“Helamana 14: O Faailoga o le Faaola,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)
“Helamana 14,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona
Helamana 14
O Faailoga o le Faaola
Ua auina mai e le Tama Faalelagi ia perofeta e fesoasoani i Ana fanau ia talitonu i Lona Alo Pele, e pei o le taimi na Ia faatonuina ai Samuelu le sa Lamana e vavalo atu ia sa Nifae. I le avea ai o se vaega o ana valoaga, sa tau atu ai e Samuelu ia faailoga o le a faasilasila mai ai le soifua mai ma le maliu o Iesu Keriso. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e faamalosia ai lou talitonuga ia Iesu Keriso a o e malamalama ai i faailoga ua tuuina mai e le Atua ia i tatou.
Uunaia tamaiti aoga taitasi ia saofagā i le aafiaga faaleaoaoga. Saunia ni auala se tele mo tamaiti aoga e auai ai i le vasega. O nei mea e mafai ona aofia ai le tusiina o ata, tusitusiga i luga o le laupapa, faamalamalamaina atu o mea latou te malamalama i ai, po o le molimau atu. Faailoa taumafaiga a tamaiti aoga ma uunaia tagata uma e lagolago saofaga a o latou tupulaga.
Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e sauni e faasoa atu pe mafai faapefea ona faatusatusa le malamalama ia Iesu Keriso. E mafai ona latou mafaufau e uiga i moliuila i nofoaga pogisa, matauila i totonu o se fale, po o malamalama faalenatura e pei o le la ma fetu.
Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai
O faasilasilaga
Mafaufau i mea e tutupu i lou olaga ia e taua tele lea o le a e faasilasila atu ai i latou i uo ma aiga a o lei taitai oo i le taimi. I le tele o aganuu, o faasilasilaga aloaia o faauuga, faaipoipoga, aso fanau iloga, ma isi mea e tutupu e saunia ma auina atu i vaiaso po o masina a o lei oo i le taimi.
Mafaufau e faaali atu i tamaiti aoga ni faataitaiga o faasilasilaga pe ta’u atu ia i latou e uiga i se mea na tupu i lou olaga lea na faasilasila atu i e pele a o lei taitai oo i le taimi.
-
O a nisi o mafuaaga o le a auina atu ai e tagata nei faasilasilaga a o lei oo i le aso e faia ai?
-
O a nisi o mea na tutupu ia ua filifilia e le Tama Faalelagi e muai faasilasila mai e ala mai i Ana perofeta? Aisea e te manatu ai e taua tele na mea ona faailoa mai?
E ala atu i valoaga a Samuelu le sa Lamana, na faasilasila atu ai e le Atua ia sa Nifae ni mea taua e tutupu i le lumanai ma faailoga o le a o aumai faatasi ma i latou.
Faitau le Helamana 14:12, ma vaavaai mo mafuaaga na poloaiina ai e le Atua ia Samuelu e vavalo atu e uiga i nei faailoga.
Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa atu se mataupu faavae e ala i le valaaulia o i latou e aotele mea sa latou aoaoina mai lenei fuaiupu. E ono faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae o le upumoni latou te faailoa mai e mafai ona talitutusa ma upu nei.
O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoao ai e faapea, o le iloaina o faailoga ua tuuina mai e le Atua e mafai ona faamautu ai lo tatou talitonuga ia Iesu Keriso.
O le a sou manatu e faapefea ona aafia oe i le molimauina o faailoga na tuuina mai e Samuelu e faasilasila mai ai le soifua mai ma le maliu o Iesu Keriso? Mafaufau loloto po o a faailoga po o aafiaga ua tuuina mai e le Atua ia te oe e faamautu ai lou talitonuga i le Faaola. Atonu e aofia ai faailoga e muamua mai i le Afio Mai Faalua o le Faaola.
O faailoga o le soifua mai ma le maliu o le Faaola
Afai e te faaaogaina le gaoioiga lenei, tuu atu i tamaiti aoga se taimi faatapulaa ina ia i ai se taimi mo le anomea o totoe lea e manaomia e au tamaiti aoga. E mafai ona galulue tamaiti aoga i ni vaega toalaiti, ma e mafai ona e tofia ni vaega eseese e suesue a le o le soifua mai o Keriso po o Lona maliu foi. Faamanatu i tamaiti aoga e taulimaina Lona soifua mai ma le maliu ma le faaaloalo a o latou fatuina a latou faasilasilaga.
O le isi filifiliga e mo vaega uma e fatu ni faasilasilaga e uiga i le soifua mai o Keriso ma talanoaina i a latou vaega pe faapefea ona molimau na faailoga e uiga ia te Ia. A maea, e mafai e tamaiti aoga ona suesue i faailoga o le maliu o Keriso o se vasega ma talanoaina pe faapefea ona molimau na faailoga e uiga ia te Ia.
Saunia ni anomea e pei o valiga’o ma pepa pe a manaomia. E mafai e tamaiti aoga ona faaaoga masini faaeletonika, pe afai e maua, nai lo o le pepa.
I le faaaogaina o valoaga nei, fatufatu ni faasilasilaga mo sa Nifae i ona po o Samuelu e uiga i le soifua mai ma le maliu o le Faaola. Taumafai ia pu’emaua le fiafiaga o le soifua mai o le Faaola ma le mamafatu o Lona maliu. Ia aofia ai foi le mafuaaga e tatau ai i tagata ona saunia mo nei mea o le a oo mai.
-
Faailoga o Lona soifua mai: Helamana 14:2–8
-
Faailoga o Lona maliu: Helamana 14:14–15, 20–27
Valaaulia vaega taitasi e faaali atu la latou faasilasilaga i se isi vaega. Afai e taulai atu vaega eseese i faailoga eseese, valaaulia i latou e faaali atu i se vaega na suesueina se isi faailoga e ese mai.
Ona valaaulia lea o se talanoaga a le vasega e uiga i le Faaola e ala i le fai atu o fesili e pei o nei.
-
Aisea e te manatu ai o faailoga e aofia ai le malamalama ma le pogisa na faailoa mai ai le soifua mai ma le maliu o le Faaola?
-
E mafai faapefea e le vaaia o nei faailoga ona faamautuina le talitonuga o sa Nifae i le Faaola?
Afai o le a aoga i tamaiti aoga, mafaufau e valaaulia i latou e sue se vaega i tusitusiga paia lea e faatusatusa ai le Faaola i le malamalama—mo se faataitaiga, Ioane 8:12. Mafaufau e fesili atu, “Na faapefea ona avea Iesu Keriso ma malamalama ia te oe?”
O Faailoga o le Afio Mai Faalua
E pei lava ona faaaoga e le Tama Faalelagi ia faailoga e saunia ai sa Nifae anamua mo le afio mai o Lona Alo, ua Ia faaaogaina foi faailoga i o tatou aso e fesoasoani ai ia i tatou e saunia mo le Afio Mai Faalua o Lona Alo.
O le vaega lenei ua fuafuaina e fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i nisi o faailoga a o lumanai le Afio Mai Faalua. O le suega faafetaui puupuu o loo i lalo o se tasi lea o auala e fesoasoani ai i tamaiti aoga e fai lenei mea. E mafai foi ona e faaaogaina isi metotia, e pei o le faaali atu o se lisi o faailoga a o tali e tamaiti aoga ia fesili o loo i le faaiuga o le lesona. Pe e mafai foi ona e fai atu i tamaiti aoga taitasi e filifili se mau faasino se tasi e faitau ona lipoti atu lea i le vasega le faailoga na latou mauaina.
Ki o tali: 1-o, 2-e, 3-a, 4-i, 5-u
Ina ia fesoasoani ia te oe e faamasani pe manatua nisi o faailoga a o lumanai le Afio Mai Faalua, faitau fuaitau o mau nei ma faafetaui ma le faamatalaga o le faailoga. Afai e te manao e suesue nisi faailoga, tagai “Faailoga o Taimi” i le Taiala i Tusitusiga Paia (scriptures.ChurchofJesusChrist.org).
| |
| |
|
|
|
|
|
|
-
Na faapefea ona e vaaia le faataunuuina o nisi o faailoga o le Afio Mai Faalua o le Faaola?
O le fesili lenei e mafai ona taua mo tamaiti aoga e mafaufau loloto i ai. Ae latou te lei tali mai, mafaufau e tuu atu ia i latou se taimi e toe manatunatu ai pe na faapefea e le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso, galuega faafaifeautalai, malumalu, le Perofeta o Iosefa Samita, ma le Tusi a Mamona ona aafia ai lo latou talitonuga i le Faaola.
-
Na faapefea e le faataunuuina o nei faailoga ona faamautu ai lou faatuatua i le Faaola?
-
E tusa ai ma le Helamana 14:13, 28–29, aisea e taua tele ai mo i tatou le talitonu ia Keriso?
-
O a ni auala ua avea ai lou talitonuga ia Iesu Keriso o se faamanuiaga ia te oe?
Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faamaumau musumusuga latou te maua e uiga i mea nei i a latou api faamaumau mo suesuega.
A o e suesueina le 3 Nifae 1–10 i lesona a sau, o le a e faitau ai e uiga i le faataunuuina o faailoga na tuuina mai e Samuelu e uiga i le soifua mai ma le maliu o le Faaola. O tagata i ona po o Samuelu o e na talitonu i valoaga ma saunia mo le afio mai o Keriso sa matua eseese lava o latou aafiaga mai ia i latou o e sa lei talitonu.
I lau api faamaumau mo suesuega, tusi e uiga i lou talitonuga i le Faaola ma aafiaga na taitai atu ai oe i ai. E mafai foi ona e faaaofia ai le auala e mafai ona e faamalosia ai lena talitonuga (mo se faataitaiga, e ala i le faaauau pea ona suesue i le Tusi a Mamona pe e ala i le auai i le malumalu).