»Misli koje treba imati na umu: Čitanje Starog zavjeta«, Dođi i slijedi me – za dom i crkvu: Stari zavjet 2026. (2026.)
»Čitanje Starog zavjeta«, Dođi i slijedi me: 2026.
Misli koje treba imati na umu
Čitanje Starog zavjeta
Kada je Nefi htio nadahnuti svoju braću da imaju povjerenja u Gospodina, iznio je priče o Mojsiju i Izaijina naučavanja. Kada je apostol Pavao želio potaknuti rane kršćane da imaju vjeru u Božja obećanja, podsjetio ih je na vjeru Noe, Abrahama, Sare, Rahabe i drugih. I kada je Isus Krist rekao vođama Židova da »istražuj[u] Pisma«, objašnjavajući da ona »svjedoče za me« (Ivan 5:39), Sveta pisma o kojima je govorio zapisi su koje nazivamo Stari zavjet.
Drugim riječima, kada čitate Stari zavjet, čitate riječi koje su nadahnjivale, tješile i ohrabrivale Božje ljude doslovno tisućama godina.
No, može li vam nešto što je bilo napisano tako davno zaista pomoći u pronalaženju rješenja za današnje probleme? Da, može! Posebice ako se prisjetite o kome se uistinu radi u Starom zavjetu.
Svjedočanstvo o Isusu Kristu
S kojim se god izazovima vi i vaša obitelj možete suočiti, odgovor je uvijek Isus Krist. Kako biste pronašli odgovore u Starom zavjetu, potražite njega. Neće uvijek biti lako. Možda ćete trebati strpljivo promišljati i tražiti duhovno vodstvo. Ponekad se osvrti na njega čine vrlo izravnima, kao u Izaijinoj izjavi: »Dijete nam se rodilo, sina dobismo… Ime mu je… Knez mironosni« (Izaija 9:5). Na drugim je mjestima Spasitelj predstavljen suptilnije, kroz simbole i sličnosti – na primjer, kroz opis životinjskih žrtvi ili zapis o Josipovu praštanju njegovoj braći i njihovu spašavanju od gladi.
Light of the World [Svjetlo svijeta], Scott Sumner
Tražite li veću vjeru u Spasitelja dok proučavate Stari zavjet, pronaći ćete je. Možda to može biti cilj vašeg proučavanja ove godine. Molite se da će vas Duh voditi i usmjeriti na odlomke, priče i proroštva koji će vas približiti Isusu Kristu.
Božanski sačuvan
Nemojte očekivati da će u Starom zavjetu biti predstavljena detaljna i točna povijest ljudskog roda. To nije ono što su prvotni autori i sastavljači nastojali stvoriti. Njihova je veća briga bila podučiti nešto o Bogu – o njegovu naumu za njegovu djecu, o tome što znači biti njegov narod saveza i o tome kako pronaći otkupljenje kada pokleknemo. Ponekad su to činili pripovijedajući povijesne događaje kako su ih oni shvaćali, uključujući priče iz života velikih proroka. Postanak je primjer toga, kao i knjige poput Jošue, Sudaca te 1 i 2 Kraljeva. No drugi starozavjetni pisci nisu uopće ciljali na povijest. Umjesto toga, naučavali su kroz djela umjetnosti, poput poezije i književnosti. Psalmi i Mudre izreke odgovaraju toj kategoriji. Tu su onda i dragocjene riječi proroka, poput Izaije i Malahije, koji su govorili riječ Božju drevnom Izraelu, a kroz čudo Biblije i dalje govore nama danas.
Jesu li svi ovi proroci, pjesnici i sastavljači znali da će njihove riječi čitati ljudi iz cijelog svijeta tisućama godina kasnije? Ne znamo. No divimo se da je to upravo ono što se dogodilo. Narodi su doživjeli uspon i pad, gradovi su bili pokoreni, kraljevi su živjeli i umirali, ali Stari zavjet nadživio ih je sve, od naraštaja do naraštaja, od pisara do pisara, od prijevoda do prijevoda. Naravno, neke su stvari izgubljene ili prilagođene, ali je ipak nekako tako puno toga čudesno sačuvano.
Old Testament Prophet [Starozavjetni prorok], Judith A. Mehr
To su samo neke od stvari koje treba imati na umu dok ove godine čitate Stari zavjet. Bog je sačuvao ove svete zapise jer poznaje vas i ono kroz što prolazite. Pripremio je duhovnu poruku za vas u ovim riječima, koja će vas približiti njemu i izgraditi vašu vjeru u njegov naum i njegova ljubljenog Sina. Možda će vas dovesti do odlomka ili uvida koji će blagosloviti nekoga koga poznajete – poruke koju možete iznijeti prijatelju, članu obitelji ili sudrugu svetcu. Tako je mnogo mogućnosti. Nije li uzbudljivo razmišljati o tome?
Nefi je rekao: »Duša moja uživa u Pismima« (2 Nefi 4:15). Možda ćete se osjećati isto kada čitate mnoge iste riječi koje je Nefi čitao – ono što sada nazivamo Stari zavjet.
Knjige u Starom zavjetu
U većini kršćanskih verzija Starog zavjeta knjige su posložene na drugačiji način nego što su bile uređene kada su prvi puta bile sakupljene u jednu zbirku. Stoga, dok je Biblija na hebrejskim jeziku grupirana u tri kategorije – zakon, proroci i zapisi – knjige u većini kršćanskih Biblija uređene su prema četiri kategorije: zakon (Postanak – Ponovljeni zakon), povijest (Jošua – Estera), mudrosne knjige (Job – Pjesma nad pjesmama) i proroci (Izaija – Malahija).
Zašto su te kategorije važne? Zato što vam znanje o tome kakvu vrstu knjige proučavate može pomoći razumjeti kako je proučavati.
Evo nečega što treba imati na umu dok počinjete čitati »zakon« ili prvih pet knjiga Starog zavjeta. Ove knjige, koje se tradicionalno pripisuju Mojsiju, vjerojatno su prošle kroz ruke brojnih pisara i sastavljača tijekom vremena. I znamo da su tijekom stoljeća »mnog[i] dijelov[i] koji su jasni i najdragocjeniji« bili uklonjeni iz Biblije (vidi 1 Nefi 13:23–26). Ipak, Mojsijeve su knjige Božja nadahnuta riječ, iako su – poput bilo kojeg Božjeg djela prenesenog preko smrtnika – podložne ljudskim nesavršenostima (vidi Mojsije 1:41; Članci vjere 1:8). Moronijeve riječi, govoreći o svetom zapisu Mormonove knjige koji je pomogao sastaviti, korisne su ovdje: »Ima li netočnosti, to su pogreške ljudske; stoga, ne osuđujte ono što je Božje« (naslovna stranica Mormonove knjige). Drugim riječima, Sveto pismo ne treba biti bez ljudske greške da bude riječ Božja.