“2 Nifae 31:1–13: ‘Mulimuli i le Faataitaiga a le Alo o le Atua Soifua, ’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)
“2 Nifae 31:1–13,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona
2 Nifae 31:1–13
“Mulimuli i le Faataitaiga a le Alo o le Atua Soifua”
O a nisi o auala e mafai ona tatou mulimuli ai i le faataitaiga a le Faaola? Na aoao mai Nifae o le mulimuli ia Iesu Keriso e ala i le papatisoina ma le mauaina o le Agaga Paia sa taua mo le faaolaina i le malo o le Atua. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani e te malamalama atili ai ma faamatala ai le taua o le papatisoga ma faamanuiaga e maua mai ai.
Molimau soo atu. E mafai e lau molimau ona faateleina le faatuatua o au tagata aoga ma fesoasoani ia i latou e atiina a‘e a latou molimau. Vaavaai mo avanoa e molimau atu ai ia Iesu Keriso ma talanoa e uiga ia te Ia ma le migao, loto faafetai, ma le faamemelo. Faasoa atu ni aafiaga patino na fesoasoani ia te oe e sau ai ia Iesu Keriso.
Sauniuniga a le tagata aoga: Uunaia tagata aoga e mafaufau pe faapefea ona latou faamatalaina le mafuaaga o le a manao ai se tagata e papatiso. E mafai foi ona latou fesili atu i se tagata e toatasi pe toalua o le aiga po o uo pe aisea na latou filifili ai ina ia papatisoina.
Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai
Mulimuli ia Iesu Keriso e ala i le papatisoina
O le gaoioiga lenei e mafai ona fesoasoani ai i tagata aoga e mafaufau ai e uiga i le faamoemoega o le papatisoga ma le auala e fesoasoani ai ia i tatou.
Mafaufau faapea ua feiloai lau uo o Ada ma faifeautalai o le Ekalesia ma o loo matua fiafia lava i le aafiaga. O loo ia faitauina le Tusi a Mamona ma fiafia i mea o loo ia aoaoina. Na valaaulia talu ai nei o ia e faifeautalai ina ia papatisoina. O le aso na sosoo ma le valaaulia, ua faamatala atu ai e Ada ia te oe ma fai atu, “Ou te fia papatiso, ae ou te mafaufau foi pe aisea e afaina tele ai pe a ou taumafai e na ona avea ma se tagata lelei. O le a le mea e sili ona taua e uiga i le papatisoga?”
-
Pe e te lagona ea e mafai ona e taliina le fesili a Ada i se auala e fesoasoani ai ia te ia ia malamalama i le taua o le papatisoga? Aisea pe aisea foi e leai ai?
A o e suesue i le aso, saili mo upumoni e fesoasoani ia oe e malamalama atili ai e uiga i le Faaola ma pe aisea e taua tele ai le mulimuli i Lana faataitaiga o le papatisoga. Mafaufau loloto pe na faapefea ona aafia ai lou olaga ma i latou e te iloa. I le faaiuga o le lesona, o le a e maua se avanoa e tali atu ai i le fesili taua a Ada.
A o latalata atili atu Nifae i le faaiuga o ana tusitusiga i luga o papatusi laiti, sa ia manao e talanoa e uiga “i le aoaoga faavae a Keriso.” Mafaufau e faailoga lenei fasifuaitau i le 2 Nifae 31:2 ma le 2 Nifae 31:21.
O le papatisoga o se vaega taua o le aoaoga faavae a Keriso.
-
O le a se mea ua e iloa e uiga i le papatisoga o le Faaola?
Faalogo toto‘a i mea o fai mai ai tagata aoga. Afai e aoga, e mafai ona e valaaulia tagata aoga e fai se tasi o mea nei e toe faamanatu ai le papatisoga o le Faaola.
-
Faitau le Mataio 3:13–17.
-
Matamata le “O Le Papatisoga o Iesu” (2:54), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.
3:10 -
Matamata i tamaiti o faamatala mai le papatisoga o le Faaola i le “Papatisoga” mai le faailotaimi 0:00 i le 1:13, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.
3:13
Sa leai se agasala a Iesu Keriso, peitai sa papatisoina lava o Ia. Faitau le 2 Nifae 31:5–11 ma vaavaai pe aisea na papatisoina ai le Faaola ma mea ua tatou aoaoina e uiga ia te Ia.
-
O le a se mea sa e mauaina?
E mafai e tagata aoga ona faasoa mai ni malamalamaaga eseese e uiga i le Faaola ma le papatisoga. O nisi upumoni atonu latou te faailoa mai e aofia ai: E ui ina leai se agasala, ae sa papatisoina Iesu Keriso e faataunuu ai le amiotonu uma, ma o Iesu Keriso o le faataitaiga atoatoa o le usiusitai. Mafaufau e tusi i luga o le laupapa ia mataupu faavae e faasoa mai e tagata aoga. Faaaoga soo se fesili nei e faaloloto ai le malamalama o tagata aoga.
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea na latou maua. Afai e aoga i le talanoaga, mafaufau e faaaoga nisi o fesili nei.
-
O le a sou manatu i le uiga o le mulimuli i le Faaola “ma le faamoemoega atoa o le loto, [ma aunoa ma le] faa’ole’ole” (2 Nifae 31:13)?
-
O a faamanuiaga e tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i latou o e mulimuli ma le faamaoni i le faataitaiga a le Faaola o le papatisoga?
Afai e aoga, mafaufau e tusi soo se mataupu faavae e faailoa mai e tagata aoga i luga o le laupapa. O se tasi lenei o faataitaiga: Afai tatou te mulimuli ma le faamaoni i le Faaola e ala i le papatisoina, o le a tatou maua le Agaga Paia.
-
Ua faapefea ona faamanuiaina oe e le mafutaga a le Agaga Paia i lou olaga?
Afai o le a fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i matafaioi a le Agaga Paia, e mafai ona e valaaulia i latou e toe faamanatu le 2 Nifae 31:13, 17 ma faitau le 2 Nifae 31:18; 32:3, 5, 8; ma le 33:1. E mafai e tagata aoga ona mafaufau loloto i matafaioi eseese a le Agaga Paia ma faasoa mai pe na faapefea ona faamanuiaina e le Agaga Paia o latou olaga i le faatinoina o nei matafaioi.
-
O a nisi malamalamaaga na e mauaina?
-
O le a se mea e tulagaese ia te oe mai le fuaiupu e 5?
-
O le a le mea na molimau mai ai Iesu, pe ua folafola, o le a Ia faia e ala i le papatisoina? (tagai 2 Nifae 31:7).
-
O a ni mea o aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga i lagona o le Faaola i poloaiga a le Tama ma faapea foi ia i tatou?
-
O le a se mea ua e iloa e uiga ia Iesu Keriso o le a uunaia ai oe e mulimuli i Lana faataitaiga?
Afai e te manao e vaai i lesona na aoaoina e tamaiti mai le papatisoga o le Faaola, mafaufau e matamata le vitio “Papatisoga” mai le faailotaimi 1:13 i le 3:13, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.
Sa faaauau ona molimau atu Nifae i lana talafaamaumau e uiga i faamanuiaga o le mulimuli i le faataitaiga a le Faaola o le papatisoga. Ina ia fesoasoani ia te oe ia iloa nei faamanuiaga, faitau le 2 Nifae 31:12–13, 17. Mo nisi malamalamaaga faaopoopo e uiga i le papatisoga, mafaufau e suesue nisi o mea nei: Ioane 3:3, 5; Galuega 2:38; Alema 7:14; 3 Nifae 11:33–34, 37.
E faavae i mea ua e aoaoina, tusi se parakalafa ia Ada. Fesoasoani ia malamalama o ia i le papatisoga ma pe aisea e ono manao ai e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola ma papatisoina e pei o Ia. Ia aofia ai mea nei:
-
ia le itiiti ifo ma le lua ni mau e te manatu o le a fesoasoani ia te ia
-
auala e mafai ai e le papatisoga ona tatou latalata atili atu ai i le Tama Faalelagi ma lo tatou Faaola
E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faasoa mai a latou tali i ni paga, vaega toalaiti, pe o se vasega. Atonu e aoga foi le valaaulia o se tagata aoga e sau i luma o le potu ma faatino le matafaioi a Ada. Valaaulia se isi tagata aoga e faasoa mai se mea se tasi na latou saunia e fesoasoani ai ia Ada. Ona fesili lea po o ai e fia faaopoopoina se isi mea. Valaaulia ni tagata aoga e faasoa mai. Vaavaai mo ni auala e uunaia ai tagata aoga e taulai atu i le Faaola faapea foi ma le faasoa mai o o latou lava aafiaga ma manatu. A o faaauau pea le gaoioiga, valaaulia le tagata aoga o loo faatinoina le vaega a Ada e faasoa mai pe o a ona lagona ma fai mai soo se fesili atonu o ia te ia. Faaauau seia lagona e tagata aoga ua latou fesoasoani ia Ada.
-
Mafaufau e faailoa atu le faamemelo mo le filifiliga atonu na faia e tagata aoga ina ia papatisoina. E mafai foi ona e faasoa atu lou lava aafiaga ma lau molimau e uiga i le papatisoga.
-
ou manatu patino, aafiaga, po o le molimau e uiga i le papatisoga ma le mafutaga a le Agaga Paia
Ina ia faaiuina lenei lesona, mafaufau e uiga i mea sa e suesueina i le asō. O le a sou lagona e uiga i lou papatisoga? O le a se mea e mafai ona e faia e mulimuli ai i le faataitaiga a le Faaola? E mafai faapefea ona e fesoasoani i isi ia mulimuli i le faataitaiga a le Faaola ma ia papatisoina? Mafaufau e tusi ou manatu i lau api talaaga mo suesuega.