Tusitaulima ma Valaauga
27. Sauniga o le Malumalu mo E o Soifua


“27. Sauniga o le Malumalu mo e o Soifua,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2025).

“27. Sauniga o le Malumalu mo E o Soifua,” Tusitaulima Aoao.

tamaitai faaipoipo ma le alii faaipoipo

27.

Sauniga o le Malumalu mo E o Soifua

27.0

Faatomuaga

Talu mai ona po anamua, soo se taimi e i ai se nuu faamaoni i luga o le fogaeleele, sa faamanuiaina e le Atua i latou i feagaiga ma sauniga o le malumalu. O nisi taimi sa Ia faatagaina ai Ana sauniga paia e faatautaia i fafo atu o malumalu pe a leai se malumalu ua faapaiaina (tagai i le Kenese 28:12–22; Esoto 24; Esoto 25:8–9; Eteru 3). Ae soo se taimi foi sa faavaeina ai e le Alii Lana Ekalesia, na te poloaiina Lona nuu ia fausia se fale “i [Lona] igoa.” O iina Na te faaalia mai ai Ana sauniga ma mamalu o Lona malo ma a’oa’o mai ai le ala i le faaolataga. (Tagai i le 2 Nofoaiga Tupu 3–5; 2 Nifae 5:16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:10–16; 124:29–39.)

O le malumalu o le maota o le Alii. E faasino atua i tatou i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. I totonu o malumalu, tatou te auai i le faatinoina o sauniga paia ma le osia o feagaiga ma le Tama Faalelagi lea e fusia ai i tatou ia te Ia ma lo tatou Faaola. O nei feagaiga ma sauniga e saunia ai i tatou e toe foi atu i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi ma ia faamauina ai faatasi o ni aiga mo le faavavau.

I totonu o le malumalu, ua avanoa ai foi faamanuiaga silisili i fanau faamaoni a le Atua i lenei olaga. I feagaiga ma sauniga o le malumalu, “e faaalia ai le mana o le faale-atua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20). O le malumalu o se nofoaga paia lea e mafai ai e tagata o le ekalesia ona tapuai, a’oa’o, ma maua le taitaiga ma le faamafanafanaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:13-16). O i latou e o i le malumalu e mafai ona latou maua le mana o le Atua e fesoasoani ai e faataunuu Lana galuega (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22–23; tagai foi i le 3.5 i le tusitaulima lenei).

O sauniga ma feagaiga o le malumalu e paia. O faatusa e o faatasi ma feagaiga o le malumalu e le tatau ona talanoaina i fafo atu o le malumalu. E le tatau foi ona tatou talanoaina faamatalaga paia ua tatou osifeagaiga ai i totonu o le malumalu ia lē faaalia. Peitai, e mafai ona tatou talanoaina ia faamoemoega faavae ma a’oa’oga faavae o feagaiga o le malumalu ma sauniga ma lagona faaleagaga tatou te maua i le malumalu.

E talanoaina e taitai o uarota ma siteki faatasi ma tagata o le Ekalesia o loo sauniuni e mauaina ia sauniga o faaeega paia po o faamauga, ia faamatalaga o i le mataupu lenei.

27.1

Mauaina o Sauniga o le Malumalu

27.1.1

Saunia mo le Mauaina o Sauniga o le Malumalu

E ao i tagata o le au paia ona saunia i latou lava faaleagaga e maua sauniga o le malumalu ma ia osia ma faamamalu ia feagaiga o le malumalu.

Ua i ai i matua le uluai tiutetauave e fesoasoani ia latou fanau ia maua sauniga o le malumalu. E lagolago e taitai o le siteki ma uarota, uso ma tuafafine o auaunaga, ma tagata o aiga lautele ia matua i lenei matafaioi.

E uunaia e le aunoa e taitai o siteki ma uarota ia tagata o le Ekalesia e sauniuni ia maua o latou lava sauniga o le malumalu. E faamamafa foi e taitai le taua o le faamamaluina o feagaiga o le malumalu ma le tumau o le agavaa mo, ma le umiaina o se pepa faataga o le malumalu.

O loo maua punaoa e fesoasoani ai i tagata o le au paia ia saunia mo le mauaina o sauniga o le malumalu i le temples.ChurchofJesusChrist.org.

Mo faamatalaga e uiga i le tuuina atu o pepa faataga o le malumalu i tulaga nei, tagai i le 26.1 ma le 26.3.3.

tamaiti i ofu papae

27.1.2

Faamaoniaina o Faamaumauga ma le Mauaina o se Pepa Faataga o le Malumalu mo Sauniga mo E o Soifua

E feiloai tagata o le ekalesia ma o latou epikopo pe a latou sauniuni e:

  • Maua o latou lava faaeega paia (tagai i le 27.2).

  • Ia faamauina i se toalua (tagai i le 27.3).

  • Ia faamauina i o latou matua (tagai i le 27.4).

  • Ia faamau a latou fanau ia i latou (tagai i le 27.4).

E fesoasoani le epikopo i le tagata e faamaonia faamatalaga taua e pei o igoa, aso fanau, aso o sauniga talu ai, ma aso faaipoipo. E faia lenei mea e faaaoga ai Tapenaga mo Sauniga i le PTF.

E faatalanoa e le epikopo ma le peresitene o le siteki le tagata e tuuina atu i ai se pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua (tagai i le 26.3.3).

27.1.3

O Tagata o le Ekalesia E I Ai Manaoga Faapitoa

E mafai ona maua e tagata o le ekalesia e i ai ni manaoga faapitoa faaletino sauniga uma o le malumalu (tagai i le 38.2.5). Ua fautuaina nei tagata e o i le malumalu ma ni o latou tauaiga po o ni uo ua maua faaeega paia o le itupa e tasi o e e mafai ona fesoasoani ia i latou. O i latou e fesoasoani e tatau ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu. Afai e le mafai e le tagata o le au paia ona auai ma se tagata o le aiga po o se uo, e mafai ona latou vili i le malumalu muamua e vaai pe o a fetuunaiga e mafai ona fai. Tagai i le temples.ChurchofJesusChrist.org mo faamatalaga e faafesootai ai malumalu taitasi.

O ta’ifau taiala ma manu e lagolago ai faalelagona e le faatagaina i malumalu. E mafai e peresitene o siteki ona faafesootai le Matagaluega o Malumalu i le TempleDepartment@ChurchofJesusChrist.org pe afai e i ai ni a latou fesili.

27.1.4

Lagolago mo Faaliliuga po o le Faamatalaupu

Afai e manaomia e tagata le fesoasoani mo le faaliliuga po o le faamatalaupu, e ao ona latou vave faafesootaia le malumalu e vaai pe o maua. Tagai i le temples.ChurchofJesusChrist.org mo faamatalaga e faafesootai ai malumalu taitasi.

27.1.5

Laei e Ofu Atu i le Malumalu

Pe a o i se malumalu, e ao i tagata o le Ekalesia ona laei i ituaiga o laei e masani ona faaaoga i sauniga faamanatuga. E tatau ona latou aloese mai le faia o ofu fale pe e le ufiufi atoa ai ofusa. E tatau foi ona latou aloese mai le faia o la’ei soona papanu, pei o peleue faapitoa [tuxedos]. O lenei faatonuga e sili ona lelei le a’oa’oina atu e matua, e uso ma tuafafine o auaunaga, ma taitai o uarota ma siteki a o sauniuni tagata o le Ekalesia e tapuai i totonu o le malumalu.

Tagai i le 27.3.2.6 mo faamatalaga e uiga i la’ei e fai i se faamauga i le malumalu.

Tagai i le 38.5 mo faamatalaga e uiga:

  • I la’ei e fai i le taimi o sauniga o faaeega paia ma faamauga.

  • I le mauaina, laeiina, ma le tausiga o la’ei o sauniga o le malumalu ma ofusa.

27.1.6

Tausiga o le Fanau

O fanau e tatau ona i ai se vaavaaiga a se tagata matua pe afai o i ai i latou i luga o laufanua o le malumalu. E i ai tagata e galulue i le malumalu e avanoa e vaavaaia fanau i le na o tulaga nei:

  • Pe afai e faamauina i latou i matua

  • Pe afai o latou maimoaina le faamauga o o latou tei o loo ola, tei e lē tina pe tamā faatasi, po o tei e tina pe tamā faatasi, i o latou matua

27.1.7

Fono ma Tagata o le Ekalesia Pe a Maea Ona Maua o Latou Sauniga o le Malumalu

E tele taimi e i ai fesili a tagata o le Ekalesia pe a uma ona maua o latou sauniga o le malumalu. E mafai ona fono tagata o aiga ua maua faaeega paia, le epikopo, o isi taitai o le uarota, ma uso ma tuafafine o auaunaga ma tagata o le au paia e talanoaina o latou aafiaga i le malumalu.

E fautuaina foi e taitai ia tagata e saili ia tali ia latou fesili, e ala i musumusuga a le Agaga Paia. I totonu o le malumalu, e mafai e le Agaga ona saunia tali i le tele o fesili atonu o i ai i tagata e uiga i o latou aafiaga i le malumalu.

O loo maua punaoa e fesoasoani ai e tali fesili i le temples.ChurchofJesusChrist.org.

27.2

O Le Faaeega Paia

O le upu faaeega paia o lona uiga o “se meaalofa.” O le faaeega paia o le malumalu o se meaalofa moni mai le Atua lea Na te faamanuiaina ai Ana fanau. E na o le malumalu paia lava e mafai ona maua ai le faaeega paia. O nisi o meaalofa e maua e tagata o le au paia e ala i le faaeega paia o le malumalu e aofia ai:

  • Malamalama sili atu i faamoemoega ma a’oa’oga a le Alii.

  • Mana e faia ai mea uma e finagalo le Tama Faalelagi i Ana fanau e fai.

  • Taitaiga faalelagi pe a auauna atu i le Alii, o latou aiga, ma isi.

  • Faateleina le faamoemoe, mafanafana, ma le filemu.

Ua faatatau faamanuiaga uma ua folafolaina o le faaeega paia i lenei olaga ma mo le faavavau. O le faataunuuga o nei faamanuiaga e faalagolago i le faamaoni i le talalelei a Iesu Keriso.

E lua vaega e maua ai le faaeega paia. I le vaega muamua, e maua e se tagata ia uluai sauniga e ta’ua o le sauniga amata. O sauniga amata e aofia ai le mulumuluina faafaatusa ma le faauuina, faapea foi ma faatonuga i le ofuina o le ofusa o le malumalu (tagai i le Esoto 29:4–9). E aofia ai foi faamanuiaga faapitoa e faiā ma le gafatia paia o le tagata.

I le taimi o le sauniga amata, e faatonuina le tagata e ofu le ofusa. O le ofusa o se faatusa paia o Iesu Keriso. O se faamanatu foi o feagaiga o le malumalu. Pe a tausia e tagata a latou feagaiga, e aofia ai le avanoa paia e ofuina ai le ofusa e pei ona faatonuina ai, o le a sili atu ona faigofie ona latou mauaina le alofa mutimutivale, puipuiga, malosi, ma le mana o le Faaola. Mo nisi faamatalaga e uiga i le ofusa, tagai i le 38.5.

I le vaega lona lua o le faaeega paia, e a’oa’oina mai ai le ata o le faaolataga, e aofia ai le Foafoaga, le Pa’ū o Atamu ma Eva, ma le Togiola a Iesu Keriso. E maua foi e tagata o le Ekalesia ia faatonuga i le ala e toe foi atu ai i le afioaga o le Alii.

I le faaeega paia, e valaaulia ai tagata o le Ekalesia ia osia feagaiga paia e pei o nei:

  1. Ola i le tulafono o le usiusitai ma taumafai malosi e tausia poloaiga a le Tama Faalelagi.

  2. Usitai i le tulafono o le taulaga, o lona uiga o le ositaulaga lea ma lagolago le galuega a le Alii ma se loto momomo ma le agaga salamo.

  3. Usitai i le tulafono o le talalelei a Iesu Keriso, o lona uiga:

    • Faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso.

    • Salamo i aso taitasi.

    • Osifeagaiga ma le Atua e ala i le mauaina o sauniga o le faaolataga ma le faaeaga.

    • Tumau e oo i le iuga e ala i le tausia o feagaiga.

    • Tauivi malosi e ola i poloaiga sili e lua. O nei poloaiga o le, ia “alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa” ma ia “alofa atu i lē lua te tuaoi e pei o oe lava ia te oe” (Mataio 22:37, 39).

  4. Tausi le tulafono o le ola mama, o lona uiga o le faia o sootaga feusuai i na o totonu lava o se faaipoipoga faaletulafono i le va o se alii ma se tamaitai, e tusa ai ma le tulafono a le Atua.

  5. Tausia le tulafono o le faapaiaga, o lona uiga o le tuuto atu e tagata o le Ekalesia o o latou taimi, taleni, ma mea uma ua faamanuiaina ai i latou e le Alii e atinae ai le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi.

O le taunuuga, ua folafola mai le Tama Faalelagi e faapea o i latou o e tumau faamaoni i a latou feagaiga o le malumalu o le a faaeeina “i le mana mai luga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32, 38; tagai foi i le Luka 24:49; Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:16).

27.2.1

O Ai E Mafai ona Maua le Faaeega Paia

O tagata matutua uma o le Ekalesia ua mafai ona tali atu mo i latou lava ua valaaulia e sauniuni mo, ma le mauaina o o latou lava faaeega paia. O mua’i sauniga uma e tatau ona faatino ma tusifaamaumauina a o le’i mafai e tagata o le ekalesia ona maua le faaeega paia (tagai i le 26.3.3). Tagai i le 27.2.2 mo faamatalaga e uiga i le faia o le faaiuga pe o afea e maua ai faaeega paia.

27.2.1.1

O Tagata Fou Faatoa Papatiso

O tagata matutua fou e agavaa e mafai ona maua o latou faaeega paia e le itiiti ifo ma le tausaga atoa e tasi mai le aso o o latou faamauga (tagai i le 26.5.1).

27.2.1.2

O Tagata o le Ekalesia E I Ai se Toalua e Le’i Maua Faaeega Paia

O se tagata agavaa o le Ekalesia o lona toalua e le’i maua faaeega paia, e mafai ona maua ona lava faaeega paia pe a ausia tulaga nei:

  • E tuu atu e le toalua e le’i maua faaeega paia lana maliega.

  • Ua mautinoa e le tagata o le Ekalesia, epikopo, ma le peresitene o le siteki o le tiutetauave e o faatasi ma feagaiga i le malumalu o le a le afaina ai le faaipoipoga.

E mafai ona faatatau nei tulaga pe o le toalua o se tagata o le Ekalesia pe leai.

27.2.1.3

O Tagata o le Ekalesia E Le Atoatoa le Malosi Faaleatamai

O tagata o le Ekalesia e le atoatoa le malosi faaleatamai e mafai ona maua o latou faaeega paia pe afai:

  • Ua latou mauaina ia muai sauniga moomia uma (tagai i le 18.1).

  • E i ai lo latou gafatia faaleatamai e malamalama ai, osia, ma tausia feagaiga e o faatasi ai.

E fefautuaai le epikopo ma le tagata o le ekalesia ma, i tulaga e tatau ai, ma ona matua. Na te sailia foi le taitaiga a le Agaga. E mafai ona la fefautuaai ma le peresitene o le siteki. E mafai e le peresitene o le siteki ona tuusa’o atu ia fesili i le Ofisa o le Au Peresitene Sili pe a tatau ai. Tagai i le 38.2.4.

27.2.2

Faia o le Faaiuga Pe o Afea e Maua Ai le Faaeega Paia

O le faaiuga e maua le faaeega paia e patino i le tagata lava ia ma e ao ona faia ma le agaga tatalo. O le faaeega paia o se faamanuiaga o le mana ma faaaliga ia i latou uma o e ua sauni e mauaina. O tagata o le Ekalesia e mafai ona filifili e maua o latou lava faaeega paia, pe a latou ausia uma ia tulaga nei:

  • Ia le itiiti ifo ma le 18 tausaga le matutua.

  • Ua mae’a pe ua latou le o toe i ai i le a’oga maualuga, a’oga tulagalua, po o le maualuga talitutusa.

  • Ua atoa lelei le tausaga e tasi talu ona fai o latou faamauga.

  • Ua latou lagona se naunauga e maua ma faamamaluina feagaiga paia o le malumalu i o latou olaga.

E le gata i lea, e tatau i se alii ona umia le Perisitua Mekisateko a o lei mauaina faaeega paia.

O tagata ua maua se valaauga o le misiona pe o sauniuni e faamauina i le malumalu e tatau ona maua ia faaeega paia. E fefautuaai foi le epikopo ma isi tagata matutua o le ekalesia o e ua naunau e maua ia faaeega paia.

A o le’i tuuina atu se pepa faataga o le malumalu mo se tagata o le Ekalesia ia maua ai le faaeega paia, e tatau ona lagonaina e le epikopo ma le peresitene o le siteki ua saunia le tagata ia malamalama ma tausia feagaiga paia o le malumalu. O lea agavaa e fuafua taitasi mo tagata taitoatasi. E le faaaogaina e taitai se faavasegaga lautele, e pei o ia e lisi atu i lalo, pe a fuafua pe ua saunia se tagata e maua ia faaeega paia:

  • Ua aulia se vaitausaga patino

  • Ua tuua le aiga mo le kolisi, galuega, po o le tautua faamiliteli

  • Ua manao e maimoaina le faamauga i le malumalu o se tasi o le aiga po o se uo

27.2.3

Fuafuaina ma le Faatulagaina [o se Taimi] mo le Faaeega Paia

27.2.3.1

Mauaina o se Pepa Faataga mo Sauniga mo E o Soifua

Ina ia ulu atu i le malumalu ma maua faaeega paia, e tatau i se tagata o le ekalesia ona i ai mea nei:

  • Se pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua (tagai i le 26.3.3)

  • Se pepa faataga aoga o le malumalu mo tagata ua maua faaeega paia (tagai i le 26.3.2)

27.2.3.2

Faafesootaiina o le Malumalu

O tagata o le Ekalesia o loo fuafua e maua faaeega paia, e tatau ona vave faafesootai le malumalu e faatulaga ai le taimi o le sauniga. E mafai ona latou faia pe a uma ona latou feiloai ma lo latou epikopo (tagai i le 27.1.2). O le a saunia ma tuuina atu e le malumalu ia faatonuga, e aofia ai faamatalaga e uiga i laei o le malumalu, pe a faatulaga mai se taimi faatonuina.

27.2.3.3

Faafeao mo Tagata o le Ekaleisa mo le Mauaina o Faaeega Paia

O tagata e mauaina o latou lava faaeega paia, e mafai ona valaaulia se tagata ua uma ona maua ona faaeega paia o le itupa tutusa e avea ma faafeao ma fesoasoani ia i latou i le taimi o le sauniga o le faaeega paia. E tatau i le faafeao ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu. E mafai e le malumalu ona saunia se faafeao pe a manaomia.

27.3

Faamauga o se Tane ma le Avā

“O le aiga ua faauuina e le Atua. O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e taua i Lana fuafuaga e faavavau” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”). O se faamauga i le malumalu e faatasia ai se tane ma se ava faatasi mo le olaga nei ma le faavavau atoa. Ua faamauina e le ulugalii i o laua luga le “faaeaga ma le mamalu i mea uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–20; tagai foi i le 1.1 i le tusitaulima lenei). Ua folafola mai e le Tama Faalelagi faamanuiaga nei ma isi i ulugalii o e tumau faamaoni i feagaiga o le malumalu.

I le sauniga o le faamauga, e maua e se alii ma se tamaitai le tasi ma le isi mo le olaga nei ma le faavavau atoa. Laua te osia se feagaiga ma le Atua ma le tasi ma le isi o le a laua:

  • Pipii atu le tasi i le isi (tagai i le Mareko 10:7–9).

  • Fefautuaai ma galulue faatasi i le alofa ma le amiotonu (tagai i le Mose 5:1, 12).

  • Faataunuu a latou matafaioi paia ua atofaina o se tane ma se avā, tamā ma se tina. E folafola mai e tane o le a latou pulefaamalumalu i le “agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41).

  • Tausi tulafono uma o le feagaiga fou ma tumau-faavavau (Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:2; 132:6–7, 21).

E fautuaina e taitai o le Ekalesia ia tagata ina ia saunia e faaipoipo ma faamauina i totonu o se malumalu. O nofoaga e le aloaia ai faaletulafono faaipoipoga i le malumalu, e mafai e taitai o le Ekalesia po o isi ua faatagaina ona faatino faaipoipoga faalemalo ia e sosoo ai ma se faamauga i le malumalu (tagai i le 38.3). E mafai foi ona mulimulitaia lea faiga pe a avea se faaipoipoga i le malumalu ma mafuaaga e lagona ai e matua po o tagata totino o le aiga le faaesea ona e le mafai ona auai i le sauniga i le malumalu.

Mo faamatalaga e uiga i le faamauina o fanau o loo soifua i matua, tagai i le 27.4.

aiga i fafo o le malumalu

27.3.1

O Ai e Mafai Ona Faamauina i se Malumalu

O tagata uma o le Ekalesia ua mafai ona tali atu mo i latou lava ae e le’i faaipoipo, ua valaaulia ia saunia mo se faamauga i le malumalu. O i latou ua faaipoipoina faalemalo ua fautuaina ia faamauina mo le olaga nei ma le faavavau i le malumalu i le taimi lava e saunia ai. E tatau ona maua faaeega paia o tagata a o lei mafai ona faamauina i latou (tagai i le 27.2).

E tatau i ulugalii e faamauina i le malumalu a le (1) faaipoipo faalemalo a o lei faamauina pe (2) faaipoipo ma faamauina i le sauniga lava lea e tasi i le malumalu. Tagai i le 27.3.2.

27.3.1.1

O Tagata o le Ekalesia Na Faamau i se Toalua Muamua

Tagai i le 38.4.1.

27.3.1.2

O Tagata o le Ekalesia E Le Atoatoa le Malosi Faaleatamai

O tagata o le ekalesia e le atoatoa le malosi faaleatamai e mafai ona faamau i o latou taitoalua, uo tama po o uo tamaitai pe afai:

  • Ua latou maua ia muai sauniga moomia uma e aofia ai le faaeega paia (tagai i le 27.2.1.3).

  • E i ai lo latou gafatia faaleatamai e malamalama ai, osia, ma tausia feagaiga e o faatasi ai.

E fefautuaai le epikopo ma le tagata o le Ekalesia ma lona toalua, uo tama po o le uo tamaitai. Na te sailia foi le taitaiga a le Agaga. E mafai ona la fefautuaai ma le peresitene o le siteki. E mafai e le peresitene o le siteki ona tuusa’o atu ia fesili i le Ofisa o le Au Peresitene Sili pe a tatau ai. Tagai i le 38.2.4.

27.3.2

Fuafuaina ma le Faatulagaina o se Faamauga i le Malumalu

27.3.2.1

Mauaina o se Pepa Faataga mo Sauniga mo E o Soifua mo le Faamauina o se Tane ma le Avā

Ina ia faamauina i se toalua, e tatau ona maua faaeega paia o tagata o le ekalesia. E tatau foi ona latou maua mea nei:

  • Se pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua (tagai i le 26.3.3).

  • Se pepa faataga aoga o le malumalu mo tagata ua maua faaeega paia (tagai i le 26.3.2).

27.3.2.2

Faafesootaiina o le Malumalu

O tagata o le ekalesia o loo fuafua e faamauina i se toalua, e tatau ona vave faafesootai le malumalu e faatulaga ai le sauniga. E mafai ona latou faia pe a uma ona latou feiloai ma lo latou epikopo (tagai i le 27.1.2). O le a saunia ma tuuina atu e le malumalu ia faatonuga, pe a faatulaga mai se taimi faatonuina.

27.3.2.3

Mauaina o se Laisene o le Faaipoipoga

I nofoaga e faatagaina ai e tulafono i le lotoifale, e mafai e tagata o le ekalesia ona faaipoipo ma faamauina i le sauniga lava e tasi o le malumalu. A o lei faaipoipoina i le malumalu, e tatau i se ulugalii ona maua mai se laisene faaletulafono o loo aoga mo faaipoipoga i le nofoaga o le a faatinoina ai le faaipoipoga. E iloiloina le laisene pe a faamaonia faamatalaga e ala i Sauniuniga mo Sauniga (tagai i le 27.1.2). E tatau foi i le ulugalii ona aumai le laisene faaipoipo i le malumalu.

O ulugalii e faamauina pe a maea se faaipoipoga faalemalo, e le manaomia ona aumaia se laisene o le faaipoipoga i le malumalu. Nai lo lena, la te tuuina atu le aso ma le nofoaga o le la faaipoipoga faalemalo e ala i Sauniuniga mo Sauniga i le PTF (tagai i le 27.1.2).

27.3.2.4

O Faafeao mo le Ulugalii e Faamauina

O se tuafafine ua maua ona faaeega paia e mafai ona i ai faatasi ma le tamaitai e faamauina e fesoasoani ia te ia i le potu e fai ai la’ei. E mafai foi e se uso ua maua faaeega paia ona faia lea lava mea e tasi mo le uso e faamauina. E tatau i le faafeao ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu. E mafai e le malumalu ona saunia se faafeao pe a manaomia.

27.3.2.5

O Ai E Faatinoina se Faamauga i le Malumalu

O se faamauga i le malumalu e masani lava ona faatino e se faifaamauga o lē ua tofia i le malumalu lea o le a faamauina ai le ulugalii. Afai e umia e se tasi o le aiga po o se uo le pule e fai ai faamauga, ma ua tofia i le malumalu o le a faamauina ai le ulugalii, e mafai ona la valaaulia o ia e faatinoina le faamauga.

E mafai foi e se faifaamauga ona saili atu le faatagaga a le Au Peresitene Sili e faatino ai se faamauga mo ē lava e tupuga mai ia te ia (o fanau, o fanau a fanau, ma fanau a fanau a fanau) i se malumalu e ese mai i le malumalu ua tofia i ai o ia. E ao ona ia mauaina se tusi o le faatagaga mai le Au Peresitene Sili mo faamauga taitasi faapena. Na te tauaao atu le tusi i le malumalu.

E le fautuaina tagata o le Ekalesia latou te talosagaina le Au Pulega Aoao e faatino a latou faamauga i le malumalu.

27.3.2.6

Laei Talafeagai mo se Faamauga i le Malumalu

Ofu o le Tamaitai. O se tamaitai e faamauina e mafai ona ofuina ni laei masani o le malumalu (tagai i le 38.5.1 ma le 38.5.2) po o se ofu faaipoipo i le taimi o le sauniga o le faamauga. O le ofu o se tamaitai faaipoipo e fai i totonu o le malumalu e tatau ona papae, ia tauagafau le mamanu ma le ie, ma ia leai ni mau teuteuga papanu. E tatau foi ona ufiufi uma ai le ofusa o le malumalu. O ie valavala e tatau ona faaalo.

Ina ia ogatusa ma isi ofu e fai i totonu o le malumalu, e tatau ona lima uumi pe faatolu kuata le uumi o lima o le ofu o se tamaitai faaipoipo. O ofu e le tatau ona i ai ni veli e toso mai tua sei vagana e mafai ona afe faapipii i luga pe aveese mo le sauniga o le faamauga.

E mafai e le malumalu ona tuuina atu se ofu pe a tatau ai pe manao ai foi.

Laei o le Alii. O se alii e faamauina e fai lava ona laei masani o le malumalu i le taimi o le faamauga (tagai i le 38.5.1 ma le 38.5.2). E mafai ona ia ofuina ni laei aloaia i fafo atu o le malumalu.

La’ei o Malo Valaaulia. O i latou o e auai i se sauniga o le faamauga, e ao ona faia la’ei e pei o la’ei latou te faia i se sauniga faamanatuga. E tatau ona latou aloese mai le faia o ofu fale pe e le ufiufi atoa ai ofusa. E tatau foi ona latou aloese mai le faia o la’ei soona papanu, pei o peleue faapitoa [tuxedos].

O tagata o le Ekalesia o e o mai sa’o i se faaipoipoga mai se sauniga o le faaeega paia, e mafai ona laei pea i laei o le sauniga o le malumalu.

E tatau ona faasoa atu e le ulugalii lenei faamatalaga i malo valaaulia a o le’i taitai oo i le faamauga.

Fugalaau. E le tatau i le ulugalii ma a la’ua malo valaaulia ona fai ni sei po o ni faasolo fugalaau i le taimi o le sauniga o le faamauga. E mafai ona faaaoga fugalaau i fafo o le malumalu. E tatau ona faasoa atu e le ulugalii lenei faamatalaga i malo valaaulia a o le’i taitai oo i le faamauga.

27.3.2.7

Faafesuiaiga o Mama pe a mae’a se Faamauga i le Malumalu

O le faafesuiaiga o mama e le o se vaega o le sauniga o le faamauga i le malumalu. Peitai, e mafai e ulugalii ona faafesuiai a la’ua mama pe a maea le sauniga i le potu o faamauga. E le tatau i ulugalii ona faafesuiaia ia mama i soo se isi lava taimi po o soo se nofoaga i totonu o se malumalu po o lotoa o le malumalu. O le faia o lena mea e mafai ona tata’iese ai mai le sauniga paia.

O ulugalii e faaipoipo ma faamauina i le sauniga lava lea e tasi, e mafai ona faafesuiai ia mama i se taimi mulimuli ane ina ia auai ai tauaiga o ē e le mafai ona auai ai i se faamauga i le malumalu. O le faafesuiaiga o mama e tatau ona ogatasi ma le mamalu o se faamauga i le malumalu. O le faafesuiaiga o mama e le tatau ona faataitaia ai soo se vaega o le sauniga o le faamauga i le malumalu. E le tatau i le ulugalii ona faafesuiaia a la tautoga pe a ua mae’a ona faamauina i le malumalu.

O ulugalii ua faaipoipoina faalemalo a o le’i faia la la faamauga i le malumalu e mafai ona faafesuiai a la mama i le sauniga faalemalo, i la la’ua faamauga i le malumalu po o sauniga uma ia e lua.

27.3.3

Faaipoipoga i se Malumalu mo Na o le Olaga Nei

O le faamoemoega o le malumalu o le faatautaia lea o sauniga mo le faavavau. Mo lea mafuaaga, ua le toe faatinoina ai i malumalu ia faaipoipoga mo na o le olaga nei.

Mo le aiaiga faavae o le faamauina o se ulugalii sa faaipoipoina i totonu o le malumalu mo na o le olaga nei, tagai i le 38.4.1.7.

27.3.4

O Ai E Mafai Ona Auai Atu i se Faamauga i le Malumalu

E tatau i ulugalii ona valaaulia na o tauaiga vavalalata ma uo mamae i se faamauga i le malumalu. O tagata o le Ekalesia ua mafai ona tali atu mo i latou lava e tatau ona maua faaeega paia ma i ai se pepa faataga o le malumalu o aoga e auai ai.

O nisi tagata ua i ai faamaumauga e le papatisoina ona o se faaletonu faalemafaufau, ae o nisi e papatisoina ae e le maua faaeega paia mo le mafuaaga lava lea e tasi. E mafai e le peresitene o le siteki ona faataga i latou e matau le faamauga o o latou tei o loo soifua po o matua pe afai e:

  • 18 tausaga le matutua.

  • Mafai ona filemu ma migao i le taimi o le sauniga.

E tusia e le peresitene o le siteki se tusi e ta’u atu ai faapea ua faatagaina le tagata e maimoaina le faamauga. E tauaaoina atu lenei tusi i le malumalu.

E tatau i tagata o le Ekalesia ona maua faaeega paia ma i ai se pepa faataga o le malumalu o aoga, e maimoa ai i le faamauga o o latou matua.

Mo faamatalaga e uiga i le po o ai e mafai ona auai i se faamauga o fanau o soifua i matua, tagai i le 27.4.5.

27.3.5

Taumafataga o Faaipoipoga

Tagai i le 38.3.4 mo faamatalaga e uiga i le faia o ’aiga o faaipoipoga i fale o le Ekalesia.

27.4

Faamauina o Fanau o Loo Ola i Matua

O fanau o e na fananau ina ua uma ona faamauina lo latou tina i se tane i totonu o le malumalu, e fananau i totonu o le feagaiga o lena faamauga. Latou te le moomia le mauaina o le sauniga o le faamauina i matua.

O fanau e le fananau i totonu o le feagaiga e mafai ona avea ma se vaega o se aiga e faavavau e ala lea i le faamauina i o latou matua moni po o matua na vaetamaina. E i ai le aia tatau a nei tamaiti i faamanuiaga lava e tasi e pei o i latou na fananau mai i totonu o le feagaiga.

Tagai i le 38.4.2 mo aiaiga faavae e uiga i le faamauina o fanau i matua.

27.4.1

Mauaina o se Pepa Faataga mo Sauniga mo E o Soifua

O se ulugalii e mananao ia faamauina le la fanau ia i laua e tatau ona faamau muamua i laua i le tasi ma le isi. E tatau foi ona i ai ia i laua mea nei:

  • Se pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua (tagai i le 26.3.3).

  • Se pepa faataga aoga o le malumalu mo tagata ua maua faaeega paia (tagai i le 26.3.2).

O le siata lenei o loo faamatala atu ai pepa faataga e manaomia e tagata o le ekalesia pe a faamauina i latou i o latou matua. Mo faamatalaga e uiga i nei pepa faataga, tagai i le 26.1.

Tagata e Faamauina i Matua

Pepa Faataga e Manaomia

Tagata e Faamauina i Matua

Tamaitiiti e laitiiti ifo ma le 8 tausaga

Pepa Faataga e Manaomia

  • E leai se pepa faataga e manaomia; peitai, e faamaonia faamatalaga o le tamaitiiti e ala i le Sauniuniga mo Sauniga i le PTF (tagai i le 27.1.2)

Tagata e Faamauina i Matua

Tagata o le ekalesia i le va o le 8 ma le 11 tausaga ua papatisoina ma faamauina

Pepa Faataga e Manaomia

  • Pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua (tagai i le 26.3.3)

Tagata e Faamauina i Matua

Tagata e lei maua faaeega paia e i lalo ifo o le 21 tausaga ma e le itiiti ifo ma le 11 ma e atoa le 12 i le tausaga o le sauniga

Pepa Faataga e Manaomia

  • Pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua (tagai i le 26.3.3)

  • Pepa faataga o le malumalu mo sui papatisoga ma faamauga (tagai i le 26.3.1)

Tagata e Faamauina i Matua

O le tagata o le ekalesia ua maua faaeega paia (o tagata ua 21 tausaga pe matutua atu e tatau ona maua faaeega paia ina ia faamauina ai i o latou matua)

Pepa Faataga e Manaomia

  • Pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua (tagai i le 26.3.3)

  • Pepa faataga o le malumalu mo tagata ua maua faaeega paia (tagai i le 26.3.2)

O nisi tagata ua i ai faamaumauga e le papatisoina ona o se faaletonu faalemafaufau, ae o nisi e papatisoina ae e le maua faaeega paia mo le mafuaaga lava lea e tasi. E mafai e le peresitene o le siteki ona faatagaina i latou ina ia faamauina i o latou matua. E tusia e le peresitene o le siteki se tusi e ta’u atu ai faapea ua faatagaina le tagata ia faamauina. E tauaaoina atu lenei tusi i le malumalu.

Mo faamatalaga e uiga po o ai e mafai ona maimoa i se faamauga o fanau o soifua i matua, tagai i le 27.4.5.

27.4.2

Faafesootaiina o le Malumalu

O se ulugalii e mananao e faamau a la fanau ia i laua, po o fanau e mananao e faamau i o latou matua ua maliliu, e tatau ona vave faafesootai le malumalu e faatulaga ai le taimi o le sauniga. E mafai e tagata o le ekalesia ona faia pe a uma ona latou feiloai ma lo latou epikopo (tagai i le 27.1.2). I nisi o tulaga, e ono manaomia ona faatino isi sauniga o le malumalu ona faatoa mafai lea ona fai le faamauga.

alii talavou i fafo o le malumalu

27.4.3

Tausiga o le Fanau

Tagai i le 27.1.6.

27.4.4

O Ai e Faatinoina se Faamauga o Fanau o Loo Soifua i Matua

O se faamauga o fanau o loo soifua i matua e masani lava ona faia e se fai faamauga o lē ua tofia i le malumalu lea o le a faia ai le faamauga. Afai e umia e se tasi o le aiga po o se uo le pule e fai ai faamauga, ma ua tofia i le malumalu o le a faia ai le faamauga, e mafai e le aiga ona valaaulia o ia e faatino le faamauga.

E mafai foi e se faifaamauga ona saili atu le faatagaga a le Au Peresitene Sili e faatino ai se faamauga o fanau o loo soifua i matua mo ē e tupuga mai ia te ia (o fanau, o fanau a fanau, ma fanau a fanau a fanau) i se malumalu e ese mai i le malumalu ua tofia i ai o ia. E ao ona ia mauaina se tusi o le faatagaga mai le Au Peresitene Sili mo faamauga taitasi faapena. Na te tauaao atu le tusi i le malumalu.

E le fautuaina tagata o le Ekalesia latou te talosagaina le Au Pulega Aoao e faatino a latou faamauga o fanau o loo soifua i matua.

27.4.5

O Ai e Mafai Ona Auai i se Faamauga o Fanau i Matua

Ina ia maimoaina faamauga a o latou tei, tei e lē tina pe tamā faatasi, po o tei e tina pe tama faatasi, i o latou matua, o tagata o le ekalesia e le’i maua faaeega paia e i lalo ifo o le 21 tausaga e tatau ona fananau i totonu o le feagaiga pe ua faamau i o latou matua. E le gata i lea, o tamaiti ua ta’i 8 tausaga ma matutua atu ua tatau ona papatisoina ma faamauina ma e tatau foi ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu.

O le siata lenei o loo faamatala atu ai pepa faataga e manaomia e tagata o le ekalesia pe a latou maimoaina le faamauina o o latou tei, tei fai, ma tei e tamā pe tina faatasi i o latou matua. Mo faamatalaga e uiga i nei pepa faataga, tagai i le 26.1.

Tagata o loo Maimoaina le Faamauga

Pepa Faataga e Manaomia

Tamaitiiti e laitiiti ifo ma le 8 tausaga

  • E leai se pepa faataga e manaomia; peitai, ua faamaonia faamatalaga o le tamaitiiti e ala i Sauniuniga mo Sauniga i le PTF

Tagata o le ekalesia e i le va o le 8 ma le 11 tausaga ua papatisoina ma faamauina

  • Pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua (tagai i le 26.3.3)

Tagata o le ekalesia e lei maua faaeega paia e i lalo ifo o le 21 tausaga ma e le itiiti ifo ma le 11 ma e atoa le 12 i le tausaga o le sauniga

  • Pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua (tagai i le 26.3.3)

  • Pepa faataga o le malumalu mo sui papatisoga ma faamauga (tagai i le 26.3.1)

O tagata o le ekalesia ua maua faaeega paia (tagata ua 21 tausaga pe matutua atu e tatau ona maua faaeega paia e maimoa ai i ia faamauga.

  • Pepa faataga o le malumalu mo tagata ua maua faaeega paia (tagai i le 26.3.2)