“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fuakavá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻa 2026 (2026)
“Ko e Fuakavá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: 2026
Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí
Ko e Fuakavá
Te ke toutou lau ʻi hono kotoa ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa e foʻi lea ko e fuakava. ʻOku tau faʻa fakakaukau he ʻahó ni ki he ngaahi fuakavá ko ha ngaahi palōmesi toputapu mo e ʻOtuá, ka ʻi he māmani he kuonga muʻá, naʻe hoko foki ʻa e ngaahi fuakavá ko ha konga mahuʻinga ʻo e fengāueʻaki ʻa e kakaí. Naʻe fiemaʻu ke fefalalaʻaki ʻa e kakaí ke nau malu mo hao ai, pea naʻe hoko e ngaahi fuakavá ko ha founga ke maʻu ai e falala ko iá.
ʻI he taimi naʻe folofola ai ʻa e ʻOtuá kia ʻĪnoke, Noa, ʻĒpalahame, Mōsese, mo e niʻihi kehé fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá, naʻá Ne fakaafeʻi kinautolu ke fokotuʻu ha vā fetuʻutaki falalaʻanga mo Ia. ʻOku tau ui ʻa e fuakava ko ʻení ko e fuakava foʻou mo taʻengatá pe ko e fuakava faka-ʻĒpalahamé—ko ha ʻuhinga ki he fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahame mo Selá pea toe fakafoʻou ʻi hona hako ko ʻAisake mo Sēkopé (naʻe toe ui ko ʻIsilelí). Naʻe ʻiloa pē ia ʻi he Fuakava Motuʻá “ko e fuakavá.” Te ke vakai ko e Fuakava Motuʻá ʻoku meimei ko e talanoa ia ʻo e kakai ne nau lau ko kinautolu naʻa nau maʻu ʻa e fuakava ko ʻení—ko e kakai ʻo e fuakavá.
ʻOku kei mahuʻinga pē ʻi he ʻahó ni ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé, tautautefito ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko e kakai foki kitautolu ʻo e fuakavá, ʻo tatau ai pē pe ko e hako tonu kitautolu ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope pe ʻikai. ‘I he ʻuhingá ni, ʻoku mahuʻinga ai ke mahino pe ko e hā ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé mo e anga ʻene kaunga kiate kitautolu he ʻaho ní.
Ko e Hā ʻa e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé?
Naʻe fiemaʻu ʻe ʻĒpalahame “ke hoko ko ha tokotaha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní” (ʻĒpalahame 1:2), ko ia naʻe fakaafeʻi ia ʻe he ʻOtuá ki ha vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá. Naʻe ʻikai ko ʻĒpalahame ʻa e fuofua tokotaha ke maʻu ʻa e loto-holi ko ʻení, pea naʻe ʻikai ko e fuofua tokotaha ia ke maʻu ha fuakavá. Ka ko hono moʻoní, ko ha fuakava taʻengata ia. Naʻe fekumi ʻa ʻĒpalahame ki he “ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi tamaí” (ʻĒpalahame 1:2)—ko e ngaahi tāpuaki naʻe foaki ʻi he fuakava kia ʻĀtama mo ʻIví pea hoko atu ki he kakai naʻa nau fekumi faivelenga ki he ngaahi tāpuakí ni.
Naʻe talaʻofa mai ʻe he fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahamé ha ngaahi tāpuaki fakaofo: ko ha tofiʻa kelekele, ko ha hako tokolahi, maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo ha hingoa ʻe fakalāngilangiʻi ʻi he ngaahi toʻu tangata ka hoko maí. Ka naʻe ʻikai nofotaha pē ʻa e fuakavá ni ʻi he ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame mo hono fāmilí ka ʻi heʻenau hoko foki ko e tāpuaki ki he toenga ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, “Te ke hoko ko e tāpuaki … pea ʻe monūʻia ʻiate koe ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmaní” (Sēnesi 12:2–3).
Naʻe foaki nai ʻe he fuakavá ni kia ʻĒpalahame, Sela, mo hona hakó ha tuʻunga monūʻia ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá? ‘I he tuʻunga pē ko ia ʻe hoko ai ko ha faingamālie ke faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé. Ko e fāmili ʻo ʻĒpalahamé naʻe pau ke nau “ʻave … ʻa e ngāue mo e Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē,” ʻo vahevahe “ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia ko e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí, ʻio ʻo e moʻui taʻengatá” (ʻĒpalahame 2:9, 11). Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻenau hoko ko e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá naʻa nau lelei ange ʻi he niʻihi kehé; ka naʻe ʻuhinga ia naʻe ʻi ai honau fatongia ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau toe lelei ange.
Ko e fuakavá ni ʻa e tāpuaki naʻe fakaʻānaua ki ai ʻa ʻĒpalahamé. Hili hono maʻu iá, naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame ʻi hono lotó, “Kuo kumi fakamātoato ʻa hoʻo tamaioʻeikí kiate koe; ko ʻeni kuó u ʻilo koe” (ʻĒpalahame 2:12).
Naʻe hoko ia ʻi he taʻu ʻe lauiafe kuohilí, ka kuo toe fakafoki mai ʻa e fuakavá ni ʻi hotau kuongá. Pea ‘oku lolotonga hoko ia ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakaʻau ke mālohi ange hono fakahoko ʻo e fuakavá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi he laka ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻi hono faitāpuekina ʻo e ngaahi fāmili ʻi he funga ʻo e māmaní. Pea ʻe lava ʻo kau ki ai ha faʻahinga taha pē ʻoku hangē ko ʻĒpalahamé, ʻo loto ke hoko ko ha taha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní—ha taha pē ʻoku fekumi fakamātoato ki he ʻEikí.
Ko e Hā e ʻUhinga ʻo e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé kiate Au?
Ko ha fānau koe ʻo e fuakavá. ʻOkú ke fai ha fuakava mo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ke papitaiso aí pea mo e taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití. Pea ʻokú ke maʻu ʻa hono kakato ʻo e fuakavá ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé.
ʻOku tau hoko ko e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ko ʻení. ʻOku tau haʻisia kiate Ia ʻaki ʻa e “vā fetuʻutaki ʻoku taʻengata.” Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko ʻetau fakahoko pē ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau mavahe leva mei he tuʻu tauʻatāiná ʻo taʻengata. He ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá Hono vā fetuʻutaki mo kinautolu kuo nau fokotuʻu ha faʻahinga vā fetuʻutaki pehē mo Iá. Ko hono moʻoní, ko kinautolu kotoa pē kuo nau fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku nau lava ʻo maʻu ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe. … Koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ikunaʻi ʻEne faʻa kātaki ʻaloʻofa kiate kitautolú.” Te ke fakatokangaʻi ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá ʻi he Fuakava Motuʻá, pea te ke vakai ki ai ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo hoko ko ha taha ʻo ʻEne fānau ʻo e fuakavá.
ʻOua ʻe Manavahē, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Wilson
Ko e mahino mahuʻinga ʻeni naʻe ʻomi kiate kitautolu koeʻuhí ko e Fakafoki Mai ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko ia ʻi hoʻo lau fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he vā fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. Fakakaukau foki ki Hono vā fetuʻutaki mo koé. ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo e talaʻofa ʻo e hako taʻefaʻalauá, ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he lau miliona he ʻahó ni ʻoku nau ui ʻa ʻĒpalahame ko ʻenau tamaí. Fakakaukau foki ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koe fekauʻaki mo e ngaahi fāmili taʻengatá mo e tupulaki taʻengatá. ‘I he taimi ʻokú ke laukonga ai fekauʻaki mo e talaʻofa ʻo ha fonua ʻo e tofiʻá, ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he fonua naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé. Fakakaukau foki ki he ikuʻanga fakasilesitiale ʻo e māmaní—ko ha tofiʻa naʻe talaʻofa ki he “angamalū” ʻoku nau “tatali ki [he ʻEikí]” (Mātiu 5:5; Saame 37:9, 11). Pea ʻi hoʻo laukonga fekauʻaki mo e talaʻofa ʻe tāpuekina ʻaki e kakai fuakava ʻo e ʻOtuá “ʻa e ngaahi [fāmili] kotoa pē ʻo e māmaní” (ʻĒpalahame 2:11), ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he ngāue fakafaifekau ʻa ʻĒpalahamé pe ko e kau palōfita naʻe tupu meiate iá. Fakakaukau foki ki he meʻa te ke lava ʻo fai—ko ha tokotaha muimui ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he fuakavá—ke hoko ko ha tāpuaki ki he ngaahi fāmili ʻoku mou feohí.