»Misli za imati na umu: Čitanje poezije iz Starog zavjeta«, Dođi i slijedi me – za dom i crkvu: Stari zavjet 2026. (2026.)
»Čitanje poezije iz Starog zavjeta«, Dođi i slijedi me: Stari zavjet 2026.
Misli za imati na umu
Čitanje poezije iz Starog zavjeta
U knjigama Starog zavjeta od Postanka do Estere, nalazimo uglavnom priče – pripovjedačka izvješća kojima se opisuju povijesni događaji s duhovnog gledišta. Noa je izgradio korablju, Mojsije je izbavio Izrael, Ana se molila da dobije sina i tako dalje. Počevši s Jobom, pronalazimo drugačiji stil pisanja. U ovim su se knjigama starozavjetni pisci okrenuli poetskom jeziku kako bi izrazili duboke osjećaje ili monumentalna proroštva na nezaboravan način.
Već smo vidjeli nekoliko primjera poezije na nekoliko mjesta u povijesnim knjigama Starog zavjeta. Od knjige o Jobu pa nadalje, vidjet ćemo ih puno više. Knjiga o Jobu, Psalmi i Mudre izreke gotovo su u cijelosti poezija, kao knjige proroka poput Izaije, Jeremije i Amosa. Stoga što je čitanje poezije drugačije od čitanja priče, za njezino je razumijevanje često potreban drugačiji pristup. Evo nekih misli koje vam mogu pomoći pronaći više značenja u starozavjetnoj poeziji.
Upoznavanje hebrejske poezije
Prvo, moglo bi vam pomoći da znate kako hebrejska poezija u Starom zavjetu nije temeljena na rimi, poput nekih drugih oblika poezije. Iako su ritam, igra riječima i ponavljanje zvukova uobičajene značajke drevne hebrejske poezije, te se stvari obično gube u prijevodu. Međutim, jedna značajka koju ćete primijetiti jest ponavljanje misli ili ideja, ponekad zvano »paralelizam«. Evo jednostavnog Izaijina primjera:
Odjeni se snagom svojom, o Sione!
Odjeni se najsjajnijim haljinama, Jeruzaleme! (Izaija 52:1)
Psalam 29 ima mnogo paralelnih linija – na primjer:
Čuj! Jahve u sili;
Jahve u veličanstvu! (Psalmi 29:4)
Evo slučaja kada znanje da je drugi stih paralelan s prvim zapravo čini odlomak lakšim za razumjeti:
Zato dadoh da vam zubi čisti ostanu u svim gradovima vašim,
ostavih vas bez kruha u svim selima vašim. Amos 4:6
U tim primjerima pjesnik je ponovio ideju s malim razlikama. Ovom se tehnikom mogu naglasiti ponavljana ideja i koristiti razlike kako bi se one potpunije opisale ili razvile.
U drugim slučajevima, dvije paralelne rečenice koriste sličan izričaj kako bi prenijela suprotstavljene ideje, kao u ovom primjeru:
Blag odgovor ublažava jarost,
a riječ osorna uvećava srdžbu. (Mudre izreke 15:1)
Ova se vrsta paralelizma nije dogodila slučajno. Pisci su je namjerno uveli. To im je pomoglo izraziti duhovne osjećaje ili istine i moću i ljepotom. Stoga, kada u starozavjetnom zapisu primijetite paralelizam, postavite si pitanja kako vam on pomaže razumjeti piščevu poruku. Na primjer, što je Izaija pokušavao reći uspoređujući »snag[u]« s »najsjajnijim haljinama« te »Sion[]« s »Jeruzalem[om]« (Izaija 52:1)? Što možemo zaključiti o izrazu »blag odgovor« ako znamo da je »riječ osorna« njegova suprotnost (Mudre izreke 15:1)?
He Restoreth My Soul [Krijepi dušu moju], Walter Rane
Hebrejska poezija kao novi prijatelj
Neki ljudi uspoređuju čitanje poezije s upoznavanjem nove osobe. Čitanje poezije iz Starog zavjeta moglo bi onda biti poput upoznavanja nekoga iz daleke zemlje i strane kulture tko govori drugačijim jezikom od nas – i tko ima više od dvije tisuće godina. Ta će osobe vjerojatno reći nešto što u početku ne razumijemo, no to ne znači da nam ona nema ništa dragocjeno za reći. Samo trebamo provesti vrijeme s njom, nastojeći vidjeti stvari s njezine točke gledišta. Mogli bismo otkriti da se naša srca zapravo prilično dobro međusobno razumiju. A pokažemo li strpljenje i suosjećanje, naš novi poznanik može naposljetku postati dragi prijatelj.
Stoga, kada čitate odlomak iz, na primjer, Izaije, smatrajte to svojim prvim upoznavanjem s novim poznanikom. Upitajte se: »Koji je moj općeniti dojam?« Kako se osjećate zbog ovoga odlomka – čak i ako ne razumijete svaku riječ? Tada ga ponovno pročitajte, nekoliko puta ako je moguće. Razmotrite pročitati ga naglas; neki ljudi pronađu dodatno značenje na taj način. Zamijetite određene riječi koje je Izaija odabrao, posebice riječi koje slikaju sliku u vašim mislima. Kako se osjećate zbog tih slika? Što one govore o Izaijinim osjećajima? Čim više proučavate riječi ovih starozavjetnih pisaca, tim ćete više otkrivati da su oni namjerno odabirali svoje riječi i tehnike kako bi iskazali duboku duhovnu poruku.
Pjesme mogu biti predivni prijatelji jer nam pomažu razumjeti naše osjećaje i iskustva. Starozavjetne su pjesme posebice dragocjene jer nam pomažu razumjeti naše najvažnije osjećaje i misli – one koje su povezane s našim odnosom s Bogom.
Dok proučavate poeziju u Starom zavjetu, upamtite da je proučavanje Svetih pisama najdragocjenije kada vodi k Isusu Kristu. Tražite simbole, slikovite prikaze i istine koje grade vašu vjeru u njega. Slušajte inspiraciju Duha Svetoga dok proučavate.
Mudrosna književnost
Jedna je kategorija starozavjetne poezije ono što znanstvenici nazivaju »mudrosna književnost«. Job, Mudre izreke i Propovjednik spadaju u ovu kategoriju. Dok se u Psalmima izražavaju osjećaji hvaljenja, oplakivanja i štovanja, mudrosna književnost usmjerena je na bezvremene savjete ili duboka, filozofska pitanja. Na primjer, u Knjizi o Jobu istražuje se Božja pravda i razlozi iza ljudske patnje. U Mudrim izrekama nude se savjeti o tome kako dobro živjeti, uključujući mudre izreke sabrane i predavane od ranijih naraštaja. I u Propovjedniku se propitkuje svrha samog života – kada se sve čini prolazno i nasumično, gdje nalazimo istinsko značenje? O mudrosnoj književnosti mogli biste misliti kao o promišljenim razgovorima s nadahnutim mentorima koji iznose neka o Bogu i svijetu koji je on stvorio, a možda vam i pomognu shvatiti te stvari malo bolje nego ranije.