“Lesona 40: Mataupu Faavae ma Feagaiga 102; 104,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)
“Lesona 40,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 40
Mataupu Faavae ma Feagaiga 102; 104
Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi
Mai le taimi na faatulagaina ai le Ekalesia i le aso 6 o Aperila, 1830, sa faia ai e le Perofeta o Iosefa Samita ni konafesi ma taitai perisitua e fai ai tonu o mataupu taua a le Ekalesia. O faaaliga mulimuli ane na faamanino atili ai le matafaioi ma galuega a taitai perisitua i le taitaiina o le Ekalesia (tagai MFF 107:59–100; tagai foi MFF 107, faaulutala o le vaega). E tusa ai ma le faaaliga na tuuina mai ia Novema, 1831 (tagai MFF 107:78–79; tagai foi MFF 107, faaulutala o le vaega), i le aso 17 Fepuari, 1834, sa faatulagaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le uluai aufono, lea sa mamanuina i le faatulagaga o aufono anamua sa ia vaaia i faaaliga. O minute (po o tusigamanatu) o lena fonotaga sa toe iloiloina e le Perofeta ma ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102.
Ia Aperila 1832, i le usitai ai i le poloaiga a le Alii, sa faatulagaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le Kamupani Tuufaatasi e puleaina faatinoga faapisinisi a le Ekalesia. E oo atu i le amataga o le 1834, sa feagai le Kamupani Tuufaatasi ma faafitauli matuia tautupe, ma i se fonotaga sa faia i le aso 10 Aperila, 1834, sa tonu ai i le Kamupani Tuufaatasi o le a soloia le faalapotopotoga. Peitai, e lua vaiaso mulimuli ane, sa maua ai e le Perofeta se faaaliga, o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104, lea na faatonuina ai e le Alii ia toefaatulaga le faalapotopotoga ma sa fautuaina ai taitai o le Ekalesia e totogi a latou aitalafu ma tausia e matitiva.
-
Mati–Aperila 1832E toaiva taitai perisitua na faatonuina e ala i le faaaliga e faatu le Kamupani Tuufaatasi (ua faaigoaina foi o le Faatulagaga Autasi) e vaavaaia taumafaiga faafetauaiga ma lomiga ma faasalalauga a le Ekalesia (tagai MFF 78; 82).
-
Tautoulu 1833Na tutuliese faamalosi mai o latou fale le Au Paia i le Itumalo o Siakisone.
-
17 Fepuari, 1834 Sa faatulagaina e le Perofeta o Iosefa Samita le uluai aufono maualuga i Katelani, Ohaio. Mataupu Faavae ma Feagaiga 102 o loo i ai ia minute, po o tusigamanatu o le fonotaga e pei ona sa toe iloiloina e le Perofeta.
-
10 Aperila, 1834Ona o faigata tautupe, o lea na tonu ai i sui auai o le Kamupani Tuufaatasi e soloia le faalapotopotoga.
-
23 Aperila, 1834 Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 104.
-
5 Me, 1834 Na tuua ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia Katelani, Ohaio ma le Tolauapiga a Isaraelu (lea na faasino mulimuli i ai o le Tolauapiga a Siona) ae malaga i Misuri.
Fautuaga mo le Aoaoina Atu
Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:1–34
Ua faatulagaina e le Perofeta o Iosefa Samita le uluai aufono maualuga e ala i faaaliga
Tusi fasifuaitau o O le ala a le lalolagi ma le Ala a le Alii i le laupapa. Fai i tagata aooga e faasoa mai ni faataitaiga o le faia o mea i le ala a le lalolagi ma faataitaiga o le faia o mea i le ala a le Alii.
-
Aisea e taua ai mo i tatou le faia o mea i le ala a le Alii?
Valaaulia tagata aooga a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102 ma le 104 e vaavaai mo aoaoga faavae ma mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama atili ai i le ala a le Alii i le faia o mea.
Faamalamalama atu e lei leva ona uma ona faatulaga le Ekalesia, sa mulimuli le Perofeta o Iosefa Samita i faatonuga a le Alii e fai ni konafesi faavaitaimi a le Ekalesia. O nei konafesi sa auai soo se toeaina e avanoa ma faitaulaga sili, o e sa fesoasoani e faia tonu o mataupu a le Ekalesia, e aofia ai ma le auala e aoai ai tagata o le ekalesia sa faia ni agasala matuia. Peitai, o nisi o nei tagata sa auai ai, “e femusua’i le tasi i le isi, e iu ina iloagofie le fememeai, pe iu lava ina tuua i le ogatotonu o se sauniga a le aufono. O le manatu faapito faaletagata ma vaivaiga na faigata ai foi ona saili le finagalo o le Alii” (Joseph F. Darowski ma James Goldberg, “Restoring the Ancient Order,” i le Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 208–10, po o le history.lds.org).
-
Aisea e ono faigata ai i nei tulaga ona talanoaina mataupu paia ma faia ni faaiuga taua?
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lenei:
I le aso 12 Fepuari, 1834 sa fono ai le Perofeta o Iosefa Samita ma faitaulga sili ma toeaina o le Ekalesia i lona fale i Katelani. Sa ta’u atu e le Perofeta ia i latou lona le fiafia i amioga a i latou o e sa auai i fonotaga a le aufono. Sa ia faamalamalama atu talu ai latou te lei mulimuli i le mamanu a le Alii mo le faatinoina o aufono, o lea atonu ai ua latou le maua le tele o faamanuiaga. E lima aso mulimuli ane, sa toe fono ai Iosefa Samita ma faitaulaga sili ma toeina i lona fale. Sa ia faatulagaina se aufono “e tusa ai ma le tulafono a le Atua” sa ia maua talu ai (tagai MFF 107:78–79). Ona ta’u atu lea e le Perofeta ia i latou sa i ai e faapea “o le a ia faaali atu le faatulagaga o aufono i aso anamua” e faavae i se faaaliga sa ia vaaia o le Aposetolo o Peteru ma ona fesoasoani sa pulefaamalumalu i se aufono i Ierusalema (i le “Minute Book 1,” 29, josephsmithpapers.org).
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:1–2 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le ituaiga aufono sa toefuatai e le Perofeta o Iosefa Samita.
-
O le a le aufono na faatulaga e le Perofeta e faavae i se mamanu anamua?
-
E faapefea ona tofia se aufono maualuga?
-
E tusa ai ma le fuaiupu 2, o le a le faamoemoega o se aufono maualuga?
Faamalamalama o aufono maualuga e tautuaina faamoemoega eseese, o le tele lava o le faatautaiga. Peitai, o se tasi faamoemoega taua o le fesoasoani lea i le au peresitene o le siteki e “foia faigata taua” (fuaiupu 2) e ala i le faia o fono a’oa’i mo tagata o le ekalesia ua faia agasala matuia.
Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama i le faamoemoega o fono aoa’i, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei.
“O faamoemoega o fono aoa’i o le laveaiina o agaga o e ua solitulafono, puipuia o e ua ta’umamaina, ma le malupuipuia o le mama atoatoa, amiotonu, ma le igoa ta’ulelei o le Ekalesia.
“… O lenei faagasologa ma e ala i le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona maua e se tagata o le ekalesia le faamagaloga o agasala, toe maua le filemu i le mafaufau, ma maua le malosi e aloese mai ai i le solitulafono i le lumanai” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 74).
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:3–11 e ala i le faamalamalama atu o le fuaiupu 3 o loo lisi mai ai sui auai o le uluai aufono maualuga ma o le fuaiupu 6–11 o loo otooto mai ai pe faapefea ona taulima e le aufono ia avanoa ma pe o ai e tatau ona pulefaamalumalu.
Valaaulia tagata aooga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:12–14 , ma vaavaai pe faapefea e le aufono maualuga ona filifili le faasologa o e saunoa i fono aoa’i. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:15–18 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe aisea e se’i ai e le aufono maualuga ia fuainumera.
-
E faavae i nei fuaiupu, o le a se mea ua mafai ona tatou aoao e uiga i le ala e faatautaia ai fono aoa’i?
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:20–22 e ala i le faamalamalama atu o nei fuaiupu o loo faamatala mai ai le ala e faagasolo ai pe afai e le lelei ni faalagona o soo se sui auai o le aufono e uiga i le faaiuga a le aufono.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:23 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe faapefea ona taulima e le aufono ia faigata e tulai mai i le Ekalesia. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.
Faasino i ai o upu “le peresitene” i le fuaiupu 23 e faasino i le Perofeta o Iosefa Samita, o le sa pulefaamalumalu i le uluai aufono maualuga i Katelani, Ohaio. I le avea ai ma Peresitene o le Ekalesa, ua ia te ia le pule e “fesili ai ma maua mai le mafaufau o le Alii e ala i faaaliga” e faatatau i “mataupu autu po o mataupu faavae” faapea foi poloaiga e tuuina mai i le Ekalesia (fuaiupu 23; tagai foi MFF 28:2). E le gata i lea, e mafai foi ona tatou aoaoina se upumoni lautele atu mai le fuaiupu 23 lea e fesootai i le matafaioi a tagata taitoatasi (e pei o peresitene o siteki) o e pulefaamalumalu i aufono a le Ekalesia ia latou iunite ma e tatau ona faia faaiuga o mataupu i lalo o la latou puleaga.
-
O le a le upumoni o faamaumauina i le fuaiupu 23 e uiga i le matafaioi a i latou o e pulefaamalumalu i aufono a le Ekalesia? Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai le upumoni lea: O i latou e pulefaamalumalu i aufono a le Ekalesia e mafai ona fesilii le Alii ma maua mai ai faaaliga.)
-
Aisea e te manatu ai e taua mo i tatou le iloa o lenei upumoni?
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:27–34 e ala i le faamalamalama atu o faaiuga a se fono aoai a le siteki e mafai ona toe talosagaina i le Au Presitene Sili (tagai fuaiupu 27).
Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:1–77
Ua tuuina mai e le Alii ia faatonuga e faatatau i le Kamupani Tuufaatasi
Valaaulia tagata aooga e mafaufau i feagaiga sa latou osia ma le Alii. Fai i ai e faamalamalama mai pe aisea e taua ai le tausia o a latou feagaiga. Valaaulia i latou e vaavaai mo aoaoga faavae ma mataupu faavae a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104 e mafai ona fesoasoani ia i latou e tausia a latou feagaiga.
Ta’u i tagata aooga o le tautotogo o le 1832, i le usitai ai i le poloaiga a le Alii, sa faatulagaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le Kamupani Tuufaatasi, lea sa nafa ma le puleaina o faatinoga faapisnisi a le Ekalesia. O taitai perisitua sa valaauina e galulue i le Kamupani Tuufaatasi sa faia e ala i le faia o se “feagaiga e faavavau” (tagai MFF 78:11–12; 82:11, 15).
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lenei:
“E oo atu i le 1834, ua feagai le [Kamupani Tuufaatasi] ma le tele o faafitauli tuga. Ona o sauaga na aveeseina ai tagata o le ekalesia mai le Itumalo o Siakisone i le taumafanafana ma le tautoulu i le 1833 sa le toe faaaogaina ai le ofisa lomitusi a Viliamu W. Phelps ma le faleoloa a [Sini] Gilbert. Ae sa nafa lava le kamupani ma aitalafu sa tulai mai e faatotogaina ai nei atinae.” O le faleoloa a Newel K. Whitney i Ohaio sa maoae foi aitalafu i le taimi lea. E le gata i lea, e toalua sui auai o le Kamupani Tuufaatasi sa tuua’ia i le le fesoasoani i e matitiva ma e le tagolima, ma o lea ua solia ai a la feagaiga. I le aso 10 Aperila, 1834, sa tonu ai i sui auai o le Kamupani Tuufaatasi e soloia le kamupani (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, ed. Matthew C. Godfrey ma isi [2016], 20–21). I le aso 23 Aperila, sa maua mai ai e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104, lea na fautuaina ai e le Alii ia sui auai o le Kamupani Tuufaatasi.
Ta’u i ai i “lalo o le taitaiga a Iosefa Samita, o le ‘Kamupani Tuufaatasi’ na suia i le ‘Faatulagaga Autasi’ i le faaaliga (MFF 104, faaulutala o le vaega).
Vaevae tagata aooga i ni paga, ma valaaulia i latou e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:1–10. Fai i se tagata aoga e toatasi mai paga taitasi e vaavaai mo folafolaga a le Alii i sui auai o le Kamupani Tuufaatasi o e sa tausia a latou feagaiga, ma fai i le isi o le paga e vaavaai mo lapataiga a le Alii i sui auai o e sa solia a latou feagaiga. A uma ua lava se taimi, valaaulia tagata aooga e lipoti mai mea sa latou mauaina.
-
E faavae i folafolaga a le Alii i le fuaiupu 2, o le a le mea o le a Ia tuuina mai ia i tatou pe afai tatou te faamaoni ia tatou feagaiga? (Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai le mataupu faavae lea: Afai tatou te faamaoni ia tatou feagaiga, o le a tuuina mai e le Alii ia i tatou o faamanuiaga e tele. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)
-
E mafai faapefea e le manatuaina o faamanuiaga folafolaina a le Alii ona fesoasoani ia i tatou e faamaoni ai i a tatou feagaiga?
-
O a faamanuiaga na e mauaina ao e faamaoni i au feagaiga?
Fautuaina tagata aooga e filifili nei ia tausia ma le faamaoni a latou feagaiga ina ia mafai ai ona latou maua pea lava pea faamanuiaga a le Alii.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:11–14 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tiutetauave na tuu atu e le Alii i sui auai o le Kamupani Tuufaatasi.
-
E tusa ai ma le fuaiupu 11-12, aisea na “tofia” ai e le Alii se mea e tausia e tagata taitasi o le Faatulagaga Autasi?
-
O le a le aoaoga faavae na tautino mai e le Alii fuaiupu 14? (E tatau i tagata aoga ona faailoa mai le aoaoga faavae lea, Na foafoaina e le Alii le lalolagi, ma o mea uma o loo i ai e a Ia lea.)
-
E mafai faapefea ona fesoasoani mo sui o le Kamupani Tuufaatasi le iloa ma manatua o lenei aoaoga faavae?
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:15–18 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faatonuina e le Alii Ana tausimea e faaaoga punaoa o le lalolagi. Fai i ni nai tagata aooga e lipoti atu mea sa latou maua.
-
O le a le ala a le Alii mo le tausiaina o e matitiva ma e le tagolima?
-
O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i lo tatou tiutetauave e fesoasoani i isi? (Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai le mataupu faavae lenei: E tatau ona tatou faaaogaina mea ua tuuina mai e le Alii e fesoasoani ai i isi.)
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:19–53 e ala i le faamalamalama atu e faapea, na otooto mai e le Alii ni faatonuga patino e uiga i tulaga faatausimea na tuuina atu i sui auai o le Kamupani Tuufaatasi. Tusi mau nei i le laupapa: MFF 104:23, 25, 31, 33, 35, 38, 42, 46. Valaaulia tagata aooga e saili le leoa i fuaiupu nei, ma vaavaai mo folafolaga na tuu atu e le Alii i sui auai o le Kamupani Tuufaatasi. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.
-
Aisea e te manatu ai na faamamafaina e le Alii le fasifuaitau “o le a Ou faateleina faamanuiaga i o laua luga” (fuaiupu 33)?
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:47–77 e ala i le faamalamalmaa atu na faatonuina e le Alii le Kamupani Tuufaatasi e tuueseese ia lava mai le Kamupani Tuufaatasi i Misuri. Sa ta’u atu foi e le Alii i sui auai o le Kamupani Tuufaatasi i Katelani e tatau ona latou fesoasoani e “lolomi upu a [le Alii]” ma “[fausia] [Lana] Ekalesia” (fuaiupu 58–59). Sa Ia faatonuina foi i latou e faatuina “teugaoa”, po o le tausiga o tusi, mo tupe latou te maua mai ia latou tausiga o mea (fuaiupu 60–68).
Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:78-86
Ua faatonu e le Alii taitai o le Ekalesia e tusa ai ma aitalafu a le Kamupani Tuufaatasi
Faamanatu i tagata aoga e oo atu i le tautotogo o le 1834 ua tele aitalafu a le Kamupani Tuufaatasi. O le tele o mea na tutupu, e pei o gaoioiga a le au faatupu faalavelave, sa le mafai ai ona toe totogiina ia nonogatupe.
Valaaulia le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:78 , ma vaavaai mo faatonuga a le Alii e uiga i aitalafu a le Ekalesia.
-
O le a le mea na faatonu e le Alii ia sui auai o le Faatulagaga Autasi e fai?
Ta’u i ai o le totogiina o nei aitalafu atonu na foliga mai e le mafai e nei Au Paia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:79–82 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fetalai le Alii o le a Ia faia mo le Au Paia pe afai latou te “lotomaualalo ma faamaoni ma valaau atu i [Lona] suafa” (fuaiupu 82) a o latou saili e totogi a latou aitalafu.
-
O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le folafolaga a le Alii e faatatau i le mea o le a Ia faia mo i tatou pe afai tatou te lotomaualalo ma faamaoni ma valaau atu i Lona suafa? (E tatau i tagata aooga ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: Afai tatou te lotomaualalo ma faamaoni ma valaau atu i le suafa o le Alii, o le a fesoasoani o Ia ia i tatou e faataunuu Ana poloaiga)
Faaiu e ala i le molimau atu i aoaoga faavae ma mataupu faavae na faailoa mai i lenei lesona. Valaaulia tagata aoga e faatino nei upumoni.