“Lesona 114—Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–42: ‘E Ui ia Latou Agasala, Ua Tumu O’u Lagona i le Agaalofa,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2025)
“Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–42,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 114: Mataupu Faavae ma Feagaiga 98–101
Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–42
“E Ui ia Latou Agasala, Ua Tumu O’u Lagona i le Agaalofa”
Sa tauivi le Au Paia i Misuri e ola amiotonu e pei ona poloaiina ai e le Alii. O le mea lea, na latou le maua ai le tele o le mana ma le puipuiga a le Alii ma sa tutuliese mai o latou aiga e o latou fili. E ui lava i lenei mea, sa faamautinoa atu e le Alii ia i latou Lona alofa ma le agaalofa ia i latou. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani i tagata aoga ia lagonaina le agaalofa ma le alofa mutimutivale o le Faaola mo i latou.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
Mafuaaga mo puapuaga
Mafaufau e faaali atu le ata lenei ma fesili atu i tagata aoga i ni mafuaaga eseese pe aisea e ono lagona ai e le tamaitai talavou le lē fiafia. Atonu e te lisiina tali o le vasega i luga o le laupapa.
A uma ua lava se taimi, faasoa atu i tagata aoga o tofotofoga tatou te oo i ai e mafai ona oo mai mo ni mafuaaga eseese. O nisi o i latou e aofia ai a tatou lava filifiliga, o se vaega masani o le olaga, po o filifiliga le lelei a isi. Mafaufau e lisi nei vaega e tolu i se isi vaega o le laupapa ma tuu atu i tagata aoga e faavasega ia mafuaaga na latou lisiina i vaega taitasi.
Atonu e te manao e tagai i le faamatalaga o i le vaega “Punaoa Faaopoopo” mai le faamatalaga o Autu ma Fesili “Faigata” mo nisi faamatalaga i nei mafuaaga e tolu mo puapuaga.
O le tali a le Alii i mafatiaga o le Au Paia
E mafai ona e faitauina pe otooto i au lava upu ia faamatalaga nei o le talaaga.
I le 1833, na oo ai ina saua le tetee i Misuri a o amata ona faaaoga e le au faatupu faalavelave le malosi e aveese ai le Au Paia mai Initipene. Sa le mautinoa e le Au Paia pe tutu i o latou eleele pe sosola ese a o faasolo ina faateteleina le malulu ma le vevesi. Sa i ai le Perofeta o Iosefa Samita i Katelani, Ohaio, i le taimi lea ae sa toe logoina i le tulaga o le Au Paia. I le iloa ai o o latou tiga ma faanoanoaga, sa tatalo ai le Perofeta e ole atu i le Tama Faalelagi pe mafai ona toefuatai i latou i o latou fale i Misuri. Na ia maua se faaaliga lea ua iloa nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101. (Mo nisi faamatalaga e uiga i tofotofoga o le Au Paia, tagai i le Au Paia, vol. 1, O Le Tagavai o le Upumoni, mataupu 17.)
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–2, ma vaavaai mo mea na mafua ai ona faataga e le Alii le Au Paia e puapuaga e pei ona latou i ai.
-
O le a se mea sa e mauaina?
-
O a nisi mafuaaga o o latou puapuaga?
Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama e le gata i puapuaga ona o a latou solitulafono, ae sa puapuagatia foi le Au Paia mai filifiliga le lelei a isi (au faatupu faalavelave) ma o se vaega masani o le olaga (o le malulu o le taumalulu).
Mo le gaoioiga lenei, e mafai ona e vaevaeina tagata aoga i ni paga. E mafai ona e valaaulia i latou e faitau ia fuaiupu, o le tasi paga e vaavaai mo mea atonu na faigata ona faalogo i ai ae o le isi e vaavaai mo mea atonu na faamafanafanaina ai le faalogo.
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:3–9, ma vaavaai mo mea semanu e mafana i le faalogo i ai ma pe o le a le mea semanu e faigata ona faalogo i ai.
-
O le a se mea sa e mauaina?
-
E tusa ai ma fuaiupu 3 ma le 9, e faapefea ona vaai le Alii i ai latou o e ua agasala?
E mafai e tagata aoga ona faailoa mai upumoni, e aofia ai e tusa lava pe ua tatou agasala, e tuuina mai e le Alii le agaalofa ma le alofa mutimutivale ia i tatou.
Fesoasoani i tagata aoga e talanoaina pe mafai faapefea e lenei mataupu faavae ona fesoasoani ia i tatou e vaai atu ai i le Alii i o tatou aso. E mafai foi ona fesoasoani fesili nei.
-
O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Alii a o Ia faalautele mai le agaalofa ma le alofa mutimutivale ia i tatou pe a tatou agasala nai lo le lē amanaiaina o a tatou agasala?
-
Aisea e te manatu ai e mafai e Iesu Keriso ona agaalofa ma alofa mutimutivale e tali atu ai i a tatou agasala?
Faaosofia e uiga o Keriso
Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe aisea latou te manaomia patino ai le agaalofa ma le alofa mutimutivale o le Faaola. Fai atu ia i latou e mafaufau pe mafai faapefea e le mauaina o Lona agaalofa ma le alofa mutimutivale ona faamanuiaina o latou olaga.
Tuu atu i tagata aoga ni avanoa e talanoaina ai upumoni o le talalelei. O le gaoioiga lenei e uunaia ai tagata aoga e suesue ona talanoaina lea o upumoni o le talalelei o loo latou aoaoina. Mo nisi aoaoga i le auala e faia ai lenei mea, tagai i le aoaoga ua faaautūina “Uunaia tagata aoao e faasoa mai upumoni o loo latou aoaoina,” o loo maua i Tomai o le Atinaega o Faiaoga. Mafaufau e faataitai le tomai i le valaauliaina o tagata aoga e fefaasoaai ma isi ia mea ua latou aoaoina.
E mafai ona e vaevaeina tagata aoga i ni paga ma valaaulia i latou e faitau le faamatalaga ma le fuaitau o le tusitusiga paia o loo i lalo. Ona mafai lea ona latou talanoaina faatasi fesili.
Faitau le faamatalaga lenei ma le fuaitau o le mau, ma vaavaai mo mea ua e aoaoina e faatatau i le uiga o Iesu Keriso lea e mafai ona fesoasoani i se tasi ua agasala.
Na aoao mai Elder Ulisses Soares o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
E lē pei o oe ma a’u, e mafai e Keriso ona silasila manino i itu uma o se tulaga e tulai mai. E ui foi ina Ia silafiaina o tatou vaivaiga uma, ae e lē soona ta’usalaina i tatou e le Faaola ae faaauau pea ona galue faatasi ma i tatou i le mutimuti alofa mo se taimi umi. (Ulisses Soares, “O le Mutimuti Alofa Tumau o le Faaola,” Liahona, Nov. 2021, 15)
Eperu 4:14–16
-
O le a se mea sa e mauaina? E faapefea ona fesoasoani i se tasi ua agasala?
Mafaufau e faasoa atu se aafiaga patino i le ala na faamanuiaina ai oe i le agaalofa ma le alofa mutimutivale o le Faaola. Valaaulia tagata aoga naunau e faasoa foi o latou aafiaga. Manatua e le tatau ia te oe po o tagata aoga ona faasoa mai ni aafiaga e patino tele pe ta’uta’u atu agasala ua mavae.
Ae a Siona?
Mafaufau e faasoa atu i tagata aoga e faapea, sa faamoemoe le Au Paia i Misuri e fausia Siona i Initipene ae sa faamalosia e o ese. E ui atonu e le fesootai tagata aoga i le aveesea o Siona, ae atonu latou te lagona ua leiloa se isi mea taua pe paia ia i latou, e pei o uo po o avanoa e tuputupu ae ai faaleagaga. Valaaulia i latou e faitau fuaiupu nei ma mafaufau e uiga i mea o loo latou aoao mai e uiga i le Faaola.
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:16–19, ma vaavaai mo le faamafanafanaga ma le vaaiga o ofo mai e le Alii.
-
O a ni mea ua fesoasoani nei fuaiupu e te malamalama ai e uiga i le vaaiga a le Faaola?
-
O le a le mea na aoao mai e le Alii e uiga ia Siona e mafai ona fesootai i o tatou olaga i le taimi nei?
E mafai ona e valaaulia tagata aoga e tomanatu i o latou lava luitau ma filifiliga. E mafai ona latou tali i fesili nei ia latou api faamaumau mo suesuega.
-
O le a le fuaiupu mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–19 e te manao e manatua?
-
O le a sou lagona e uiga i le agaalofa po o le alofa mutimutivale o le Faaola e mafai ona avea ma se faamanuiaga i lou olaga?
-
O le a se laasaga e mafai ona e faia e faatino ai mea ua e lagonaina?