Feagaiga Fou 2023
18–24 Tesema. Kerisimasi: “Tala Lelei o le Olioli Tele”


“18–24 Tesema. Kerisimasi: ‘Tala Lelei o le Olioli Tele,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2021)

“18–24 Tesema. Kerisimasi,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023

pepe fou

Tamai Mamoe, saunia e Jenedy Paige

18–24 Tesema.

Kerisimasi

“Tala Lelei o le Olioli Tele”

O talanoaga e uiga i le talalelei e mamana faaleagaga pe a faatotonugalemu ia Iesu Keriso. A o e suesue i lenei vaiaso i le soifua mai ma le misiona a Iesu Keriso, saili ni musumusuga mai le Agaga Paia ia iloa ai ni auala e mafai ona e faaogatotonu lelei ai le talanoaga a lau vasega e uiga i le Faaola.

aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa atu mea o loo latou faia pe sa faia i le taimi ua tuanai o ni tagata taitoatasi po o ni aiga e faamanatu ai le soifua mai o le Faaola i ni auala e faapea ona latou latalata atili ai ia te Ia.

aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mataio 1:18–25; Luka 1:26-38; 2:1-20

Na afio mai i lalo Iesu Keriso ina ia soifua mai i lenei lalolagi.

  • O le Kerisimasi o se taimi lelei lea e mafaufau loloto ma faamanatu ai le afio ifo o Keriso—Lona naunautai e tuua “afioaga mauluga o lona Tama, ae nonofo ma le tagata, ma maliu mo le tagata” (“Again We Meet around the Board,” Hymns, no. 186). Ina ia musuia se talanoaga i lenei autu, e mafai ona e fesili atu i tagata o le vasega po o a ni mea na latou aoaoina i a latou suesuega patino po o suesuega faaleaiga i lenei vaiaso, e uiga i le tagata sa i ai Iesu Keriso ao lei soifua mai o Ia (tagai Ioane 17:5; Mosaea 7:27; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:12–14, 20–24; Mose 4:2). Ona e faaalia atu lea o le ata o loo i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga a o faitau tagata o le vasega e uiga i le soifua mai o le Faaola (tagai Mataio 1:18–25; Luka 1:26–38; 2:1–20). Fautuaina i latou e faasoa mai o latou manatu ma lagona a o latou faatusatusa le mamalu o le Faaola i le muai olaga i Lona soifua mai faatauvaa.

  • O se fesili e pei o le fesili sa fai atu e le agelu ia Nifae i le 1 Nifae 11:16 e mafai ona avea o se auala lelei e amata ai se talanoaga a le vasega, e ui atonu e ese sou faaupuina. Atonu e mafai ona e tusia i luga o le laupapa O le a le afio ifo o le Atua? ma fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i lenei fesili ao latou faitau i le 1 Nifae 11:17–33. Fai atu ia i latou e faasoa mai soo se manatu e uiga i le Faaola e musuia ai i latou e nei fuaiupu. O a ni ata e mafai ona e faaali atu i le vasega e faapea ona atagia ai vaaiga mai le soifuaga o le Faaola sa faamatalaina e Nifae? E mafai foi e tagata o le vasega ona mafaufau i le afio ifo o le Faaola a o latou matamata i se vitio e uiga i Lona soifua mai, e pei o le “A Gift to the World,” “The Nativity,” po o le “He Is the Gift” (ChurchofJesusChrist.org).

9:25

O Se Folafolaga i le Lalolagi

  • O musika o se auala matagofie e valaaulia ai le Agaga i lau vasega. Mafaufau e valaaulia se tasi e usu se pese Kerisimasi pe faitau pe usu faatasi ni nai viiga o se vasega (tagai Viiga, nu. 110–23). E mafai e tagata o le vasega ona vaavaai mo fasifuaitau i nei viiga ma mau o loo lisiina faatasi ma viiga e faapea ona faateleina ai lo latou loto faafetai mo le Faaola ma Lona naunauta’i e sau i le lalolagi.

O Iesu o loo tootuli i le Faatoaga o Ketesemane

Ketesemane, saunia e J. Kirk Richards

Luka 4:16–21; Ioane 3:16

Sa faataunuu e Iesu Keriso Lana misiona, lea ua mafai ai ona tatou maua le ola e faavavau.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia talanoa i mafuaaga na fanau mai ai Iesu Keriso, e mafai ona e valaaulia i latou e sue ma faasoa mai ni mau e aotele ai Lana misiona (tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga mo ni faataitaiga). Atonu e mafai e tagata o le vasega ona vaavaai mo, ma faitau ni fuaiupu i ni paga po o ni vaega toalaiti. O a ni mea ua latou aoaoina e uiga i le misiona a Keriso mai fuaiupu ua latou mauaina? O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i Lana misiona mai nisi o faalagiga ua tuuina atu ia te Ia i tusitusiga paia? (tagai Bible Dictionary, “Christ, names of”).

  • E mafai e tagata o le vasega ona aoao e uiga i le misiona a le Faaola e ala i le faitauina “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo” (ChurchofJesusChrist.org) ma faasoa mai faamatalaga latou te maua o loo faamatala mai ai le pogai sa afio mai ai o Ia i le lalolagi. Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e manatunatu ai ia latou molimau e uiga ia Iesu Keriso ma Lana misiona. E mafai ona latou faasoaina mai ni aafiaga patino po o ni tala mai le soifuaga o le Faaola sa faateleina ai lo latou faatuatua ia te Ia, po o le alofa mo Ia? O faapefea ona saofaga le suesueina o le Feagaiga Fou i lenei tausaga mo se vaitau o le Kerisimasi e sili atu le anoa? Ina ia toe faamanatu nisi o tala o le Feagaiga Fou sa aoaoina e tagata o le vasega i lenei tausaga, atonu e te manao e faaali atu vitio “For God So Loved the World” po o le “To This End Was I Born” (ChurchofJesusChrist.org).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaavanoa se taimi e fefaasoaai ai le au a’oa’o. “A faasoa atu e tagata aoao mea na latou aoaoina, e le gata ina latou lagona le Agaga ma faamalosia a latou lava molimau, ae latou te uunaia isi tagata o le vasega ia iloa upumoni mo i latou lava. … Faaavanoa se taimi mo tamaiti aoga e faasoa ai i lesona uma—i nisi tulaga, e te ono iloa ai o nei talanoaga o lesona lava” (Aoao atu i le ala a le Faaola,30).