“Lesona 76—Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:57–64, Amio Migao mo le Suafa Paia o Iesu Keriso,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2025)
“Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:57–64,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 76: Mataupu Faavae ma Feagaiga 60–63
Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:57–64
Amio Migao mo le Suafa Paia o Iesu Keriso
I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63, sa faaalia ai e le Faaola Lona finagalo mo Ona soo e “faaeteete i le ala latou te ave ai [Lona] suafa i o latou laugutu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:61). O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia lagonaina le taua o le faaaogaina o le suafa o le Faaola ma le migao.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
Faaeteete nai lo le faasamasamanoa
Tusi le fasifuaitau Faaeteete nai lo le faasamasamanoa i luga o le laupapa. Ona valaaulia lea o tagata aoga e talanoaina fesili nei:
-
O a nisi o tulaga e taua ai mo se tasi ona faaeteete nai lo le faasamasamanoa? Aisea?
Afai e manaomia e tagata aoga se fesoasoani e mafaufau ai i ni manatu, e mafai ona e ta’ua ni nai faataitaiga, e pei o le aveina o se taavale, sailia o le initoneti, otiina o lauulu, po o le faatinoina o se faiga faafomai.
-
O a nisi o mea e te manatu e finagalo le Faaola tatou te faaeteete ai i o tatou olaga?
Na tuuina mai e Sister Rebecca L. Craven o le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou le fesili lenei:
O tatou faaeteete ea i a tatou upu ma gagana? Pe o tatou taliaina faasamasamanoa gagana masoā ma mataga? (Rebecca L. Craven, “Faaeteete faasaga i le Faasamasamanoa,” Liahona, Me 2019, 10)
O a nisi o tulaga e te ono fetaiai ai ma le gagana e le ogatusa ma le Atua po o isi mea paia?
Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i o latou lagona pe a latou fetaiai ma lena gagana. Fautuaina i latou a o latou suesue e vaavaai mo aoaoga e mafai ona fesoasoani ia i latou e lagona ai le taua o le faaeteete i le auala latou te talanoa ai e uiga i mea paia, aemaise lava auala latou te faaaogaina ai le suafa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.
Amio Migao mo le suafa o Iesu Keriso
O le faamatalaga lenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le talaaga mo fuaiupu o le a latou suesueina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63.
I le taimi o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63, sa faaaoga ai e nisi o le Au Paia i Katelani, Ohaio, le suafa o le Alii e aunoa ma le pule tatau o le perisitua (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:62). Sa tausalaina e le Alii nei faatinoga ma aoao atu i le Au Paia upumoni taua e uiga i le ala e tatau ona faaaoga ai Lona suafa.
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:58–64, ma vaavaai mo mea na finagalo ai le Alii ia malamalama ai le Au Paia e uiga ia te Ia.
-
O a ni mea o fesoasoani nei fuaiupu ia oe e malamalama ai e uiga ia Iesu Keriso?
-
O le a se mea ua e aoao mai fuaiupu 61–64 e uiga i le auala tatou te faaaogaina ai le suafa o le Faaola?
O se tasi o upumoni e ono ta’ua e tagata aoga mai nei fuaiupu e faapea, o le suafa o Iesu Keriso e paia ma e tatau ona faaaoga ma le faaeteete.
-
O le a sou manatu o le a le uiga o le faaaoga ma le faaeteete o le suafa o le Faaola?
-
O a ni au fesili o i ai e uiga i mea o loo e aoaoina i nei fuaiupu?
Afai e i ai ni fesili a tagata aoga e uiga i le faaaogaina “o le suafa o le Alii … e aunoa ma le pule” (fuaiupu 62), faamalamalama atu e mafai ona aofia ai le tautala le migao i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso (tagai Dallin H. Oaks, “Amio Migao ma le Mama,” Liahona, Me 1986, 49–50). E mafai foi ona aofia ai le faaaogaina ma le faaletatau o le pule o le perisitua a le Faaola (tagai Neil L. Andersen, “Mana o le Perisitua,” Liahona, Nov. 2013, 93). Ia mautinoa ua malamalama tagata aoga e talafeagai le talanoa e uiga i le Faaola i le talalelei po o talanoaga i aso uma pe a tatou talanoa e uiga ia te Ia ma le alofa ma le faaaloalo.
A o lei faia le fesili lenei, atonu e fesoasoani le tuu atu i tagata aoga e mafaufau faapea latou te iloa se tasi e le malamalama i le taua o le faaaogaina o le suafa o le Faaola ma le migao. E mafai ona latou manatua lenei tagata a o latou talanoaina.
-
O le a sou manatu o le a se mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e lagona ai se manao sili atu e faaaoga le suafa o Iesu Keriso ma le migao?
Lagonaina o le alofa sili atu ma le migao mo Iesu Keriso
Faamalamalama atu o le malamalama atili po o ai Iesu Keriso ma mea ua Ia faia mo i tatou e mafai ona fesoasoani ia sili atu lo tatou alofa ma le migao mo Ia.
A o lei faailoaina atu le gaoioiga suesue lenei, mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni aafiaga na latou maua po o ni upumoni latou te iloa mai tusitusiga paia e faaosofia ai i latou e mafaufau ma talanoa ma le migao e uiga ia Iesu Keriso. E mafai foi ona e faasoa atu se faataitaiga mai i lou lava olaga.
Faaalu sina taimi e suesue ai punaoa mamana ua filifilia ia e mafai ona fesoasoani ia te oe e lagona ai le alofa sili atu mo Iesu Keriso ma le manao e talanoa e uiga ia te Ia ma le migao. E mafai ona e saili mo tusitusiga paia, faamatalaga mai taitai o le Ekalesia, viiga, po o isi punaoa aoga e faamatala ai po o ai Ia po o le a foi le mea ua Ia faia. Tusi ou manatu ma lagona i lau api talaaga mo suesuega.
E mafai e tagata aoga ona vaavaai mo punaoa e i latou lava pe faatasi foi ma se paga. Afai e manaomia, e mafai ona e tuuina atu ia i latou ni nai faataitaiga o punaoa e mafai ona latou faasino i ai, e pei o viiga o loo aoao mai ai le natura paia o Iesu Keriso po o nisi o mau nei: Mataio 8:23–27; 2 Nifae 25:13; Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:23–25; 35:1–2; 110:1–5.
A uma ua lava se taimi, valaaulia tagata aoga e faasoa mea ua latou aoaoina ma lagona mai latou suesuega. Afai e maua e tagata aoga ni viiga anoa, e mafai e le vasega ona usuina faatasi se viiga se tasi pe sili atu. E mafai foi ona e valaaulia tagata aoga e faitau se mau na latou maua ma faasoa mai pe aisea na taua ai ia i latou.
O fesili nei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faasoa mai ai o latou malamalamaaga:
-
O le a se mea na e suesueina na musuia ai le lotofaafetai po o le faaaloalo mo le Faaola?
-
E mafai faapefea e le manatuaina o mea sa e suesueina ona aafia ai au filifiliga?
E mafai ona e faalauteleina le talanoaga o le fesili lona lua e ala i le vavaeina o tagata aoga i ni vaega toalaiti ma valaaulia i latou e talanoaina pe mafai faapefea ona aafia vaega patino o o latou olaga pe a tatou lagonaina le migao sili atu mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. O faataitaiga o vaega o o latou olaga e mafai ona latou talanoa i ai e aofia ai:
-
O filifiliga latou te faia e faatatau i le faaaogaina o ala o faasalalauga.
-
A latou fegalegaleaiga ma isi.
-
O lo latou naunautaiga e faasoa atu le talalelei.
-
O le ala latou te tatalo ai i le Tama Faalelagi.
Faatatau i lou olaga
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e toe manatunatu i lo latou aoaoina, valaaulia i latou e tali mai i se tasi o fesili nei i a latou api talaaga mo suesuega:
-
E faavae i mea ua e aoaoina mai le Agaga pe mai i lau tupulaga i le asō, o a suiga ua e matauina i ou lagona mo po o le vaaiga i le Faaola?
-
O le a se mea ua e lagona se manaoga e faia ia lelei atu pe i se tulaga ese e fai ma se taunuuga o mea na e a’oa’oina i le asō?
Valaaulia ni nai tagata aoga naunau e faasoa mai mea na latou tusia. Ona faauma lea o le lesona i le faasoa mai o lau molimau e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ma faamalamalama atu le mafuaaga e paia ai ia te oe o Laua suafa.