“2–8 Fēpueli. ‘Naʻe Ui ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakaí ko Saione’: Mōsese 7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)
“2–8 Fēpueli. ‘Naʻe Ui ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakaí ko Saione’,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: 2026
Mamata ʻa ʻĪnoke ki he Vaeuaʻangamālie ʻo Taimí, tā fakatātaaʻi ʻe Jennifer Paget
2–8 Fēpueli: “Naʻe Ui ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakaí ko Saione”
Mōsese 7
Kuo feinga ʻa e kakaí ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe ʻĪnoke mo hono kakaí: ko hono langa ha sosaieti haohaoa ʻa ia he ʻikai ke ʻi ai ha masiva pe fetāʻaki. ʻI heʻetau hoko ko e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ʻa e holi tatau ko ʻení. ʻOku tau ui ia ko hono langa ʻo Saioné, pea ʻoku kau ai—ʻo tānaki atu ki hono tokangaekina ʻo e kakai faingataʻaʻiá mo hono poupouʻi ʻa e melinó—ʻa hono fai ʻo e ngaahi fuakavá, ʻaʻeva fakataha ʻi he angamāʻoniʻoní, mo e hoko ʻo taha mo e kakai kotoa pē pea mo Sīsū Kalaisi, “ko e Tuʻi ʻo Saioné” (Mōsese 7:53). Kapau ko e māmaní, ko hoʻo tukui koló, pe fāmilí ʻoku ʻikai ko e mo e meʻa ia ʻokú ke fakaʻamu ki aí, ʻe lelei ke ke fehuʻi, Naʻe anga fēfē hono fakahoko ia ʻe ʻĪnoke mo hono kakaí? Naʻe founga fēfē ʻenau hoko ʻo “loto-taha pē mo fakakaukau tahá” (Mōsese 7:18) neongo ʻa e moveuveu honau ʻātakaí? ʻI he ngaahi fakaikiiki lahi ʻoku ʻomi ʻe he Mōsese 7 fekauʻaki mo Saioné, mahalo ko ha meʻa ʻeni ʻe taha ʻe tautautefito ʻene mahuʻinga ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: ko Saioné ʻoku ʻikai ko ha kolo pē ia—ko ha tūkunga ia ʻo e lotó mo e laumālié. Ko Saioné, ʻo hangē ko ia kuo akoʻi ʻe he ʻEikí, “ko e loto-maʻa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21). Ko ia mahalo ko e founga lelei taha ke langa hake ai ‘a Saioné ke kamata ʻi hotau lotó mo hotau ngaahi ʻapí.
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
Te u lava ʻo tokoni ke langa ʻa Saione.
ʻI he fuofua ʻilo ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia ʻĪnoke mo hono Kolo ʻo e Māʻoniʻoní, naʻe tataki fakalaumālie ia. Naʻá ne “ʻilo kuo hoko ʻa e ʻaho ʻa ia ʻe toe fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ʻa Saione ʻi he māmaní” (Kau Māʻoniʻoní, 1:117–18), pea naʻá ne kamata leva ke fekumi ʻi hono kotoa ʻene moʻuí ke langa ʻa Saione. ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie koe ʻi hono lau ʻo e Mōsese 7 ke hokohoko atu e ngāue ko iá ʻi he ʻahó ni.
Te ke lava ʻo kamata ʻaki hano fai ha fekumi ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení “Ko e hā ʻa Saione?” mo e “ʻOku kehe fēfē ia mei he toenga ʻo e māmaní?” Fakakaukau ke lisi e ngaahi tali te ke maʻu ʻi hoʻo ako ʻa e Moses 7, tautefito ki he veesi 16–21, 27, 53, 62–69.
ʻE lava ke fakamahinoʻi ʻe hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻa e ngāue lahi ʻoku kei fiemaʻu ke tau fai ke langa ʻa Saioné. Pea ko e hā e founga te tau fakahoko ʻaki iá? Mahalo naʻa tokoni ke fakakaukau ki ha ngaahi taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻokú ke “loto taha pē mo fakakaukau taha” mo ha taha (Mōsese 7:18). Mahalo pē naʻe hoko ia ʻi ha uooti, fāmili, pe kulupu ʻi he ngāué pe akó. Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí ke hoko ai ʻa e uouangataha māʻoniʻoní?
Ko ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻeni te ke lava ʻo fekumi ki ai ke maʻu ha ngaahi fakakaukau mo ha tataki fakalaumālie. Fili ha meʻa ʻe taha pe lahi ange ke ako ki ai, pea hiki leva ʻa e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke langa hake ai ʻa Saioné:
-
Filipai 2:1–4; 4 Nīfai 1:15–18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21; 105:5.
-
Ulisses Soares, “Kāinga ʻia Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2023, 70–73.
-
D. Todd Christofferson, “Taha ʻia Kalaisi,” Liahona, Mē 2023, 77–80.
ʻOku finangalo e ʻOtuá ke “loto-taha pē mo fakakaukau taha” ʻa Hono kakaí (Mōsese 7:18).
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e “Tuʻi ʻo Saioné.”
Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ho Tuʻí? Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi huafa kehe ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he veesi ko ʻení. Ko e hā ʻoku nau akoʻi atu fekauʻaki mo Iá? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e “hū mai ʻi he matapaá ʻo kaka hake ʻiate [Iá]”?
Vakai foki, “Haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻí,” Ngaahi Himi, fika 23.
ʻOku tutulu ʻa e ʻOtuá—mo fiefia—maʻa ʻEne fānaú.
ʻOku vakai e kakai ʻe niʻihi ki he ʻOtuá ko ha tokotaha mamaʻo ʻoku ʻikai uesia fakaeloto ʻi he meʻa ʻoku hoko kiate kitautolú. Naʻe maʻu ʻe ʻĪnoke ha fakakaukau kehe ki he ʻOtuá ʻi he meʻa-hā-mai naʻe lekooti ʻi he Mōsese 7. Ko e hā e meʻa naʻá ne ako fekauʻaki mo e ʻOtuá—pea ko e hā e meʻa ʻokú ke akó—ʻi he veesi 28–40? ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe ʻohovale ai ʻa ʻĪnoke ʻi heʻene mamata ki he tutulu ʻa e ʻOtuá? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻilo ki Heʻene fai ʻa e meʻá ni?
ʻI he hoko atu ʻa e meʻa-hā-maí, naʻe tangi foki mo ʻĪnoke. Ka naʻe toe vahevahe foki ʻe he ʻOtuá mo ia ha ngaahi ʻuhinga ke fiefia ai. Kumi kinautolu ʻi he Mōsese 7:41–69. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he mata meʻa-hā-mai ʻa ʻĪnoké ʻe lava ʻo tokoni kiate koe ke “hanga hake ho lotó, peá ke fiefia,” neongo e “mamahi” ʻi hoʻo moʻuí (veesi 44)?
Vakai foki, Jeffrey R. Holland, “The Grandeur of God,” Liahona, Nov. 2003, 70–73.
ʻE toe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.
Ko e mata meʻa-hā-mai ʻa ʻĪnoké, tautautefito ki he meʻa ʻoku lekooti ʻi he Mōsese 7:59–67, ʻa e taha ʻo e ngaahi fuofua kikite ʻi he hisitōliá ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. Ko e hā e meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia ai ʻi he founga ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí? Hangē ko ʻení, fakakaukau ki hoʻo ongo ki hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻi he veesi 62. Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi kupuʻi leá ni fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní?
Vakai foki, Henry B. Eyring, “Kau Fefine ʻo Saioné,” Liahona, Nōvema 2020, 67–69.
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
ʻOku finangalo e ʻOtuá ke tau “loto-taha pē mo fakakaukau taha.”
-
Ke tokoni ki hoʻo fānaú ke nau ako ʻo kau kia ʻĪnoke mo Saioné, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e “ʻĪnoke ko e Palōfitá” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá (19–21) pe ko e veesi hono ua ʻo e “Muimui He Palōfitá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 58). Te ke lava foki ʻo kole ki hoʻo fānaú ke nau tokoni atu ʻi hono toe fai ʻa e talanoá ʻi he lea pē ʻanautolu. ʻE ala tokoni atu e ʻū fakatātā ʻo ʻĪnoke ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení.
-
Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke tokoni ke mahino ki hoʻo fānaú ʻa e ʻuhinga ʻo e “loto-taha pē mo fakakaukau tahá” (Mōsese 7:18): Ngaohi ha foʻi haati pepa pea kosikosi iiki ke maʻu ʻe he fānau takitaha haʻane kiʻi konga. Tuku ke nau tohi honau hingoá ʻi heʻenau kongá pea ngāue fakataha ke fokotuʻutuʻu fakataha ʻa e foʻi mafú. ʻI heʻenau fai iá, te ke lava ʻo talanoa ki ha ngaahi meʻa ʻokú ke saiʻia ai ʻi he fānau takitaha.
-
Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau lau pe ʻoku tuʻo fiha e ʻasi ʻa e foʻi lea “Saione” ʻi he Mōsese 7:18–21, 62–63, 68–69. Ko e taimi kotoa pē te nau maʻu ai e foʻi leá, tokoni ke nau ʻiloʻi e meʻa ʻoku lau ki ai e vēsí fekauʻaki mo Saioné (vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Saione,” Gospel Library). Te tau lava fēfē ke tatau mo e kakai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?
Poupouʻi ʻa e ako fakaʻaho fakataautaha ʻo e folofolá. Tatau ai pē pe ʻokú ke akoʻi ho fāmilí ʻi ʻapi pe ʻi ha kalasi he Sāpaté, ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha te ke lava ai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke langaki ha tui ʻoku tuʻuloa kia Sīsū Kalaisí, ko hono tokoniʻi kinautolu ke nau fokotuʻu ha tōʻonga ʻo e fekumi ki ha ngaahi aʻusia fakataautaha ʻi he folofolá. Vahevahe hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he folofolá, pea poupouʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí pe kalasí ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá. Ko e taimi ʻoku tau fanongo ai ki he founga ʻoku tāpuekina ʻe he lau folofolá ʻa e niʻihi kehé, ʻoku faʻa ueʻi kitautolu ke tau fekumi ki he ngaahi tāpuaki tatau ko ʻeni mei he ʻEikí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 25.)
ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u fili ke muimui kiate Ia.
-
Ke fakafeʻiloaki ʻa e Mōsese 7:32–33 ki hoʻo fānaú, te ke lava ʻo talanoa kiate kinautolu fekauʻaki mo ha fili naʻa nau toki fai kimuí ni. Te mou lava leva ʻo lau fakataha ʻa e ngaahi vēsí ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau filí. Ko e hā ha ngaahi fili te tau lava ʻo fai ke fakamahino ai ʻoku tau fili Ia? Mahalo ʻe lava ke taufetongi hoʻo fānaú ʻi hono fakatātaaʻi ha taha ʻo e ngaahi fili ko ʻení kae mateʻi mai ʻe he toengá ʻa e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he meʻa ʻoku fakatātaaʻí.
ʻE toe hāʻele mai ʻa Sīsū ki māmani.
-
ʻI he Mōsese 7:59, ʻoku ʻeke ai ʻe ʻĪnoke ha fehuʻi ki he ʻEikí. Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau kumi ia, pea kole leva ke nau kumi ʻa e talí ʻi he veesi 60. Te ke lava foki ʻo talanoa mo kinautolu ʻo kau ki ha taimi naʻa nau ʻamanaki ai ki ha foki mai ʻa ha taha ki ʻapi. ʻEke ange kiate kinautolu pe ko e hā ʻenau ongó mo e meʻa naʻa nau fai ke teuteu aí. Te tau mateuteu fēfē ki he foki mai ʻa Sīsuú?
-
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha ʻū fakatātā ʻo e taimi naʻe hā ai e Fakamoʻuí ki he kakaí (hangē ko e Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 60, 82, 83, mo e 84). Ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻe he kakaí ʻi he ʻū fakatātaá? Ko e hā nai e ongo ne maʻu ʻe he kakaí ʻi heʻenau feʻiloaki mo Sīsuú? Te mou toe lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva ʻoku fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí, ʻo hangē ko e “ʻO Ka Ne Ka Toe Haʻu” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 46–47), pea ʻeke ki he fānaú pe ko e hā ʻenau fakakaukau ki he meʻa ʻe hoko ʻi he toe hāʻele mai ʻa Sīsūú. Tuku ki he fānaú ke nau vahevahe ʻenau ongo fekauʻaki mo e mamata kia Sīsū ʻi Heʻene toe hāʻele maí.
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.