Seminare
Lesona 52: Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:15–27, 34–42: Ia Tasi


“Lesona 52---Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:15–27, 34–42: Ia Tasi,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, (2025)

“Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:15–27, 34–42,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 52: Mataupu Faavae ma Feagaiga 37–40

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:15–27, 34–42

Ia Tasi

O le Faaola o loo auauna atu

Na tuuina mai e le Alii i Lana Au Paia ia faatonuga a o latou saunia e faia ni osigataulaga maoae e faapotopoto i Ohaio. I Lana faaaliga i le Au Paia, na faaali mai ai e le Faaola Ona uiga ma valaaulia Lona nuu e ola e pei o Ia. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia avea atili e faapei o le Faaola e ala i le faatauaina o isi tagata ma sailia le lotogatasi.

Sauniuniga a le tamaitiitii aoga: Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e uiga i vaega latou te auai ai ma fesili atu i se tagata i lena vaega po o le a se mea latou te lagona e manaomia mo le lotogatasi. E mafai e tamaiti aoga ona talanoa ma se tagata o le aiga, taitai o le korama po o le vasega, faiaoga, po o se faiaoga toleni.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

E finagalo le Alii ia avea i tatou e pei o Ia

E mafai ona e amataina le lesona i le valaaulia o tamaiti aoga taitasi e tusi i lalo ni mea se lima latou te fiafia i ai. Ona vaevae lea o le vasega i ni vaega laiti. Valaaulia i latou e faasoa mai mea latou te fiafia i ai ma lisi soo se mea latou te tutusa ai. A uma, fai atu ia i latou e talanoa pe aisea e faigata ai i nisi taimi mo tagata e eseese mea e fiafia i ai ona lotogatasi ma pe aisea e taua ai le lotogatasi mo soo o Keriso.

Valaaulia tagata aoga e tomanatu i fesili nei:

  • E faapefea ona ou mafaufau ma faatino ia i latou atonu e ese mai ia te a’u?

  • E mafai faapefea e o’u mafaufauga ma amioga ona mafua ai le fevaevaeai po o le aumaia o le lotogatasi?

Fautuaina le vasega e saili musumusuga e ala i le Agaga Paia e fesoasoani ai e faailoa auala e mafai ona latou mulimuli ai i faataitaiga a Iesu Keriso i le ala latou te taulimaina ai isi.

Ia Tesema 1830, sa galue ai Iosefa Samita i le faafouga musuia o le Tusi Paia, ma na faapea ona maua ai le mea ua ta’ua nei o le Mose 6–7i le Penina Tau Tele. O nei mataupu o loo ta’u mai ai se tala i se perofeta na igoa ia Enoka ma lona nuu. Ona o lo latou amiotonu ma le lotogatasi, na ta’ua ai e le Alii nei tagata o Siona.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38, na faatonuina ai e le Faaola le Au Paia i le faapotopoto atu i Ohaio. Sa Ia aoao atu i latou e faatatau i Lona uiga ma faamamafaina mataupu faavae o le fausiaina o Siona. O le usiusitai i nei mataupu faavae o le a fesoasoani i le Au Paia e saunia ai i latou lava e talia le tulafono a le Faaola ma faaeeina ai i Lona mana (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32).

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:24–27, ma vaavaai mo uiga e finagalo Iesu Keriso ia i tatou e atiina ae.

A o faitau e tamaiti aoga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:24–27, e mafai ona e faasino atu le fasifuaitau o loo ta’ua soo i fuaiupu 24–25. E mafai foi ona e valaaulia ni nai tamaiti aoga e faatino mai le faataoto o loo i fuaiupu 26–27.

  • O le a sou manatu i le uiga o le faatauaina o lou uso e pei o oe lava ia te oe? (Tagai Mataio 22:36–39; Ioane 13:34–35; Iakopo 2:17–19.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao ai e uiga i le Faaola mai le faataoto i fuaiupu 26–27?

  • O a mea o aoao mai e fuaiupu 24–27 ia i tatou e uiga i le ala e mafai ai ona tatou avea e faapei o Iesu Keriso?

    Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: E mafai ona avea i tatou e faapei o Iesu Keriso a o tatou faatauaina isi ma saili le lotogatasi o ni Ona soo.

  • E faapefea ona avea Iesu Keriso ma faataitaiga o le faatauaina o isi? O le faamalosiauina o le lotogatasi?

Na aoao Peresitene Russell M. Nelson e uiga i le auala e mafai ai ona tatou faatauaina isi ma ia tasi i tatou.

Peresitene Russell M. Nelson

Mulimuli ane, tatou te iloa ai e na’o le malamalama i le tulaga moni Faaletama o le Atua e mafai ai ona tatou talia atoatoa le tulaga moni o le usoga o alii ma le usoga moni o tamaitai. O lena malamalama e musuia ai i tatou i le naunautaiga alofa e fausia alalaupapa o le galulue faatasi nai lo pa pupuni o feeseeseaiga.

(Russell M. Nelson, “Remarks at Worldwide Priesthood Celebration,” [lauga na tuuina atu i le faamanatuina o le “Ia Tasi”, 1 Iuni, 2018], newsroom.ChurchofJesusChrist.org)

Mafaufau e faaali le vitio “Tasi ia Keriso” (4:48), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, e fesoasoani ai ia malamalama tamaiti aoga pe faapefea ona fesoasoani le Faaola ia i tatou ia lotogatasi.

4:48

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:34–36, 39–42, ma vaavaai pe o le a le valaaulia a le Faaola i le Au Paia na sauniuni e faapotopoto i Ohaio ina ia lotogatasi.

  • O le a se mea na e maua o le a fesoasoani ia i latou o e siitia atu i Ohaio e faataua e le tasi le isi ma ia lotogatasi?

Lafoaia o uiga ma faatinoga o le faailoga tagata

aikona o aoaoga faamasaniFaaaoga upu a perofeta e faamamafa ai aoaoga faavae ma mataupu faavae: Mo le faataitai i lenei mea, tagai i le aoaoga faamasani ua faaautuina, “Aoao atu mai tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai” i le Atinaega o Tomai Faafaiaoga: Aoao atu le Mataupu Faavae. Mafaufau e faataitai le tomai, “saunia valaaulia e fesoasoani i tamaiti aoga e faafesootai upumoni o loo maua i tusitusiga paia i mea o loo fai mai ai perofeta soifua” e pei ona faapupula mai i le saunoaga lenei mai ia Peresitene Nelson.

Na aoao Peresitene Russell M. Nelson e uiga i le taua o le ala tatou te taulimaina ai isi. Faitau le faamatalaga pe matamata le vitio “Ia Faamuamua le Atua” (18:51; matamata mai le faailo taimi 10:40 i le 13:01) i le ChurchofJesusChrist.org.

18:52
Peresitene Russell M. Nelson

E tofu i tatou ma se gafatia paia ona o tagata taitoatasi o se atalii po o se afafine o le Atua. E tutusa tagata uma i Ona fofoga. E loloto aafiaga o lenei upumoni. Uso e ma tuafafine, faamolemole faalogo ma le toto’a i le mea o le a ou fai atu ai. E le sili le alofa o le Atua i le tasi ituaiga o tagata nai lo le isi. O lana mataupu faavae i lenei vaega e manino ua Ia valaaulia tagata uma e o mai ia te Ia, ‘uliuli pe paʼepaʼe, e pologa pe saoloto, o tane ma fafine [2 Nifae 26:33].”

Ou te faamautinoa atu o lo tou tutu i luma o le Atua e le o fuafuaina i le lanu o lou pa’u. O le fiafia po o le le fiafia i le Atua e faamoemoe i lou tuuto atu i le Atua ma Ana poloaiga ma e le o le lanu o lou pa’u.

Ou te faanoanoa i le onosa’ia e o tatou uso ma tuafafine Uli i le lalolagi atoa ia tiga o le faailoga lanu ma le faailoga tagata. O le asō ou te valaau atu ai i o tatou tagata o le Ekalesia i soo se mea ia taimua i le lafoa’i o uiga ma soo se faatinoga o le faailoga lanu. Ou te aioi atu ia te outou ina ia faatupulaia le faaaloalo mo fanau uma a le Atua.

O le fesili mo i tatou taitoatasi, tusa lava po o le a le lanu, e tutusa lava. O e naunau e avea le Atua ma faatosinaga sili ona taua i lou olaga? Pe o le a e faatagaina Ana afioga, Ana poloaiga, ma Ana feagaiga e faatosinaina mea e te faia i aso ta’itasi? Pe o le a e faatagaina Lona siufofoga ia faamuamua i lo se isi lava leo? O e naunau e faataga soo se mea o finagalo o Ia e te faia ia faamuamua i lo isi faamoemoega uma? O e naunau e tofatumoanaina lou loto i Lona finagalo? (Russell M. Nelson, “Ia Faamuamua le Atua,” Liahona, Nov. 2021, 84)

  • O le a se mea e tulaga ese ia te oe mai aoaoga a Peresitene Nelson?

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou taitai atu ai e puipuia pe lafoai uiga ma faatinoga o le faailoga tagata?

A o talanoaina e tagata aoga mea sa latou aoaoina mai le upusii, ia nofouta i soo se tasi o au tamaiti aoga atonu o loo aafia i le faailoga tagata po o le faailoga lanu o soo se ituaiga. Fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai pe na faapefea ona faamanuiaina i latou e ala i le taumafai e faataua isi ma ia lotogatasi o ni soo o Keriso.

Valaaulia tamaiti aoga e iloilo ma le agaga tatalo po o le a le lelei o latou lagona o loo latou faia i le faatauaina o isi ma le saili o le lotogatasi.

E ono mananao tamaiti aoga e tali fesili nei i a latou api faamaumau mo suesuega.

Mafaufau ma le agaga tatalo e uiga i fesili nei ma tali se fesili se tasi pe sili atu i lau api talaaga mo suesuega:

  • O le a se mea e mafai ona e faia e faataua ai fanau uma a le Atua ma faaali atu ai le alofa ia i latou?

  • E mafai faapefea ona e taitai atu i le puipuia po o le lafoaia o uiga ma faatinoga o le faailoga tagata?

  • E faapefea o le faia o lenei mea ona fesoasoani ia te oe ia avea atili ai e faapei o le Faaola?

Mafaufau e faasoa atu ou lagona e uiga i le taua o le auala tatou te taulimaina ai isi ma le faamanuiaga ia tasi ia Keriso.