“Helamana 3; 6: ‘Ua Faapea Ona Tatou Vaai Ai,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)
“Helamana 3; 6,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona
Helamana 3; 6
“Ua Faapea Ona Tatou Vaai Ai”
Vaai faalemafaufau i le tusiaina o se tusi e fesoasoani ai i tagata ia o le a ola i le fiaselau tausaga i le lumanai. O le mea tonu lava lena na faia e le perofeta o Mamona. A o ia otootoina le talafaasolopito o sa Nifae ma togitogia i luga o papatusi auro, sa ia faailoa mai i nisi taimi ia upumoni taua e faaaoga ai faamatalaga e faapei o le “ua faapea ona tatou vaai ai.” O upumoni sa ia faamamafaina e mafai ona fesoasoani ia i tatou i luitau o loo tatou feagai ai i aso nei. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e faailoa ai upumoni mai tusitusiga paia ma iloilo ai pe mafai faapefea e na upumoni ona aafia ai lou olaga.
Fesoasoani i tamaiti aoga e aoao mai upu ma fasifuaitau autu. O upu po o fasifuaitau faapitoa i mau e mafai ona maua ai ni faaataataga o le faatatauga mo le au faitau. Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa upu e faasino i aoaoga faavae ma mataupu faavae taua e talafeagai i aso nei.
Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo se upumoni taua se tasi pe lua i le taimi o a latou suesuega o tusitusiga paia faaletagata lava ia pe faaleaiga . Fai atu ia i latou e sauni e faamatala mai pe faapefea ona latou mauaina upumoni anoa i mau.
Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai
O se tusi taiala mo le ola faasaoina
Amata le lesona i se gaoioiga lea e fesoasoani ai i tamaiti aoga e mafaufau ai pe faapefea ona aoga tusitusiga paia i o latou olaga. E mafai ona fesoasoani lenei mea ia i latou ia mananao atili ai e saili ma le filiga mo aoaoga faavae ma mataupu faavae i tusitusiga paia. O se tasi lenei o auala e faatino ai lenei mea.
-
Afai na talosagaina oe e tusi se taiala mo le ola faasaoina e aoga mo le au 12- ma le 13 tausaga le matutua, o le a se mea o le a e faaaofia ai?
Faitau le saunoaga a Peresitene Russell M. Nelson e uiga i se taiala mo le ola faasaoina mo lou olaga:
O perofeta [o le Tusi a Mamona], e pei ona musuia ai e le Alii, na vaai i o tatou aso ma filifilia le aoaoga faavae ma upumoni o le a fesoasoani sili ia i tatou. O le Tusi a Mamona o lo tatou taiala mo le ola faasaoina lea o aso e gata ai . (Russell M. Nelson, “Opogi le Lumanai i le Faatuatua,” Liahona, Nov. 2020, 75)
-
O faapefea ona fesoasoani aoaoga faavae ma upumoni o loo e mauaina i tusitusiga paia e faasaoina ai oe faaleagaga? E mafai ona e mafaufau i ni faataitaiga lata mai nei?
A o e suesue i le Helamana 3 ma le Helamana 6, o le a e maua le avanoa e faataitai ai le faailoaina o aoaoga faavae ma mataupu faavae mai tusitusiga paia. E mafai ona fesoasoani lenei mea ia te oe ia anoa atili ai le suesueina o tusitusiga paia ma faalatalata atili atu ai oe ma lou aiga ia Keriso.
“Ua faapea ona tatou vaai ai …”
I le lotolotoi o finauga uma o loo faamaumauina i le Helamana 1–6, sa i ai ni nai taimi o le filemu. I le Helamana 3, e faitau afe na papatisoina i le Ekalesia, ma sa sologa manuia le Ekalesia. I le Helamana 6, ina ua mavae le liua o le toatele o sa Lamana, sa ola sa Nifae ma sa Lamana i le lotogatasi a o liliu atu vaega uma e lua i le Alii. I mataupu uma nei e lua, na taofia ai [mo sina taimi] e Mamona lana faamatalaga o le talafaasolopito o sa Nifae ina ia faamamafa aoaoga faavae ma mataupu faavae taua o le upumoni. Sa ia faia lenei mea e ala i le faaaogaina o le faamatalaga “ua faapea ona tatou vaai ai.”
O le gaoioiga lenei ua faamoemoe e aoao ai tamaiti aoga e vaavaai mo upu po o fasifuaitau ia e fesoasoani ia i latou e faailoa mai ai aoaoga faavae po o mataupu faavae ma vaai pe mafai faapefea e na upumoni ona aafia ai o latou olaga.
Mafaufau e tuu tamaiti aoga i ni vaega toalaiti po o ni paga ma faaali atu faatonuga mo i latou e mulimuli ai.
Faitau le Helamana 3:27–30; 6:34–36 e faailoa mai ai o le “ua faapea ona tatou vaai ai” o faamatalaga o le upumoni. Mafaufau ia faailoga na upumoni i au tusitusiga paia ma tusifaamaumau i latou i au lava upu i lau api faamaumau mo suesuega.
E ui atonu e faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae latou te ono faailoa maia mataupu faavae e pei o nei:
-
E alofa mutimutivale le Alii ia i latou uma o e valaau atu ia te Ia ma loto faamaoni (tagai Helamana 3:27).
-
O loo matala le faitotoa o le lagi ia i latou uma o e talitonu ia Iesu Keriso (tagai Helamana 3:28).
-
Soo se tasi o le ua manao iai e mafai ona suesue i le afioga a le Atua, lea o le a taitai atu ai i latou i le malo o le Atua (tagai Helamana 3:29–30).
-
O le sili atu ona lelei o lo tatou iloa o le Atua, o le tele foi lena o lo tatou ono tausia o Ana poloaiga (tagai Helamana 6:34).
-
Afai tatou te amioleaga ma faamaaa o tatou loto, ona aluese lea o le Agaga o le Alii mai ia i tatou (tagai Helamana 6:35).
-
Afai tatou te filifili e talitonu ma le naunautai i afioga a le Alii, ona Ia liligi mai lea o Lona Agaga i o tatou luga (tagai Helamana 6:36).
Afai o le a manuia tamaiti aoga mai le suesueina loloto o se tasi pe sili atu o nei mataupu faavae, tagai i vaega o le “Manatu ma Talaaga o Faamatalaga” ma le “Gaoioiga Faaopopo e Aoao ai” mo ni manatu o loo maua i le polokalama o le Potutusi o le Talalelei poo le Potutusi o le Talalelei i le Initoneti.
O se isi filifiliga o le tuu atu lea i tamaiti aoga o se taimi faaopoopo e faataitai ai le faailoaina o upumoni. Mafaufau e fai atu ia i latou e tusi isi fuaitau o le “ua faapea ona tatou vaai ai” mai se fuaiupu o le atamai i aoaoga faavae, o se mea sa latou suesueina talu ai nei i le aiga, po o se isi fuaiupu e sili ona fiafia i ai latou te filifilia.
E sosoo ai, filifili se tasi o upumoni na e mauaina, ma lisi nisi o mea matautia faaleagaga, luitau, po o osofaiga o le faatuatua lea e mafai ona fesoasoani lenei upumoni e faasaoina ai oe{. Mo se faataitaiga, afai na e faaaogaina le upumoni afai tatou te filifili e talitonu ma le naunautai i afioga a le Alii, ona Ia liligi mai lea o Lona Agaga i o tatou luga (tagai Helamana 6:36), atonu e te lisiina mea matautia e pei o le manaomiaina o se faamaoniga faasaienisi a o lei talitonu i tusitusiga paia, talitonuina o tagata atamamai faapitoa faalelalolagi e sili atu nai lo le talitonuina o perofeta, po o le faatuatuaina o manatu o tagata nai lo o uunaiga faaleagaga.
Manatua le saunoaga a Peresitene Nelson mai le amataga o lenei lesona e uiga i le Tusi a Mamona o lo tatou taiala mo le ola faasaoina i aso e gata ai.
Afai e maua, saunia ni penivali, penitala lanu, po o ni penimaka mo tamaiti aoga e fatu ai se itulau e tasi o le “taiala mo le ola faasaoina. E mafai ona latou faia mea nei taitoatasi pe i ni vaega.
I luga o se fasipepa tusi ai le “Auala e faasaoina ai …” ma faauma le faamatalaga i se tasi o tulaga matautia, luitau, po o osofaiga na e lisiina. Mo se faataitaiga, afai na e faaaogaina le upumoni na faailoaina muamua, e mafai ona e tusia, “O le auala e faasaoina ai mai le osofaiga o se uunaiga faaleagaga.” Faaaoga le upumoni na e filifilia e fatu ai se taiala e tasi le itulau mo le ola faasaoina. Faamatala i ata tusi po o upu le auala e mafai ai e lenei upumoni ona fesoasoani i se talavou ia faasaoina ai faaleagaga. Faaaofia ia le itiiti ifo ma le lua o ni manatu nei i totonu o lau taiala mo le ola faasaoina:
-
O pogai e mafai ai e lenei upumoni ona fesoasoani i se tasi ia faasaoina ai faaleagaga mai le tulaga faigata na e lisiina
-
O isi mau e fesootai i lenei upumoni pe fesoasoani i le tulaga faigata na e lisiina
-
O le auala e aumaia ai e lenei upumoni oe po o isi ia Iesu Keriso pe fesoasoani ai ia te oe ia maua Lona malosi
-
O le a se mea e mafai ona tupu i tagata pe afai e le o iloa pe le o mulimulitaia lenei upumoni
-
O le ala o le a suia ai le lalolagi pe afai na filifili tagata uma e ola i lenei upumoni
Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu a latou taiala mo le ola faasaoina i isi vaega po o le vasega atoa. A o latou faia, mafaufau e valaaulia i latou e faasoa atu ni aafiaga patino na latou maua e faatatau i upumoni sa latou faamamafaina. Mo se faataitaiga, afai e faaaoga e tamaiti aoga le upumoni afai tatou te filifili e talitonu ma le naunautai i afioga a le Alii, ona Ia liligi mai lea o Lona Agaga i o tatou luga (tagai Helamana 6:36), e mafai ona e fesili atu pe na faapefea ona latou lagonaina Lona Agaga a o suesueina ma faaaogaina Ana upu mai le Tusi a Mamona.
Uunaia tamaiti aoga e vaavaai mo aoaoga faavae ma upumoni taua a o latou suesue i tusitusiga paia. Molimau atu i le mana o le afioga a le Atua.