoange ai ʻa e mafai mei he ʻOtuá ke nau ngāue. Hangē ko ʻení:

  • ʻOku foaki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mafaí ki he Kau Fitungofulu ʻoku vahe ange ke nau tokangaʻi ha ngaahi ʻēlia pea mo puleʻi e ngaahi konifelenisi fakasiteikí.

  • ʻOku vahe ʻe he kau palesiteni fakamisioná ha mafai ki ha kau faifekau tangata mo fafine ʻoku vahe ange ke nau taki mo akoʻi ha kau faifekau kehe.

  • ʻOku foaki ʻa e mafai ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau hoko ko ha kau tangata mo ha kau fafine ngāue fakaetauhi. ʻOku hoko ʻeni ʻi he taimi ʻoku vahe ange ai kiate kinautolu ʻe he palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá pe Fineʻofá, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e pīsopé.

Ko e mafai ko ē ʻoku foaki ʻo fakatatau ki he ngāué ʻoku fakangatangata pē ia ki ha ngaahi fatongia pau pea mo e lōloa ʻo e ngāue ʻoku faí.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekau‘aki mo e ngāue ʻoku vahe ke faí, vakai, 4.2.5.

3.4.4

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻi he Anga Māʻoniʻoni ʻ e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku ngāue ʻaki ʻe he kau taki mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku foaki pe vahé ke tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

ʻE toki lava pē ke ngāue ʻaki e mafaí ni ʻi he anga māʻoniʻoni (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:36). ʻOku fakaʻaongaʻi ia ʻi he feifeingaʻi, kātaki fuoloa, angavaivai, angamalū, ʻofa mo e angaʻofa (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41–42). ʻE fealēleaʻaki e kau takí mo e niʻihi kehé ʻi ha laumālie ʻo e uouangataha mo lotua e finangalo ʻo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he fakahā (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:2). Ke maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo e talatalaifale mo e niʻihi kehé, vakai, 4.4.3.

Ko kinautolu ʻoku nau ngāue ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ʻikai ke nau fakamālohiʻi e meʻa ʻoku nau loto ki aí ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ke nau ngāue ʻaki ia ʻi ha ngaahi taumuʻa siokita. Kapau ʻe fakaʻaongaʻi taʻe-māʻoniʻoni ʻe ha taha ʻa e mafai ko ʻení, “ʻoku mahu‘i atu leva ʻa e ngaahi langí [pea] ʻoku mamahi mo e Laumālie ʻo e ʻEikí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:37).

ʻOku kau ʻi ha ngaahi uiuiʻi ʻe niʻihi ʻo e Siasí ha fatongia ke puleʻi. Ke maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo e pule ʻi he Siasí, vakai ki he 4.2.4.

ongo tangata mo ha fefine ʻoku talanoa

3.5

Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Fuakavá

ʻOku ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ke tāpuakiʻi ʻaki ʻEne fānaú mo ʻai ke nau malava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

3.5.1

Ngaahi Ouaú

Ko e ouaú ko ha ngāue toputapu ʻoku fakahoko ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo hoko maʻu pē ʻa e ngaahi ouaú ko ha konga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Sēnesi 1:28; Mōsese 6:64–65).

ʻI ha ngaahi ouau lahi, ʻoku fakahoko ai ʻe he fakafoʻituituí ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e papitaisó, sākalamēnití, ʻenitaumení, pea mo e ouau sila ʻo e malí. ʻI he ngaahi ouau kehe hangē ko e tāpuaki fakapēteliaké pe faingāue ki he mahakí, ʻoku ʻikai fakahoko ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ha ngaahi fuakava, ka te nau lava ʻo maʻu mei ai ha fakahinohino mo ha mālohi ki hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá.

ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga fakataipe ʻo e ngaahi ouaú ʻa ia ʻokú ne tataki ai ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻI he ngaahi ouau ko ē ʻoku kau ai ha ngaahi fuakavá, ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi leá, tōʻongá, mo e ngaahi ʻelemēniti fakataipe kehe ʻo e ouaú ʻa e niʻihi fakafoʻituituí fekauʻaki mo e ngaahi palōmesi ʻoku nau fai mo e ʻOtuá pea mo e ngaahi tāpuaki te nau lava ʻo maʻu tuʻunga ʻi heʻenau faivelengá.

‘Oku fakaʻatā ʻe he ouau takitaha ʻa e tokotaha kotoa ke ne maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi fakalaumālie. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “ʻOku fakahā ʻi hono ngaahi ouau [ʻo e lakanga fakataulaʻeikí] ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20).

3.5.2

Ngaahi Fuakavá

Ko e fuakavá ko ha fepalōmesiʻaki toputapu ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo ʻEne fānaú. Ko e ʻOtuá ʻokú Ne ʻomi e ngaahi makatuʻunga ki he fuakavá, pea ʻoku tali ʻe Heʻene fānaú ke talangofua ki he ngaahi makatuʻunga ko iá. ʻOku talaʻofa ʻe he ʻOtuá ke tāpuekina ʻEne fānaú ʻi heʻenau fakahoko e fuakavá.

ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻa e ngaahi fuakavá ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, 1.2). ʻOku fai ʻe he kāingalotú ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi heʻenau maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, 3.5.3). Ko kinautolu kotoa pē ʻoku kātaki ki he ngataʻangá ʻi hono tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, 2 Nīfai 31:17–20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7; vakai foki, 1.1).

ʻOku tokoni e ngaahi mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, mo ha niʻihi kehe ʻi hono teuteuʻi ʻo e fakafoʻituituí ke ne fakahoko e ngaahi fuakavá ʻi heʻenau maʻu e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Te nau fakapapauʻi ʻoku mahino ki he taha ko iá ʻa e ngaahi fuakava te ne fakahokó. (ʻOku fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení ʻi he konga 3.5.3.) Ka hili hono fai ʻe ha taha ha fuakava, te nau tokoniʻi leva ia ke ne tauhi ia (vakai, Molonai 6:4).

3.5.3

Ko e Ngaahi Ouau mo e Ngaahi Fuakava ʻOku Fiemaʻu ki he Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí

ʻOku fai ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Ko e ngaahi ouau ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ko e:

  • Papitaiso.

  • Hilifakinimá mo e me‘afoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Foaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea fakanofo ki ha tuʻunga (houʻeiki tangatá)

  • ʻEnitaumeni temipalé.

  • Sila ʻi he temipalé.

ʻOku maʻu ʻe he niʻihi fakafoʻituitui kei moʻuí ʻa e ngaahi ouau ko ʻení maʻanautolu. Neongo iá, ʻoku tokolahi e fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku nau mate ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻI Heʻene palani angaʻofá, kuo ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ha founga ki he kakai moʻuí ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau ko ʻení maʻanautolu kuo pekiá. ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi ouau toputapú ni ʻi he ngaahi temipalé.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau maʻá e kau pekiá, vakai ki he vahe 28

3.5.3.1

Papitaisó

ʻI hono maʻu ʻa e ouau ʻo e papitaisó, ʻoku fokotuʻu ai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Ia ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá (vakai, 2 Nīfai 31:17–18). Ko kinautolu ʻoku papitaisó ʻoku nau fai ha fuakava ʻoku nau loto-fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, mo tauhi kiate Ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá (vakai, 2 Nīfai 31:7, 13–14; Mōsaia 18:10; Molonai 6:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37).

Kuo pau ke hoko atu ʻa e hilifaki ʻo e nimá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hili ʻa e papitaiso ʻi he vaí.

3.5.3.2

Hilifakinimá mo e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻo pehē, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5). Ko ia ai, ʻoku hoko mai ʻi he hili ʻa e papitaiso ʻi he vaí ʻa e hilifakinimá mo hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki hono hilifaki ʻo e nimá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:41). ʻI he ouau ko ʻení, ʻoku fakamaʻu ai ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ke hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo fakahinohinoʻi ke ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻe he kāingalotú ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, mo faifeinga ke tauhi ʻa e fuakava ʻo e papitaisó, ʻoku nau maʻu leva ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Mōsaia 18:10). ʻOku lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tataki, fakahinohinoʻi, mo fakamaʻa kinautolu mei he angahalá ʻi hono kotoa ʻo ʻenau moʻuí mo tokoniʻi ke nau hangē ange ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi (vakai, 2 Nīfai 31:17; 32:5; 3 Nīfai 12:48; 27:20). ʻOku nau ʻi he “hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:18).

3.5.3.3

Ko Hono Foaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fakanofo ki ha Tuʻungá

ʻOku lava ke maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻa e ʻOtuá ʻe Heʻene fānaú—ngaahi ʻofefine mo e ngaahi foha—ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi pea mo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, 3.5.3). Ko hono foaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e fakanofo ki ha tuʻungá ko ha ouau ia ʻoku fiemaʻu ki he houʻeiki tangatá ke nau maʻu ai ʻa e kakato ʻo e ngaahi tāpuakí.

ʻOku fai ʻe ha tangata kuó ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ha fuakava ke ne faivelenga mo tauhi pau ʻa hono uiuiʻi mo e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:33). ʻOku palōmesi mai ʻa e ʻOtuá ʻaki ha fakapapau kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e fuakavá ni ʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e fuakavá ni ʻe he Laumālié pea maʻu e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he Tamaí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:33–40; vakai foki Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakapapau mo e Fuakava ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Gospel Library).

ʻOku ʻi ai ha uiuiʻi mo ha fatongia toputapu ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí ke nau fakafofongaʻi e ʻEikí ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kiate Ia mo fakahoko e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, ʻAlamā 13:1–3, 6, 16). ʻI he taimi ʻoku fakahoko totonu ai ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e uiuiʻi mo e fatongia ko ʻení, ʻoku nau hoko ai ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke faitāpuekina ʻEne fānaú.

ʻOku ʻatā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki he moʻui taʻengatá ki he tangata, fefine, mo e fānau moʻui taau kotoa pē. Ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau maʻu ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí—pea nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí—ʻoku nau maʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau tali ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku nau tali ʻa e Tamaí mo e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he Tamaí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:36–38; vakai foki, Mātiu 10:40; Sione 13:20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:59).

3.5.3.4

ʻEnitaumeni Temipalé

ʻOku fuakava ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku maʻu honau ʻenitameni temipalé ke nau:

  • Moʻui ʻaki ʻa e fono ʻo e talangofuá.

  • Talangofua ki he fono ʻo e feilaulaú.

  • Talangofua ki he fono ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Tauhi ʻa e fono ʻo e angamaʻá.

  • Tauhi ʻa e fono ʻo e fakatapuí.

Ko ha konga ʻo e ouau ʻenitaumeni ko iá, ko hono fakahinohinoʻi ʻa e tokotaha fakafoʻituituí ke ne tui ʻa e kāmeni ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. ʻOku kau ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he ʻenitaumení ʻa e faingamālie toputapu ʻo hono tui ʻa e kāmeni temipalé (vakai, 26.4.2).

Ko e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku fekauʻaki mo hono maʻu mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e ʻenitaumení ʻoku kau ai ʻa e ʻilo lahi ange ki he ʻOtuá mo ʻEne palaní, maluʻi fakalangí, mo e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:32; 84:19–21; 109:22; vakai foki, 27.2 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení.)

3.5.3.5

Sila ʻi he Temipalé

ʻI he ouau ʻo e silá, ʻoku fai ai ʻe ha tangata mo ha fefine ha fuakava mo e ʻOtuá pea mo kinaua foki. ʻOkú na fuakava mo fepalōmesiʻaki ke fetauhiʻaki ko e husepāniti mo e uaifi, fealeaʻaki mo fengāueʻaki fakataha ʻi he ʻofa mo e angatonu, mo fakahoko hona ngaahi fatongia fakalangi naʻe tuku mai ko ha husepāniti mo e uaifi kae pehē foki ki heʻena hoko ko e tamai mo e faʻē.

Ko ha tangata mo e fefine ʻokú na tauhi totonu ki he fuakavá ni ʻoku fakatahaʻi kinaua ko ha husepāniti mo e uaifi ki hono kotoa ʻo ʻitānití. Kuo silaʻi ʻe he ongo meʻa malí kiate kinaua ʻo fakafou ʻi heʻena faivelengá, ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻo e fuakava taʻengata ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko e taupotu tahá ko e hakeakiʻi mo ha hako ʻoku taʻengata (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:19–20; vakai foki, 66:2; 131:1–4; mo e 27.3 mo e 38.4 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení).

3.5.4

Ko e Sākalamēnití

Naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití pea fekauʻi Hono kau muimuí ke nau maʻu ia ko e fakamanatu kiate Ia (vakai, Mātiu 26:26–28; 3 Nīfai 18:1–12; Molonai 6:5–6). ʻOku ʻomi ʻe he sākalamēnití ha faingamālie angamaheni mo toputapu maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakakaukau ai ki he moʻui, ngāue, mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:2; vakai foki, 29.2.1 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení).

ʻI hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he niʻihi fakafoʻituituí, pe fuakava, ʻoku nau loto-fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, manatu maʻu pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI hono tauhi ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ʻa e fuakavá ni, ʻoku talaʻofa ange te nau maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20: 77, 79; vakai foki, 3 Nīfai 18:7, 11). ʻI he mālohi fakamāʻoniʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahaohaoaʻi kinautolu ʻi hono kotoa ʻo ʻenau moʻuí (vakai, 3 Nīfai 27:20). Ko ia ai, ʻoku lava ke nau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá (vakai, Mōsaia 4:3–12).

ʻOku tokoni ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau kātaki ki he ngataʻangá ʻi hono tauhi kotoa ʻa e ngaahi fuakava naʻa nau fai mo e ʻOtuá. ʻOku toutou fai mai ʻa e fakaafe ke fakatomala fakamātoato mo fakafoʻou fakalaumālie, pea tupulaki ai ke hoko ʻo hangē ange ko e ʻOtuá.

3.6

Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne fakaʻaongaʻi ke tāpuakiʻi ʻa ʻEne fānaú. ʻOku afuhia e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá—ʻa e fefine mo e tangata—ʻi heʻenau tauhi ʻenau ngaahi fuakava kuo nau fai mo Iá. ʻOku fakahoko ʻe he kāingalotú ʻa e ngaahi fuakavá ni ʻi heʻenau maʻu e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–20.)

ʻOku kau ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻe lava ke maʻu ʻe he kāingalotú ʻa e:

  • Fakahinohino ki heʻenau moʻuí.

  • Fakahā ke ʻiloʻi e founga ke fakahoko ai e ngāue ʻoku fakanofo, vaheʻi, pe vahe ke nau faí.

  • Tokoni mo ha ivi ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní.

fefine ʻokú ne maʻu ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki

3.7

Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí pea mo ʻApi

Ko e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻoku nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá—ʻa e kakai fefine, tangata, mo e fānau—ʻoku tāpuekina kinautolu ʻaki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻi honau ngaahi ʻapí ke fakamālohia kinautolu mo honau ngaahi fāmilí (vakai, 3.5). ʻE tokoniʻi ʻe he mālohí ni ʻa e kāingalotú ʻi hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi heʻenau moʻui fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí (vakai, 2.2).

ʻE lava ke foaki ʻe he houʻeiki tangata ʻoku nau maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Mekesētekí ha ngaahi tāpuaki fakataulaʻeiki ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau maʻu ha fakahinohino, fakamoʻui, mo ha fakafiemālie. Ko e taimi ʻe fiemaʻu aí, ʻe lava foki ke kolea ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi tāpuakí ni mei honau kāingá, houʻeiki tangata ngāue fakaetauhí, pe kau taki fakalotofonua ʻi he Siasí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, vakai ki he 18.13 mo e 18.14.