“Lesona 82—Mataupu Faavae ma Feagaiga 71: Tali Atu ia i Latou o E Faitioina le Ekalesia a le Faaola,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2025)
“Mataupu Faavae ma Feagaiga 71,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 82: Mataupu Faavae ma Feagaiga 71–75
Mataupu Faavae ma Feagaiga 71
Tali Atu ia i Latou o E Faitioina le Ekalesia a le Faaola
I le taumalulu o le 1831, o tusi o loo i ai faamatalaga sese e uiga i a Iosefa Samita ma le Ekalesia sa tufatufaina atu i le eria o Katelani. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71, na faatonuina ai e le Faaola ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e malaga i le itulagi atoa, ma faasa’o mea sese (tagai fuaiupu 1–2). O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le ala e finagalo le Faaola tatou te tali atu ai pe a faitioina e tagata o tatou talitonuga.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
Taliina o le au faitio i le Ekalesia a le Faaola
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le talaaga faasolopito o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71, faasoa atu le parakalafa lenei pe otooto i ni au lava upu.
Na matua faateleina sauaga mo Iosefa Samita ma le Au Paia i Katelani i le taumalulu o le 1831. Sa amata ona tuua e nisi o le Au Paia le Ekalesia, e aofia ai Ezra Booth ma Symonds Ryder. Na amata e Booth ona lolomiina tusi na osofaia ai Iosefa ma taumafai e faatoilalo le galuega a le Alii (tagai Talafaasolopito, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume A-1, 153–54, josephsmithpapers.org). Sa talosagaina e Iosefa le Alii mo se fautuaga, ma sa maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71 .
-
Mata na faapefea ona e manao e tali atu i osofaiga i le Ekalesia a le Faaola ma Iosefa Samita?
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga o se taimi na latou molimauina ai faitioga i le Ekalesia po o le talalelei. Fai i tagata aoga e mafaufau pe o le a so latou manatu i le finagalo o le Faaola latou te tali atu pe a agaleaga tagata e uiga i o latou talitonuga. Valaaulia se talanoaga puupuu a o tali mai tagata aoga i fesili nei.
-
E mafai faapefea ona tatou iloa le auala sili e taulima ai tulaga pe a faitioina e isi o tatou talitonuga pe faasoa atu faamatalaga sese e uiga i le Ekalesia a le Faaola?
-
O le a sou manatu o afea e sili ai le lē amanaiaina o faitioga?
Mafaufau loloto pe o le a sou lagona mautinoa i le iloaina o le ala e finagalo Iesu e te tali atu ai. A o e suesue, vaavaai mo auala eseese ua aoao mai e le Faaola ia i tatou e tali atu ai.
Ua aoao mai e le Faaola i tatou e tautatala atu ma faasoa atu Lana talalelei
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71:1–3, ma vaavaai pe na faapefea ona finagalo le Faaola ia Iosefa ma Sini e tali atu i mea sese o loo salalau atu e uiga i le Ekalesia i lena taimi.
-
O le a se mea na taua ia te oe?
-
E tusa ai ma le fuaiupu 1, o le a le mea na saunia e le Faaola e fesoasoani ai ia Iosefa ma Sini ia iloa pe faapefea ona tali atu?
-
E faapefea ona fesoasoani fautuaga a le Faaola i o tatou aso?
Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai le upumoni faapea o le a aoao i tatou e le Faaola e ala i tusitusiga paia ma le Agaga pe faapefea ona tali atu ia i latou o e faitioina Lana Ekalesia.
-
Aisea e te manatu ai o le faaaogaina o tusitusiga paia ma le mulimuli i uunaiga a le Agaga o auala sili ia e tali atu ai i faitioga?
-
O a ni auala e mafai ai e le aafiaga o le Agaga ona aafia ai le ala tatou te tali atu ai i faitioga?
Mafaufau e valaaulia se tagata aoga e tusi le “Tali atu i le ala a le Faaola” i le pito i luga o le laupapa. E mafai foi ona e tuu atu i le vasega e tusi lenei ulutala i luga o se itulau o a latou api talaaga mo suesuega. E mafai e tagata aoga ona amata se lisi e ala i le tusia “faaaogaina o tusitusiga paia” ma le “mulimuli i le Agaga” i lalo o lenei ulutala. I le faaaogaina o le lisi na latou faia, o le a maua ai e tagata aoga se avanoa e faataitai ai ona tali atu i tulaga i le ala a le Faaola.
Sa faaaoga e Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faatusa faatusi paia o ufanafana mu e faamatala ai faitioga o o tatou talitonuga e isi. A o e suesue i lenei saunoaga, mafaufau i mea e mafai ona e faaopoopo i le lisi o le “Tali Atu i le ala a le Faaola”.
E ala i le talita o lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, ua avea ai i tatou ma e faatupuina le filemu, ma faamalieina … o ufanafana uma a le fili [tagai Efeso 6:16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:8]. …
E faapefea e se e faatupuina le filemu ona faatoafilemu ma faato’ato’a u fanafana mu? O le mea moni e le faia i le solomuli mai ē taufaatauvaaina i tatou. Ae, ia tumau lo tatou talitonu mautinoa i lo tatou faatuatua, faasoa atu ma le maumaututu o tatou talitonuga, ae aua lava ma le ita po o le faufauleaga. …
O e faatupuina le filemu e le faalolololo; latou te faatauanau i le ala a le Faaola.
O le a se mea e aumaia ia i tatou le malosiaga i totonu e faatoafilemu ai, faato’ato’a, ma faatoilalo ia u fanafana mu o loo ta’i faasaga i upumoni tatou te faamemelo i ai? O le malosiaga e sau mai lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma lo tatou faatuatua i Ana afioga. (Neil L. Andersen, “Mulimuli ia Iesu: Avea ma Se e Faatupuina Le Filemu,” Liahona, Me 2022, 17–18)
Valaaulia tagata aoga e talanoaina mea o le a latou faaopoopoina i le lisi pe a uma ona iloiloina le saunoaga a Elder Andersen. E mafai ona e fai atu se fesili faapenei:
-
E mafai faapefea ona avea oe ma se e faatupuina le filemu pe a tali atu i isi?
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71:4–7, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone i lenei tulaga patino e talanoaina ai faamatalaga sese o loo lolomiina.
-
O le a se mea na e mauaina?
-
O le a le sootaga o e vaaia ma le fautuaga a le Faaola i nei fuaiupu ma aoaoga a Elder Andersen?
Faamamafa atu le faataitaiga a Iesu Keriso: O le gaoioiga lenei o se avanoa e faamamafa atu ai le faataitaiga a Iesu Keriso. Mo nisi faataitaiga i lenei mea, tagai i le aoaoga ua faaulutalaina “Faamamafa le Faataitaiga a Iesu Keriso” i le Tomai o le Atinaega o Faiaoga: Taulai atu ia Iesu Keriso. Mafaufau e faataitai le tomai “Fesoasoani i tagata aoga e faafesootai mea ua latou aoaoina i le auala o loo faataitaia ai e Keriso le mataupu faavae.”
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai ni tali faaKeriso se tele e mafai ona fesoasoani ia i latou e puipuia ai o latou talitonuga, mafaufau e faatulaga le vasega i ni vaega mo le gaoioiga lenei.
Uunaia tagata aoga e faaaoga tusitusiga paia e sue ai faataitaiga po o aoaoga e faaalia ai auala eseese na tali atu ai le Faaola ma Ona soo i faitioga. Afai e manaomia e tagata aoga se taitaiga faaopoopo, e mafai ona e faaali atu nisi o fuaitau nei o loo faamatala ai aafiaga ma aoaoga a le Faaola mo i latou e suesue i ai.
Valaaulia tagata aoga e talanoaina mea latou te mauaina ma a latou vaega ona filifili lea o se taitai o le talanoaga e faasoa atu le faamatalaga i le vasega.
-
Mataio 4:3–11 (Ua tali atu Iesu i faaosoosoga a Satani i tusitusiga paia.)
-
Luka 23:8–10 (Ua tu Iesu i luma o Herota, ma le nofo filemu.)
-
Ioane 8:2–11 (O Iesu, sa fetaiai ma taitai Iutaia, ua faasaoina ai le ola o se mafine.)
-
Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:5–7 (Ua folafola mai e le Alii o le a Ia tuuina mai ia i tatou upu e fai atu pe afai tatou te tautatala i Lona suafa.)
-
Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41–45 (Ua ofoina mai e le Alii le fautuaga i le auala e tuuina atu ai faasa’oga.)
Mafaufau e valaaulia taitai o vaega e faasoa mai i le vasega mea na latou talanoaina ma faaopoopo i le lisi o tali talafeagai i luga o le laupapa. Faamanatu i tagata aoga e i ai taimi e ono uunaia ai i tatou e le Agaga ia tumau le filemu nai lo le faasa’oina faaaliali o mea o loo tautalagia.
Faataitai le tali atu i le Ala a le Faaola
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaalia lo latou malamalama i le mataupu faavae na suesueina i le aso, e mafai ona e tuuina atu pe faaali atu tulaga nei. A o talanoaina e tagata aoga ni auala eseese e mafai ona tatou tali atu ai, fautuaina i latou e suesue le lisi na latou faia muamua mo ni manatu. Fesoasoani ia latou malamalama atonu e tele ni auala sa’o e tali atu ai i tulaga taitasi. E mafai ona fesoasoani le Agaga ia i tatou ia iloa le mea e finagalo le Tama Faalelagi tatou te faia pe tautatala atu ai pe a tulai mai ni mea e tutupu.
E mafai ona e faia ni tulaga eseese e sili atu ona faailoa ai manaoga o lau vasega pe faaopoopo ni faamatalaga i tulaga o i lalo e faateleina ai le fiafia o tagata aoga. E mafai foi ona fai i le vasega e fai a latou lava ata faataitai mai o latou aafiaga patino. Atonu e talafeagai le valaaulia o tagata aoga e faasoa mai ni aafiaga na latou maua i le taimi ua tuanai.
Faasoa atu ni nai auala eseese e mafai ona e tali atu ai i tulaga taitasi nei i se ala faaKeriso:
-
Ua e tuuina i luga se ata o le malumalu i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai, ma e tali mai se tasi e ala i le faitioina o le Ekalesia mo le i ai o ni tulaga faatonuina maualuluga mo le ulufale atu i le malumalu.
-
I se faatasiga faaleaiga, na fai atu ai e se tamaloa o lou aiga ni tala le lelei e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita.
-
Ua fai mai se uo e valea le talitonu i se Atua e le mafai ona e faamaonia o loo i ai.
-
Ua fai atu se tasi mai le galuega i isi o tou faigaluega faatasi faapea o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le o ni Kerisiano.
I le taimi e tatau ai a le Faaola lava ia
O Iosefa Samita ma Sini Rikitone sa usiusitai i le faaaliga na la mauaina. Sa la malaga i le eria atoa, ma talai atu le talalelei a le Faaola ma faasa’o mea sese sa salalau atu.
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71:8–11, ma vaavaai mo le faamautinoaga ua tuuina mai e le Faaola ia i latou uma o e puipuia Lana Ekalesia ma Lana talalelei.
-
O a mea o aoao ai oe mai nei fuaiupu e uiga ia Iesu Keriso ma Lana galuega?
-
O le a sou manatu o le a le uiga faapea e leai ni leo po o ni auupega o le a manumalo ia i tatou (tagai fuaiupu 9–10)?
Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama e tusa lava pe le o ia i latou le tali atoatoa atu i se tasi, o le a le faatagaina e le Faaola ia fili o Lana Ekalesia ia manuia e faavavau. Ua folafola mai e le Faaola o le a “faafememeaiina le au faitio i [Lona] lava taimi e tatau ai” (fuaiupu 10).
-
O le a se mea na e aoaoina i le asō e mafai ona fesoasoani ia te oe e taulima ai tulaga pe a faitioina e se tasi e te iloa le Ekalesia po o aoaoga a le Faaola?
E mafai ona e faaiuina le vasega i le uunaia o tagata aoga e mulimuli i le fautuaga a le Faaola pe a latou feagai ma tulaga e faitio ai isi i le Ekalesia ma le talalelei. E mafai ona e faasoa atu lau molimau i le mana ua tuuina atu ia i latou o e o le a puipuia o latou talitonuga e pei ona faia e le Faaola.