Lesona 41
Mataupu Faavae ma Feagaiga 36-37
Folasaga
I le aso 9 o Tesema, 1830, i le lua o aso ao lumanai le papatisoga o Eteuati Paterika, na tuuina mai ai e le Alii se faaaliga mo ia e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. I le faaaliga lenei, lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36, na faamagalo ai e le Alii ia Eteuati Paterika i ana agasala ma valaauina o ia e talai atu le talalelei. Na tuuina mai foi e le Alii se poloaiga i e uma e umia le perisitua e talai atu le talalelei. E lei leva ona maua lenei faaaliga, ae maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37 lea na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e tuua Niu Ioka ae faapotopoto i Ohaio.
Fautuaga mo le Aoaoina Atu
Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:1–3
Ua faamagalo e le Alii ia Eteuati Paterika i ana agasala ma valaau o ia e talai atu le talalelei
Aumai i le vasega se atopau (po o se ato faafafa) o loo i ai mea e ono manaomia e se faifeautalai pe a auauna atu i se misiona talai. Mo se faataitaiga, e mafai ona e aofia ai tusitusiga paia, ofutino papae, fusiua, seevae lotu, ma se kopi o le Talai La‘u Talalelei. Faaali atu i tagata o le vasega le atopau o loo tapuni ma valaaulia i latou e vaai faalemafaufau ua tapena le atopau mo se faifeautalai o le a alu atu e faia se misiona talai. Fai atu i ai po o a mea latou te ono faamoemoe e i totonu o le atopau. Ona tatala lea o le atopau ma faaali atu mea o i ai. (Po o le, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e galulue taitoalua, e fai se lisi pe tusi ni ata o mea e ono manaomia e faifeautalai i a latou misiona.)
Faamalamalama atu o loo i ai isi mea e manaomia ona faia e faifeautalai e le tau faaofia i totonu o se atopau (po o se ato faafafa). Na ta‘ua e le Alii nisi o nei mea i se faaaliga na faatatau ia Eteuati Paterika. O lena faaaliga o loo maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36. Valaaulia tagata o le vasega, a o latou suesue i lenei faaaliga, e vaavaai mo mea e manaomia muamua e se faafaifeautalai a o le’i saunia o ia e faia se misiona. (A o faailoa mai e tagata o le vasega ia upumoni i le taimi o lenei lesona, atonu e te manao e tusi na upumoni i luga o ni fasipepa. Ona faapipii lea pe faapine ia fasipepa i le pito i fafo o le atopau po o le ato faafafa ia iloa atu e tagata o le vasega. E mafai foi ona e lisiina i luga o le laupapa.)
Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei o le talaaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mea na fesoasoani ia Eteuati Paterika e faia le filifiliga e papatiso.
I ni nai vaiaso o le taunuu atu o Elder Oliva Kaotui ma ana soa i matuisasae o Ohaio, e toatele tagata na papatisoina i totonu o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso. E ui lava o le faletua o Eteuati Paterika, o Litia, sa i ai i le vaega o i latou sa faaliliuina ma papatisoina e faifeautalai, ae sa le’i talitonu a’ia’i lava Eteuati. Na manao o ia e asiasi atu i le Perofeta o Iosefa Samita a o lei faia lana filifiliga. Sa taunuu i laua ma Sini Rikitone i Waterloo, Niu Ioka, a’o faia se lauga a Iosefa Samita. Ina ua uma ona saunoa le Perofeta, sa tulai Eteuati e tautala. Sa ia lipotia mai a’o agai mai i Waterloo, sa latou talanoa ai ma ni tuaoi e nonofo latalata i le faatoaga a le aiga o Samita i Manaseta e uiga i uiga faaalia o le au Samita. O le faamalieina i mea sa ia iloaina, sa talosaga ai Eteuati pe mafai e Iosefa ona papatiso o ia. (Tagai i le Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 197, 199, 224.)
Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:1, ma vaavaai mo le mea na ta’u mai e le Alii ia Eteuati Paterika ina ua uma ona papatisoina o ia.
-
O a faamanuiaga na maua e Eteuati Paterika o se taunuuga o lona papatisoga? (Na faamagaloina ana agasala e le Alii.)
-
O a tiutetauave na maua e Eteuati ina ua uma ona papatisoina o ia?
-
Aisea e te manatu e taua ai mo i latou o e ua valaauina e talai atu le talalelei, ona salamo ma ia faamagaloina ia latou agasala?
Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama pe aisea e taua ai i faifeautalai faamoemoeina ona salamo ia latou agasala, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. (Atonu e te manao e faailoa atu, o le faaaogaina e Elder Holland o fuaitau “taaalo mo le fili” ma “suti lelei mo le Faaola”, o loo ia faatatauina le taua i le va o le lelei ma le leaga i se tauvaga afeleti.) Mafaufau e saunia se kopi o le faamatalaga lenei mo tagata taitoatasi o le vasega.
“I le taua lenei i le va o le lelei ma le leaga, e le mafai ona outou taaalo mo le fili i soo se taimi lava e oo mai ai faaosoosoga, ona e faamoemoe lea e suti lelei mo le Faaola i le malumalu ma le taimi o le misiona e pei lava e leai se mea na tupu. … O le a le ulagia le Atua. …
“… Ua vaseina foi e le Alii laina o le agavaa mo i latou ua valaauina e galulue faatasi ma Ia i lenei galuega. E leai se faifeautalai e le o mafai ona salamo mai ni agasala o feusuaiga po o gagana masoa po o le matamata i ata ponokalafi e faamoemoe e luiina isi ia salamo mai na mea! … O le a le faatasi le Agaga ma oe ma o le a apili na upu i lou faa’i a o e tautala atu ai. E le mafai ona outou malaga i ala ua ta’ua e Liae o ‘ala faasaina’ [1 Nifae 8:28] ma faamoemoe e taitai atu isi i le ‘ala lauitiiti ma le vaapiapi’ [2 Nifae 31:18] muamua—e le mafai ona faia” (“Ua Tauto i Tatou Uma,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 45).
Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le mea e mafai ona latou faia nei ia mama mo le galuega faafaifeautalai, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le valaaulia ia salamo, faapea foi mai ia Elder Holland:
“Pe o ai lava oe ma pe o le a se mea na e faia, e mafai ona faamagaloina oe. O outou uma … e mafai ona lafoaia soo se solitulafono atonu o outou tauivi ai. O le vavega o le faamagaloga; o le vavega o le Togiola a le Alii o Iesu Keriso. Ae e le mafai ona outou faia e aunoa ma se tautinoga malosi i le talalelei, ma e le mafai ona outou faia e aunoa ma le salamo i le mea e manaomia ai. Ua ou talosagaina outou … ia mataalia ma ia mama. Pe a manaomia ai, ua ou talosagaina outou ia e mataalia ma ia e mama“ (“Ua Tauto Tatou Uma,“ 45).
Faamalamalama atu faapea, e ui lava na papatisoina Eteuati Paterika a o le’i mauaina le faaaliga lenei, peitai na te le’i mauaina i le taimi lea le meaalofa o le Agaga Paia. Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:2–3, ma vaavaai mo le mea na tau mai e le Alii ia Eteuati e uiga i le meaalofa o le Agaga Paia. Valaaulia tamaiti e lipoti mai mea latou te mauaina.
-
E faavae i mea na ta’u mai e le Alii ia Eteuati Paterika, aisea e manaomia ai e faifeautalai le Agaga Paia e avea ma a latou soa?
-
E tusa ai ma le fuaiupu e 2, o a mea e aoao mai e le Agaga Paia ia Eteuati Paterika? O le a sou manatu i le uiga o le aoaoina o “mea filemu o le malo”? (Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e tali lenei fesili, fai atu ia i latou e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61.)
Atonu e te valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga na latou maua ina ua aoaoina i latou e le Agaga Paia i mea filemu o le malo. (Faamanatu i tagata o le vasega o nisi o aafiaga e paia, pe patino naua mo le faasoa mai.)
Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:4-8
Ua tuuina mai e le Alii se poloaiga e tusa ai ma i latou o e ua valaauina e talai atu le talalelei
Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:4–5, 7. A o lei faitauina e le tagata o le vasega, faasino atu o nei fuaiupu, o loo fetalai le Alii i “toeaina o [Lana] ekalesia” (MF&F 36:7). Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se tiutetauave na tuuina mai e le Alii i e umia le perisitua.
-
O a tiutetauave na tuuina mai e le Alii i e umia le perisitua? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Ua valaauina i latou e umia le Perisitua e talai atu le talalelei.)
Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le taua o lenei upumoni ma le auala e faaaoga ai i o tatou taimi, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Thomas S. Monson.
“Ou te toe fai atu le mea ua loa ona aoao mai e perofeta—o alii talavou uma e agavaa ma malolosi e tatau ona saunia e auauna atu i se misiona. O le galuega faafaifeautalai o se tiute faaleperisitua—o se matafaioi ua faamoemoe le Alii mai ia i tatou o ē ua mauaina mea e tele“ (“A o Tatou Toe Potopoto Faatasi Ai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 5–6).
-
E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:5, o a mea e manaomia ona fai muamua e e umia le perisitua a’o le’i faauuina ma auina atu i latou e talai le talalelei?
-
E faapefea ona faaali atu e se alii talavou i le Alii lona taliaina o le poloaiga e talai atu le talalelei?
-
O ai ua e iloa ua taliaina le poloaiga e talai atu le talalelei? O faapefea ona uunaia oe e faataitaiga a lenei tagata?
Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea, e ui o le galuega faafaifeautalai o se tiute faaleperisitua, ae e mafai foi e tamaitai talavou ona auauna atu. Sa saunoa Peresitene Thomas S. Monson
“O se upu ia te outou tuafafine talavou: e ui e le tutusa o outou tiutetauave faaleperisitua ma alii talavou e auauna atu faafaifeautalai faamisiona, e i ai foi lo outou sao taua o ni faifeautalai, ma e matou te taliaina la outou auaunaga” (“A o Tatou Toe Potopoto Faatasi Ai,” 6).
Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu e Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:6, ma vaavaai mo le savali autu ua poloaiina e le Alii Ana faifeautalai e aoao atu. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le fuaitau “ofu ua pisia i le tino,” faamalamalama atu faapea, i Isaraelu anamua, o ofu sa faaleagaina i faama’i na susunuina ina ia taofia ai le faama’i mai le pipisi. I lenei fuaiupu, ua faatusatusa e le Alii le faama‘i i le agasala, ma ua faapea ona poloaiina i tatou e aloese mai soo se mea e tau i le agasala. (Tagai i le Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:428.)
Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le ala e tatau ai i e umia le perisitua ona taliaina o latou valaauga.
-
E mafai faapefea e se tasi e umia le perisitua ona “taliaina [lona valaauga] ma le manatu tasi o le loto”? (O tali atonu e aofia ai le tuuto atu i lona valaauga ma auauna atu i le faamaoni ma le amiosao.)
Afai sa e auauna atu i se misiona talai, mafaufau e faasoa atu lou aafiaga o le taliaina o le valaau e talai atu le talalelei.
Mataupu Faavae ma Feagaiga 37
Ua poloaiina e le Alii Lana Ekalesia e faapotopoto i Ohaio
Faamalamalama atu faapea, a o sailiili Sini Rikitone ma Eteuati Paterika i le Ekalesia i Ohaio, sa faapea foi ona faateteleina sauaga i le Au Paia i Niu Ioka. I nisi tulaga, sa faamatauina soifua o taitai o le Ekalesia, ma sa feiloai faalilolilo o latou fili e taupulepule lo latou faaumatiaga (tagai i le MF&F 38:13, 28-29). I le tau faaiuga o Tesema 1830, o ni nai vaiaso talu ona taunuu Sini Rikitone ma Eteuati Paterika i Niu Ioka, sa maua ai e Iosefa Samita se faaaliga lea na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e sosola ese mai o latou fili ae siitia atu i Ohaio.
Valaaulia ni tagata se toatolu o le vasega e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:2–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo sauniuniga na finagalo le Alii ia Iosefa e fai a’o lei alu o ia i Ohaio. Valaaulia tamaiti e lipoti mai mea latou te mauaina.
-
Aisea na poloaiina ai e le Alii ia Iosefa Samita e alu i le Au Paia i Kolesavile?
-
O a ni manatu faavae e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu e uiga i le tatalo? (Atonu e faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai mataupu faavae nei: Afai tatou te tatalo i le faatuatua, o le a tali mai le Alii a tatou tatalo. E masani ona faaaoga e le Alii isi e tali mai ai ia tatou tatalo.)
-
O le a se taimi na avea ai se isi tagata ma se tali i au tatalo?
Pe a uunaia ai e le Agaga, faasoa atu lau molimau e uiga i aoaoga ma mataupu faavae na talanoa i lenei lesona. Valaaulia tagata o le vasega e faatino mea na latou lagonaina a o latou suesueina nei faaaliga.
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
Mataupu Faavae ma Feagaiga 36. Eteuati Paterika
Na muamua faalogo Eteuati Paterika i le talalelei toefuataiina i se vaitaimi o Oketopa 1830, ina ua malolo faifeautalai na auina atu i sa Lamana i Katelani, Ohaio, a’o latou agai atu i Misuri (tagai i le MF&F 28:8; 32:2–3). Ae peitai, sa le’i papatisoina o ia, seia oo i le pe tusa ma le lua masina mulimuli ane. Na tusia e Lusi Maka Samita, o le tina o le Perofeta, le faamatalaga lenei e uiga i le faaiuga a Eteuati Paterika ina ia papatisoina: “Ia Tesema o le tausaga lava lea e tasi [1830], na taloina ai e Iosefa se fonotaga i lo matou fale. A’o aoao mai o ia, sa ulufale mai i totonu Sini Rikitone ma Eteuati Paterika ma saofafai faatasi ma le faapotopotoga. Ina ua uma le aoaoga a Iosefa, sa ia tuuina atu i tagata uma po o ai na i ai se manatu e faaali, le avanoa e saunoa ai. O lea la, na tulai ai le Susuga a Paterika ma faapea mai, sa i ai i Manchester ma le manatu ia maua mai ni faamatalaga atili e uiga i aoaoga faavae sa matou talaiina; ae ona sa le maua mai matou, o lea sa ia fesilisili ai i o matou tuaoi e uiga i o matou uiga faaalia, lea na latou fai mai, sa lelei atoatoa, seia oo ina faaseseina i matou [latou] e faatatau i le Tusi a Mamona. Sa ia fai mai foi, sa savali atu i le matou faatoaga ma matauina ai le lelei o le faatulagaina ma le manuia lea sa faaalia ai; ma, o le vaaia o mea sa matou ositaulagaina ona o le matou faatuatuaga, ma le faalogoina sa le fesiliga lava lo matou faamaoni i soo se tulaga nai lo na o lo matou tapuaiga, sa talitonu o ia i la matou molimau, ma ua sauni e papatiso, ‘pe afai’ o lana faamatalaga lea, ‘o le a papatisoina a’u e Uso Iosefa’” (History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 191–92). Sa papatisoina Eteuati Paterika e Iosefa Samita i le aso 11 o Tesema, 1830.
Mulimuli ane, na avea ai Eteuati Paterika ma uluai epikopo o le Ekalesia ma sa mafatia i le tele o sauaga i Misuri. Na maliu o ia o se tagata faamaoni o le Ekalesia i le 1840 i Navu, Ilinoi, i le 47 o tausaga o lona soifua. (Mo nisi faamatalaga atili e uiga ia Eteuati Paterika, tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:1–7; 41:9–11; 42:10; 50:39; 51:1–4, 18; 52:24; 57:7; 58:14–16, 24–25, 61–62; 60:10; 64:17; 124:19; tagai foi i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 82; Doctrine and Covenants Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 72.)
Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:4–8. E tatau i alii talavou uma ona auauna atu i se misiona
Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson:
“O le fesili ua fesiligia soo, Pe e tatau i alii talavou uma ona faia se misiona? O le tali i lenei fesili na tuuina mai e le Alii. O le ioe. E tatau i alii talavou uma ona faia se misiona.
“E ui o alii talavou uma e tatau ona auauna atu faamisiona, ae ua matou iloa foi e le o alii talavou uma ua saunia faaletino, faalelagona, pe faaleamioga lelei. O se taunuuga, e ono taofia ai nisi mai avanoa faafaifeautalai. Ae e tatau ona saunia uma e o—ia agavaa e auauna atu i le Alii“ (“Our Commission to Take the Gospel to All the World,” Ensign, Me 1984, 45).
Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball
“O le fesili lenei ua fesiligia soo, Pe e faamalosia le polokalama faamisiona? Ioe, o le tali, e leai. Ua tuuina mai i tagata uma lana filifiliga saoloto. O le fesili e faapea: Pe e tatau i alii talavou uma ona faia se misiona? Ma o le tali a le Ekalesia o le ioe, ma o le tali a le Alii o le ioe. O le faalauteleina o lenei tali e mafai ona tatou faapea: Sa’o lelei, o alii uma o le Ekalesia e tatau ona faia se misiona, e pei ona tatau ona ia totogia lana sefuluai, e pei ona tatau ona auai i ana fonotaga, e pei ona tatau ona tausia lona tino ia mama ma ia saoloto mai mea mataga o le lalolagi ma fuafua se faaipoipoga faaselesitila i le malumalu o le Alii” (“Planning for a Full and Abundant Life,” Ensign, Me 1974, 87).
Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:4–8. Tamaitai faifeautalai
Ua poloaiina e le Alii tagata uma o Lana Ekalesia e faasoa atu le talalelei. O nisi tamaitai ua taliaina lenei poloaiga e ala i le auauna atu i ni misiona talai, e ui lava e le o i lalo i latou i lea lava matafaioi e tasi, o le faia e pei o alii talavou.
Na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson:
“Ia manatua, tamaitai talavou, ia outou maua foi le avanoa e auauna atu ai i se misiona talai. … O nisi o a tatou faifeautalai sili ona lelei o tuafafine talavou” (“To the Young Women of the Church,” Ensign, Nov. 1986, 83).
Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley:
“Tatou te manaomia ni tamaitai talavou. Latou te faia ni galuega ofoofogia. E mafai ona latou oo atu i aiga e le mafai ona ulufale atu i ai alii faifeautalai.
“… Ua autasi le Au Peresitene Sili ma le Aufono a le Toasefululua i le faapea atu i o tatou tuafafine talavou, e le o ia te outou se matafaioi e o atu i misiona. Ou te faamoemoe e mafai ona ou fai atu mea e tatau ona ou fai atu ai, i se ala e le manu’a ai se finagalo o se isi. E le tatau i tamaitai talavou ona lagona faapea ua ia te i latou se tiute e tutusa ma alii talavou. O nisi o i latou o le a matua mananao lava e o. Afai o lea, e tatau ona talanoa ma o latou epikopo, faapea foi o latou matua” (“O Ni Nai Mafaufauga E Uiga I Malumalu, Faatumauina o Tagata Liliu Mai, Ma Le Galuega Faafaifeautalai,” Liahona, Ian. 1998, 52).
Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:6. O le a le “tupulaga piʼopiʼo”?
O le upu piʼopiʼo o lona uiga o le taofiofia ma le faigata ona pulea. O le mea lea, o ni tagata pi’opi’o o ni tagata e le taofiofia ma le pulea, faalogotata, o o latou olaga e le faasaga atu i le Alii. Na saunoa Peresitene Iosefa Filitia Samita, e faatatau ia i latou i aso e gata ai, fai mai, “O se tupulaga faapiʼopiʼo, ma savali i le pogisa faaleagaga” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:163). O lenei faaupuga o loo maua foi i le Galuega 2:40. (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 73.)
Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:6. O le a le uiga o le “o mai i fafo o le afi, ma le inoino e oo lava i ofu ua pisia i le tino”?
O le faatatau atu i le Iuta 1:23, lea o loo i ai gagana e tutusa lava ma le afioga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:6, na tusia ai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Ina ia taofi le salalau o le faama’i i Isaraelu anamua, o laei e pisia i faama’i pipisi na faatamaia e ala i le susunuina. (Levi 13:47–59; 15:4–17.) Ma e faapea i le agasala i le Ekalesia, e tatau i le Au Paia ona aloaloese mamao mai le tagata o loo maua ai; o lavalava e pei ona sa i ai o tagata agasala sa susunuina i le afi, o lona uiga, o soo se mea sa papai i ai le leaga o le amioleaga e tatau ona lafoaiina. Ma e faapena foi ia i latou e le o i ai i le lalolagi o e ua valaaulia e auai i le malo” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:428). (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 73.)
Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:1. “Ua lē tatau … ona oulua toe faaliliu”
O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:1 e faatatau i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia. Ua maea ona faaliliu e le Perofeta o Iosefa Samita le Tusi a Mamona. Ae e ui lava sa taua tele lana galuega i le Tusi Paia, ae na ave le faamuamua i le manaomia ona siitia atu i Ohaio “ona o le fili” (MF&F 37:1). Sa faaauau ona ia galue mulimuli ane i le toe faasa’osa’oina o le Tusi Paia i Ohaio. (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 74.)
Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:3. Faapotopoto i Ohaio seia oo ina toe foi mai Oliva Kaotui
Sa alu Oliva Kaotui i se misiona talu mai le ogatotonu o Oketopa 1830 (tagai i le MF&F 30:5–6; 32:2). O lenei misiona na latou o ai ma ana soa i se malaga e 1,400-maila e ui atu i Niu Ioka, Initiana, Ilinoi, ma Ohaio i Misuri, lea sa tatau ona latou talai atu ai i Tagata Moni o Amerika o e sa nonofo i le tuaoi i sisifo o Misiri ma atofa ai le nofoaga o le a fausia ai le malumalu ma le Ierusalema Fou (tagai i le “Covenant of Oliver Cowdery and Others, 17 October 1830,” i le Documents, Volume 1: Iulai 1828–Iuni 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 202–5). Sa poloaiina le Au Paia e siitia atu i Ohaio ma faatalitali ai mo le foi mai o Oliva Kaotui. O lenei siitia atu i Ohaio o se tapenapenaga mo le mauaina o nisi faatonuga atili e uiga i le faatuina o Siona (tagai i le MF&F 38:31–33). I le iuga, sa le’i foi ane Oliva Kaotui, ae na ia auina mai Pale P. Palate e sui ia te ia. (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 74.)