Lesona 48
Iakopo 7
Faatomuaga
Na faalagolago Iakopo i le Alii ma lana molimau le malulue e faatoilalo ai manatu sese ma finauga a Serema, o se aneti-Keriso. Na ia maua faapitoa mai lona malosi mai aafiaga ua mavae ia na faamalosia ai lona faatuatua ia Iesu Keriso. Na ia faalagolago foi i le taitaiga a le Agaga Paia, o lona malamalamaaga e uiga i tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta, ma lana molimau ia Iesu Keriso. Ina ua matua manao mai Serema i se faailoga e faamaonia ai upu a Iakopo, sa taia o ia e le Atua. Na faaiuina e Iakopo lana talafaamaumau e ala i le faamatalaina o le auala na faalagolago ai Sa Nifae i le Alii a o latou puipuia i latou lava mai ia Sa Lamana. A o le’i maliu Iakopo, na ia tuuina atu papatusi laiti i lona atalii o Enosa.
Fautuaga mo le Aoaoga
Iakopo 7:1–14
Ua faalagolago Iakopo i le Alii a o ia faafetaiaia Serema, o se aneti-Keriso
A o lei faia le vasega, tusi i luga o le laupapa le faamatalaga lenei mai ia Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (sii mai le “Lototele Faakerisiano: O le Tulaga Manaomia o se Soo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 72):
“O se tasi o tofotofoga tele o le olaga nei e oo mai pe a fesiligia pe faitioina o tatou talitonuga” (Elder Robert D. Hales).
Fai atu i tamaiti aoga e manatunatu mo se taimi na fesiligia ai pe faitioina e se tasi o latou talitonuga. Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai le lagona na latou mauaina ina ua tupu lena mea. Atonu e te manao foi e faasoa faapuupuu atu se aafiaga mai lou olaga.
Faamalamalama atu faapea o le Iakopo 7 o loo tusia ai le mea na tupu ia Iakopo ma Serema, o se aneti-Keriso. (Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea o se aneti-Keriso, o “soo se tasi po o soo se mea e faafoliga mai o le talalelei moni, po o le fuafuaga o le faaolataga ma ua faatulagaina faaaliali pe faalilolilo e tetee ia Keriso” [Taiala i Tusitusiga Paia, “Aneti-Keriso”].) Na sailia e Serema Iakopo ina ia luiina lona faatuatua.
Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo le Faiaoga Seminare).
Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Iakop 7:1–5. Fai i ai e saili le (1) mea na taumafai Serema e faia ma le (2) auala na ia sailia e faataunuu ai ana sini. A uma ona faitau tamaiti aoga, fai atu i ai e faamatala mea na latou aoaoina e uiga ia Serema. Atonu e te manao e fai atu nisi o fesili nei ina ia faaleleia atili ai le talanoaga:
-
O le a le aafiaga o Serema na i ai i tagata?
-
O le a le mea ua e vaaia i le Iakopo 7:1–5 lea ua faamanatu mai ia te oe taimi na fesiligia pe faitioina ai e isi lou faatuatua? (A o outou talanoaina lenei fesili, atonu e manaomia lou fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e le faapea o tagata uma lava o e fesiligia pe faitioina lo tatou faatuatua, e i ai faamoemoega tutusa e pei o Serema. E ui o nisi tagata e pei o Serema ua saili e faaumatia le faatuatua, o isi atonu e fesiligia lo tatou faatuatua ona o lo latou fia iloa, pe ona ua sese faamatalaga ua latou maua e uiga i o tatou talitonuga.)
-
Aisea e faigata ai i nisi o taimi ona puipuia lo tatou faatuatua mai i tagata e pei o Serema?
Tusi mau ma faamatalaga nei i luga o le laupapa. (Ina ia faasaoina le taimi, atonu e te manao e tusi mea nei i luga o le laupapa a o le’i faia le vasega. Atonu e te manao foi e saunia o se tufaaga.)
|
1. Iakopo 7:5 |
a. Ua molimau mai e uiga i tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta. |
|
2. Iakopo 7:8 |
e. Tuu le taunuuga i aao o le Atua. |
|
i. Faalagolago i le taitaiga ma le malosi mai le Agaga Paia. | |
|
4. Iakopo 7:12 |
o. Manatuaina aafiaga i le tuanai na faamalosia ai lona faatuatua. |
|
u. Faasoa mai le molimau na ia mauaina e ala i le Agaga Paia. |
Faamalamalama atu o fuaiupu o loo i lenei lisi ua faamatala ai tali a Iakopo ina ua luitauina ona talitonuga e Serema. O faamatalaga o loo i le itu taumatau ua suitulaga i tali a Iakopo, ae e le o lisiina atu i le faatulagaga sa’o ma e manaomia le faafetaui i o latou fuaiupu talafeagai. Valaaulia ni nisi o tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Iakopo 7:5–14. A o latou faitau, fai atu ia i latou e fai ma taofi pe a uma ona lisi i luga o le laupapa. Fai atu i tamaiti aoga e faafetaui mau taitasi i o latou faamatalaga fetaui. Atonu e te manao e valaaulia se tamaitiiti aoga e sau i luma i le laupapa ma tusi laina mai mau i faamatalaga fetaui. (Tali: 1-o; 2-i; 3-a; 4-u; 5-e.)
A uma ona faia e tamaiti aoga le gaoioiga faafetaui, fesili atu:
-
O a mataupu faavae ua e iloa na aoaoina mai i fuaiupu na faatoa tatou faitauina?
Afai e leai se isi e fautuaina mai, ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga faapea a o tatou faalagolago i le Alii, o le a mafai ona tatou faatoilaloina luitau faasaga i lo tatou faatuatuaga. (Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)
Faamalamalama atu o tali a Iakopo ia Serema, ua tuu mai ai se faataitaiga mo i tatou ina ia mulimuli ai a o tatou tali atu ia i latou o e fesiligia pe faitioina lo tatou faatuatuaga.
O fesili tulitatao ua lisi atu i lalo, ua fuafuaina e fesoasoani ai i tamaiti aoga e manatunatu loloto ai e uiga i le mea na faia e Iakopo e faalagolago ai i le Alii. O le taliina o nei fesili o le a tuu atu ai i tamaiti aoga se avanoa e faailoa ma molimau mai ai i gaoioiga faapea, na fesoasoani ia i latou ina ua luitauina lo latou faatuatua. O le a fesoasoani foi ia i latou e aoao ai le auala talafeagai e tali atu ai i luitau faasaga i lo latou faatuatua i le lumanai. Talu ai ona e tele atu fesili o loo i lalo nai lo le taimi e mafai ona faaaoga i le vasega, filifili na o ni nai fesili e faaaoga i la outou talanoaga. A o outou faia lenei mea, saili le taitaiga a le Agaga Paia, ma ia manatua aafiaga na faasoa mai e tamaiti aoga i le amataga o le vasega. Atonu foi e mafai ona fesili atu i tamaiti aoga po o fea gaoioiga a Iakopo latou te mananao e talanoaina atili.
-
O le a le mea na tupu ia Iakopo i le taimi ua tuanai, na maua ai e ia se faatuatua e le maluelue? (tagai i le Iakopo 7:5.)
-
O a nisi o aafiaga ua faamalosia ai lou faatuatua? (Atonu e mafai ona tuu atu i tamaiti aoga se taimi e mafaufau loloto ai i lenei fesili, a o le’i fai atu ia i latou e tali mai. Faamautinoa atu ia i latou e le manaomia le faasoa mai o aafiaga ia e patino i le tagata lava ia, pe le faalauaiteleina.) E mafai faapefea e nei aafiaga ona fesoasoani ia te oe pe a fesiligia pe faitioina e se tasi lou faatuatuaga?
-
O le a se taimi na fesoasoani ai le Agaga Paia ia te oe e tali atu i fesili po o faitioga e uiga i lou faatuatuaga? (tagai i le Iakopo 7:8.)
-
E mafai faapefea e se mausa o le suesueina o tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta o aso e gata ai ona fesoasoani ia te oe pe a fesiligia pe faitioina e isi lou faatuatuaga? (tagai i le Iakopo 7:10–11.)
-
O le a se taimi na e faasoa atu ai lau molimau i se tasi na fesiligia pe faitioaina lou faatuatuaga? (tagai i le Iakopo 7:12.) O le a lona taunuuga?
-
Ina ua matuai manao Serema i se faailoga, aisea na tatau ai ia Iakopo ona tuu le taunuuga i aao o le Alii, nai lo le saili e faamaonia le moni o lana molimau e ia lava? (Tagai Iakopo 7:14.) E faapefea ona fesoasoani ia te oe le iloa faapea e le manaomia mo oe le faamaoniaina o le moni o lau molimau ia i latou o e luitauina lou faatuatua?
Iakopo 7:15–27
Ina ua uma ona taia Serema ma ua gugu, na ia faailoa atu ana agasala, molimau i le upumoni, ona oti lea, ma taitaiina atu ai le motu o tagata Sa Nifae e toe liliu i le Alii
Faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Robert D. Hales:
“I le gasologa o tausaga ua tatou aoao ai e le fou ia luitau o lo tatou faatuatua, e le faapea foi e ono mou vave atu. Peitai, o soo moni o Keriso e vaai i avanoa i le lotolotoi o mea faafeagai. …
“… O le mea e lelei ai, ua silafia e le Alii loto o e tuuaia i tatou, ma le ala e mafai ona tatou tali lelei atu ai ia te i latou. A o saili e soo moni le taitaiga mai le Agaga, latou te mauaina musumusuga e talafeagai lelei ma mea taitasi latou te feagai. Ma o mea uma lava tou te fetaiai, o soo moni e tali atu i auala e valaaulia ai le Agaga o le Alii” (“Lototele Faakerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo,” 72–73; faatusilima i le muai tusiga).
-
O le a sou manatu o le a le uiga o le “vaai atu mo se avanoa i le lotolotoi o mea faafeagai”? (A o tali mai tamaiti aoga i lenei fesili, fesoasoani ia i latou ia malamalama faapea e mafai ona taunuu i le lelei, a o tatou tali atu i luitau faasaga i lo tatou faatuatua i auala e valaaulia ai le Agaga o le Alii.)
Vaevae tamaiti aoga i paga taitoalua. Fai atu i paga taitasi e faitau le Iakopo 7:15–23, ma vaavaai mo soo se mea lelei na tupu mai le fetaiaiga a Iakopo ma Serema. A uma ona faitau tamaiti aoga, valaaulia se vaega toaitiiti o i latou e faamalamalama mea na latou mauaina. Fuafua e faaaoga nisi o fesili nei e fesoasoani ai i tamaiti aoga e iloilo totoa nei fuaiupu:
-
O le a le faamaoniga ua e vaaia faapea na faamoemoe Iakopo i lana fetaiaiga ma Serema ina ia fesoasoani ai i isi? (tagai i le Iakopo 7:22. Fesoasoani i tamaiti aoga ina ia iloaina faapea na tatalo Iakopo mo le motu o tagata Sa Nifae, o e na molimauina le faailoaina o agasala ma le oti o Serema.)
-
E tusa ma le Iakopo 7:23, na faapefea e le fetaiaiga a Iakopo ma Serema ona iu ina aafia ai le motu o tagata?
-
O a upumoni e mafai ona tatou aoaoina mai taunuuga o le fetaiaiga a Iakopo ma Serema? (Atonu e mafai ona maua mai e tamaiti aoga ni tali eseese se tele i lenei fesili. O nisi atonu e fautuaina mai mataupu faavae ua lisiina atu i lalo.)
-
Ua molimau perofeta uma ia Iesu Keriso
-
A o tatou tali atu i fesili po o faitioga e uiga i lo tatou faatuatuaga i auala e valaaulia ai le Agaga, e mafai ona tatou fesoasoani ai i isi e liliu atu i le Alii.
-
E fesoasoani perofeta ia i tatou ia iloa ma faatoilaloina taufaasese a Satani.
-
O i latou o e tetee i le Atua ma talai malosi atu faasaga i le upumoni o le a feagai ma taunuuga ogaoga mai le Alii.
-
O le sailiilia o tusitusiga paia o le a fesoasoani ia i tatou e aloese ai mai le faaseseina.
A o sailiili tamaiti aoga i mataupu faavae e pei o ia na lisi atu i luga, fuafua e fai atu fesili tulitatao ina ia fesoasoani ia i latou e faaaoga mataupu faavae i o latou olaga.
-
E mafai faapefea e le ola ai e tusa ma lenei mataupu faavae ona fesoasoani ia te oe?
-
E mafai faapefea e le iloaina o lenei mataupu faavae ona fesoasoani ia te oe ina ia fesoasoani i isi?
-
Faamata e faapefea ona e saili e faaaoga lenei mataupu faavae i lou olaga?
Valaaulia tamaiti aoga e tali mai i le fesili lenei i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:
-
O le a le mea e tasi o le a amata ona e faia (po o le faaauau ona faia) e fesoasoani ai ia te oe e saunia mo se taimi e luitauina ai lou faatuatua e se tasi?
Faasoa atu lau molimau faapea e mafai ona tatou faatoilaloina ma le manuia luitau faasaga i lo tatou faatuatua, a o tatou mulimuli i le faataitaiga a Iakopo o le faalagolago i le Alii.
Iloiloga o le Iakopo
Faaalu sina taimi e fesoasoani ai i tamaiti aoga e iloilo le tusi a Iakopo. Fai atu ia i latou e manatunatu e uiga i mea ua latou aoaoina mai lenei tusi, e le gata i le seminare ae faapea la latou lava suesuega o tusitusiga paia. Afai e manaomia ai, valaaulia i latou e vaai faanatinati i mataupu e fitu o le Iakopo ina ia fesoasoani ai ia i latou e manatuaina ai. Fai atu ia i latou e sauni e faasoa mai se mea e uiga ia Iakopo po o ana tusitusiga ua faafiafiaina ai i latou. Atonu e mafai ona e faamanatu ia i latou o Iakopo na fanau i le vao, i le laueleele o Nuumau (i tafatafa o le Sami Ulaula) ma sa maliu o ia i le laueleele o Nifae. Sa faamanuiaina foi o ia e Liae (tagai 2 Nifae 2:1–4), ma sa ia vaai i le Faaola (tagai 2 Nifae 11:3). O lona uso matua o Nifae na faaaofiaina nisi o ana lauga i luga o papatusi laiti (tagai 2 Nifae 6–10). A uma ona tuuina atu se taimi ia lava, valaaulia nisi o tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu ma lagona. Fuafua e faasoa atu lau molimau e uiga i le auala ua faamanuiaina ai e le faataitaiga ma aoaoga a Iakopo lou olaga.
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
Iakopo 7:5. “Ma sa faamoemoe o ia e lulu ese a’u mai le faatuatuaga”
O Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili, na tuuina mai se fautuaga e mafai ai e i tatou ona iloa le mea e fai pe a o’o mai fesili, popolega, po o mea e tutupu e luluina ai i tatou mai le faatuatuaga:
“Ae faapefea masalosaloga ma fesili? E faapefea ona outou iloa e moni le talalelei? E le afaina le i ai o ni fesili e uiga i le Ekalesia po o ona aoaoga faavae? Au uo talavou pele, o i tatou o ni tagata fai fesili aua ua tatou iloa o le fesili e taitaiina atu ai i le mea moni. O le ala lena na amata ai le Ekalesia — mai se alii talavou na i ai ni ana fesili. O le mea moni, ou te le mautinoa pe mafai faapefea e se tagata ona iloa le upumoni e aunoa ma le faia o fesili. I tusitusiga paia, e seāseā ona e tau i se faaaliga e le’i oo mai o se tali i se fesili. Soo se taimi lava e tulai mai ai se fesili ma lē mautinoa e Iosefa Samita le tali, sa alu o ia i le Alii, ma o le tali o faaaliga matagofie ia o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E masani lava, o le poto na maua mai e Iosefa sa sili mamao atu nai lo le uluai fesili. E mafua lena mea, ona e le gata ina mafai e le Alii ona tali i fesili tatou te fesiligia ae, o le mea e sili atu ona taua, e mafai ona Ia tuuina mai tali i fesili na tatau ona tatou fesiligia. Ia tatou faalogologo i na tali.
“O le taumafaiga faafaifeautalai a le Ekalesia ua faavae lea i tagata sailiili faamaoni e fesiligia ni fesili faamaoni. O le fesili o le amataga lea o se molimau. E ono lagona e nisi le matamuli po o le le agavaa ona o loo i ai ni a latou fesili sailiili e uiga i le talalelei, ae e le tatau ona latou manatu faapena. O le faia o fesili e le o se faailoga lea o le vaivai; ae o se teuteuala mo le tuputupu a’e.
“Ua poloaiina i tatou e le Atua e saili i tali i a tatou fesili (tagai i le Iakopo1:5-6) ma na pau le mea o loo fai mai ai, ia tatou saili atu ‘ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso’ (Moronae 10:4). A tatou faia faapea, o le a mafai ona faaali mai ia i tatou le moni o mea uma ‘i le mana o le Agaga Paia’ (Moronae 10:5).
“Aua le fefefe; ia fesili atu. Ia fia iloa, ae aua le masalosalo! Ae ia uumau pea e le aunoa i le faatuatua ma le malamalama ua uma ona e maua. Auā e le atoatoa la tatou vaai i le olaga nei, e le o mea uma o le a talafeagai i le taimi lenei. O le mea moni, e tatau ona ou manatu, ana faapea e talafeagai mea uma lava ia i tatou, e mautinoa lava o nei mea uma na faia i le mafaufau o se tagata o le lalolagi. Ia manatua ua fetalai mai le Atua:
Auā o o’u manatu e le o outou manatu, o o’u ala e le o outou ala. …
“Aua e pei ona sili ona maualuga o le lagi i le lalolagi, ua faapea ona sili ona maualuga o o’u ala i o outou ala, ma o’u manatu e sili i o outou manatu” Isaia 55:8–9).
“Ae ui i lea, ua outou iloa o se tasi o faamoemoega o le olaga i le tino o le avea atili lea e pei o lo tatou Tama Faalelagi i o tatou manatu ma o tatou ala. O le tagai mai i lenei vaaiga, o le sailia o tali i a outou fesili e mafai ona e latalata atili atu ai i le Atua, ma faamalosia ai lau molimau nai lo le faamaluelueina. E moni lava ‘o le faatuatua e le … o se malamalama atoatoa i mea’ (Alema 32:21), peitai, a o e faatinoina lou faatuatua, i le faaaogaina ai o mataupu faavae o le talalelei i aso taitasi i soo se tulaga, o le a e tofo i le suamalie o fua o le talalelei, ma e ala i lenei fua, o le a e iloa ai lona moni (tagai i le Mataio 7:16–20; Ioane 7:17; Alema 32:41–43)” (“The Reflection in the Water” [Church Educational System fireside for young adults, Nov. 1, 2009]).
Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e tali i fesili po o faitioga e uiga i lo latou faatuatuaga, atonu e te manao e faasino i latou i punaoa nei:
-
Robert D. Hales, “Lototele Faakerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 72–75.
I lenei lauga i le konafesi aoao, na aoao mai ai Elder Hales e uiga i le auala e mafai ai e i tatou ona tali atu i faitioga po o sauaga ma le lototele, faapalepale, ma le alofa.
-
Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei (2004)
O lenei tusi ua aofia ai se lisi faaalafapeta o mataupu o le talalelei ma isi manatu. Na tusia e le Au Peresitene Sili faapea o se tasi o faamoemoega o lenei tusi o le fesoasoani lea i tagata auai o le Ekalesia e “tali ai fesili e uiga i le Ekalesia” (Faamaoni i le Faatuatua, 1).
-
O le uepisaite aloaia a le Ekalesia ua aofia ai se lisi faaalafapeta o autu faaletalalelei ma isi faamatalaga, faatasi ai ma sootaga i mataupu suesueina talafeagai ma lauga, tusitusiga, ma faamatalaga mai taitai o le Ekalesia.