“Atamai i Aoaoga Faavae: Suesuega 2: Alema – Moronae,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)
“Atamai i Aoaoga Faavae: Suesuega 2,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona
Atamai i Aoaoga Faavae: Suesuega 2
I le afa muamua o lenei kosi, sa suesue ai e tamaiti aoga fuaitau e 12 o le atamai i aoaoga faavae mai le Alema e oo i le Moronae. O lenei suesuega ua mamanuina e iloilo ai le tomai o tamaiti aoga e manatua ai mau faasino ma fasifuaitau autu o mau mo nei fuaitau, faapea foi ma lo latou tomai e faaaoga ai i tulaga moni o le olaga. O le a iloiloina ai foi le malamalama o tamaiti aoga i mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga.
Ia tuuina atu lenei suesuega o le atamai i aoaoga faavae i soo se taimi pe a uma ona e aoaoina atu fuaitau uma o le atamai i aoaoga faavae mai le Alema 7:11–13 e oo i le Moronae 10:4–5. Ina ia fesoasoani e saunia tamaiti aoga, aoao atu le “Atamai i Aoaoga Faavae: Suesuega 2” pe saunia mo tamaiti aoga le taiala suesue o loo maua i le faaiuga o lena lesona. Atonu e manaomia le aoao atu o ni isi o lesona o le atamai i aoaoga faavae a o lei oo mai i le faasologa o le lesona ina ia mafai ai ona faia le suesuega a o lei oo i le faaiuga o le tausaga.
Afai e mafai, ia tuuina atu le suesuega i le faafesagai ai ma tamaiti aoga ma togi i le taimi lava e mae’a ai e tamaiti aoga. E mafai ona togi e oe lava ia ia suesuega taitasi ma talanoaina tali sa’o mulimuli ane o se vasega, pe e mafai foi ona e valaaulia tamaiti taitasi e togi a latou lava suesuega. Talu ai e ono faasoa mai e tamaiti aoga ni faamatalaga patino i nisi o a latou tali, aua nei fai atu i tamaiti aoga e togi ia suesuega a isi tamaiti aoga.
E faaopoopo atu i le iloiloina o le malamalama o tamaiti aoga i le taimi nei, o le aafiaga o le faia ma le faasa’oina o le suesuega e tatau ona avea o se aafiaga anoa e tomanatu patino ai mo tamaiti aoga. A o talanoaina fesili 7–12, valaaulia tamaiti aoga e faamatala mai pe aisea na latou filifilia ai tali sa latou faia ma faamalamalama mai pe mafai faapefea ona fesoasoani (le) fuaitau na latou filifilia i tulaga o loo faamatalaina i le suesuega. Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i soo se fesili na sese ona latou taliina. Faaalu se taimi e tali ai soo se fesili faaopoopo o i ai a tamaiti aoga.
Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai
Atamai i Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona: Suesuega 2
Tusi faasino o le atamai i aoaoga faavae
Mo fesili 1–3, tusi le mataitusi o le tusi fesootai i le avanoa i autafa o avanoa o fasifuaitau taitasi. Faamolemole aua nei faaaogaina au tusitusiga paia mo le vaega lenei o le suesuega.
|
Fasifuaitau Autu |
Mau Faasino |
|---|---|
| |
| |
| |
Fasifuaitau autu o mau
Mo fesili 4–6, faatumu upu o loo misi i fasifuaitau autu o mau o le atamai i aoaoga faavae. Faamolemole aua nei faaaogaina au tusitusiga paia mo le vaega lenei o le suesuega.
-
“Ole atu ma se loto , ma le moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso. … Ma o le mana o le Agaga Paia e mafai ona outou ai le moni o mea uma lava.” (Moronae 10:4–5)
-
“O luga lava o le o lo tatou … e ao ina oulua atiinaa’e ai lo oulua .” (Helamana 5:12)
-
“Tou te le maua se seia uma ona o lo outou .” (Eteru 12:6)
Faaaogaaga i tulaga moni o le olaga
E mafai ona faaaoga au tusitusiga paia i le vaega o totoe o le suesuega.
Mo fesili 7–9, faailoa mai se fuaitau se tasi pe sili atu o le atamai i aoaoga faavae mai le Alema e oo i le Moronae e mafai ona fesoasoani i se tasi i tulaga nei. Faamatala pe aisea na e filifilia ai fuaitau na e filifilia.
-
O se tamaitai talavou o loo aoao e uiga i le Ekalesia ua manao ia iloa le mea e tatau ona ia faia e mulimuli ai ia Iesu Keriso.
-
E le malamalama lau uo i le taua o Iesu Keriso ma fesili atu ia te oe po o le a se mea ua Ia faia mo i tatou.
-
Ua manao se alii talavou ia iloa pe mafai faapefea ona ia maua le fesoasoani ma le malosi o le Atua ina ia puipuia ai mai faaosoosoga a Satani.
Mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga
Mo fesili 10–11, faaali atu lou malamalama e uiga, ma le tomai e faaaoga ai mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga.
-
E faapefea ona e faamatalaina mataupu faavae nei o le mauaina o le malamalama faaleagaga i se tasi?
-
Faatino i le faatuatua.
-
Iloilo manatu faavae ma fesili faatasi ma se vaaiga e faavavau.
-
Saili le malamalama atili e ala i punavai faalelagi ua atofaina.
-
-
O nisi taimi e lagona ai e se tamaitai talavou e pei ua faatapulaaina poloaiga a le Atua. E mafaufau o ia pe o le a sili atu lona fiafia pe afai e mafai ona ia ola i lona olaga i soo se auala na te lagona e sili ona lelei.
Tali fesili nei:
-
O a ni mea faapitoa e mafai ona fai e lenei tagata e faatino ai i le faatuatua?
-
E mafai faapefea e le vaaia o lenei tulaga ma se vaaiga e faavavau ona fesoasoani ia te ia?
-
O fuaitau o le atamai i aoaoga faavae o ni faataitaiga o punaoa faalelagi ua atofaina. O a fuaitau o le atamai i aoaoga faavae e ono fesoasoani i lenei tulaga? E faapefea?
-
-
Mai fuaitau e 12 o le atamai i aoaoga faavae sa e suesueina i le afa lona lua o le Tusi a Mamona, o le a le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae ua faapitoa ona aoga pe anoa ia te oe? Aisea?
Ia lava se taimi e tuu atu i tamaiti aoga e faamaea ai a latou suesuega. A mae’a uma loa tamaiti aoga, iloilo faatasi o se vasega. E mafai ona e togiina suesuega pe fai i tamaiti aoga e togi a latou lava suesuega.
Ki o Tali:
-
a. Alema 39:9
-
faamaoni; manatu; iloa
-
papa; Togiola; faavae
-
molimau; tofotofoina; faatuatua
-
O tali e mafai ona i ai e aofia ai le 3 Nifae 27:20 po o le Moronae 7:45–48, ae e mafai e tamaiti aoga ona maua togi mo le faaaogaina o soo se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae pe afai e mafai ona latou faamatalaina pe faapefea ona faaaoga le upumoni i le fuaitau.
-
O tali e mafai ona i ai e aofia ai le Alema 7:11–13 po o le Alema 34:9–10, ae e mafai e tamaiti aoga ona maua togi mo le faaaogaina o soo se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae pe afai e mafai ona latou faamatalaina pe faapefea ona faaaoga le upumoni i le fuaitau.
-
O tali e mafai ona i ai e aofia ai le Helamana 5:12 po o le Eteru 12:27, ae e mafai e tamaiti aoga ona maua togi mo le faaaogaina o soo se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae pe afai e mafai ona latou faamatalaina pe faapefea ona faaaoga le upumoni i le fuaitau.
-
E tatau ona mafai e tamaiti aoga ona faamatala faapuupuu mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga. Mafaufau e valaaulia i latou e faatusatusa a latou tali i parakalafa 5–12 o le vaega o le “Mauaina o le Malamalama Faaleagaga i le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae (2023).
-
E tatau ona mafai e tamaiti aoga ona faamalamalama auala e mafai ai e lenei tamaitai talavou ona faatino i le faatuatua ma suesue manatu ma fesili faatasi ma se vaaiga e faavavau. E tatau foi ona latou faailoa mai se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae e mafai ona fesoasoani i ona atugaluga. O tali faamoemoeina e aofia ai le Alema 41:10, Eteru 12:6, ma le Moronae 10:4–5.
-
Afai lava e tali mai ma le faamaoni ma le atoatoa ia tamaiti aoga i lenei fesili, e tatau ona tuuina atu ia i latou se togi. Valaaulia tamaiti aoga e talanoaina le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae sa latou filifilia mo le fesili 12 ma pe aisea na latou filifilia ai. Atonu e aoga le tuu i le toatele o tamaiti aoga e faasoa mai i le taimi o totoe. Valaaulia i latou e faasoa mai mea na aoao atu e le fuaitau na latou filifilia ia i latou e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.
Faaiu le suesuega i se molimau i le mana o le iloaina o le aoaoga faavae a Iesu Keriso, e pei ona maua i Ana tusitusiga paia ma le saunia e faaaoga Ana aoaoga i tulaga moni o le olaga.