2024
Ia Outou Oofu i le Alii o Iesu Keriso
Me 2024


11:56

Ia Outou Oofu i le Alii o Iesu Keriso

E ala i le faamamaluina o a tatou feagaiga, e mafai ai e le Atua ona liligi mai le anoanoai o faamanuiaga folafolaina e o faatasi ma na feagaiga.

A o tuputupu a’e la’u fanau aupito laiti e toalua, sa ou maua ni tusi e mālie ma faatosina loto ae o loo faaaogaina foi faatusa i a latou tala. A o matou faitau faatasi i afiafi, sa ou fiafia lava e fesoasoani i la’u fanau ia malamalama i faatusa sa faaaoga e le tusitala e aoao mai ai mataupu faavae loloto atu, e oo lava i mataupu faavae o le talalelei.

Sa ou iloa i se tasi aso, ua malamalama lelei ina o faatoa amata le talavou o lo’u atalii laitiiti. Sa amata ona ia faitauina se tusi fou ma sa na ona mana’o ia fiafia i le tala, ae sa taumafai lona mafaufau e su’e le uiga loloto atu i mea uma sa ia faitauina. Sa le’i faamalieina o ia, ae sa ataata lo’u loto.

Sa aoao atu Iesu e ala i tala ma faatusa1—o se fatu o le sinapi e aoao atu ai le mana o le faatuatua,2 o se mamoe na se e aoao atu ai le taua o agaga,3 o se atalii faamaumau’oa e aoao atu ai le uiga o le Atua.4 O Ana faataoto o ni faatusa ia na mafai ai ona Ia aoao atu lesona loloto atu ia i latou na i ai “taliga e faalogo ai.”5 Peitai o i latou e lei sailia le uiga loloto atu o le a le malamalama lava,6 e faapei lava foi o le toatele o i latou na faitauina na lava tusi sa ou faitau atua i la’u fanau, sa le’i iloaina lava na i ai uiga e loloto atu ma isi mau mea e mafai ona maua mai na tala.

Ina ua ofoina mai e le Tama Lona Alo Pele e Toatasi e fai ma taulaga mo i tatou, sa avea Iesu Keriso lava Ia ma faatusa aupito taua o le alofa e le mavae o lo tatou Tama oi le Lagi mo i tatou taitoatasi.7 Na avea Iesu Keriso ma Tamai Mamoe a le Atua.8

Ua tatou maua le avanoa paia ma se faamanuiaga ina ua valaaulia i tatou i se sootaga faalefeagaiga ma le Atua, lea e mafai ai ona avea o tatou lava olaga o se faatusa o lena feagaiga. O feagaiga e fatuina ai le ituaiga o sootaga lea e mafai ai e le Atua ona taiala ma tosinaina i tatou i le aluga o taimi ma siitia ai i tatou ia avea atili e faapei o le Faaola, ma faalatalata atili atu ai i tatou ia te ia ma lo tatou Tama9 ma i’u ai lava ina saunia i tatou e ulu atu i lo La’ua afioaga.

O tagata taitoatasi e i le lalolagi, o se atalii po o se afafine faapelepele o le Atua.10 Pe a tatou filifili e avea o se vaega o se feagaiga, e faalauteleina ma faalolotoina ai lo tatou sootaga ma Ia. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea pe a tatou filifili e osifeagaiga ma le Atua, e mafai ona atili vavalalata ai la tatou sootaga ma Ia nai lo le taimi a’o lei osia tatou feagaiga, ma e mafai ai e Ia ona faamanuiaina i tatou i se fuataga faaopoopo o Lona alofa mutimutivale ma le alofa, o se alofa ua ta’ua o le heseta i le gagana Eperu.11 O le ala o feagaiga e faatatau uma lava i la tatou sootaga ma le Atua—o la tatou sootaga heseta ma Ia.12

E finagalo lo tatou Tama i se sootaga e loloto atu ma Ona atalii ma afafine uma,13 ae o la tatou filifiliga. A o tatou filifili e faalatalata atili ia te Ia e ala i se sootaga i le feagaiga e faataga ai o Ia e faalatalata atili mai ia i tatou14 ma faamanuiaina atili ai i tatou.

Ua faatuina e le Atua tuutuuga ma matafaioi o feagaiga ua tatou osia.15 Pe a tatou filifili e ulu atu i lena sootaga, tatou te molimauina o Ia e ala i faatinoga faafaatusa o le feagaiga taitasi faapea ua tatou loto e ola i tuutuuga ua Ia faatuina.16 E ala i le faamamaluina o a tatou feagaiga, e mafai ai e le Atua ona liligi mai le anoanoai o faamanuiaga folafolaina e o faatasi ma na feagaiga,17 e aofia ai le mana faateleina e suia ai ma avea atili e faapei o lo tatou Faaola. Ua i ai Iesu Keriso i le totonugalemu o feagaiga uma tatou te osia, ma ua mafai ona maua faamanuiaga o feagaiga ona o Lana taulaga togiola.18

O le papatisoga e ala i le faatofu o le faitotoa faafaatusa lea tatou te ulu atu ai i se sootaga faalefeagaiga ma le Atua. O le faatofuina i le vai ma toe alu a’e i luga o se faatusa o le maliu ma le Toetu mai o le Faaola i se ola fou.19 A o tatou papatiso, tatou te oti ma toefanau mai faafaatusa i le aiga o Keriso ma faaalia ai ua tatou loto e tauave i o tatou luga Lona suafa.20 O i tatou lava e avea ma lena faatusa o le feagaiga. I le Feagaiga Fou tatou te faitau ai, “Aua o outou uma lava ua papatisoina ia Keriso, ua outou oofu ia Keriso.”21 O lo tatou papatisoga tatou te oofu faafaatusa ai ia Keriso.

O le sauniga o le faamanatuga e faasino foi i le Faaola. O le areto ma le vai o faatusa o le tino ma le toto o Keriso na faamaligiina mo i tatou.22 O le meaalofa o le Togiola e ofoina mai faafaatusa ia i tatou i vaiaso taitasi a o tauaaoina mai e sē e umia le perisitua, ua suitulaga i le Faaola lava Ia, le areto ma le vai ia i tatou. A o tatou faia le faatinoga o le aai ma feinu i faatusa o Lona tino ma le toto, e avea faafaatusa Keriso o se vaega o i tatou.23 Ua tatou toe oofu foi ia Keriso a o tatou osia se feagaiga fou i vaiaso taitasi.24

A o tatou osia feagaiga ma le Atua i le maota o le Alii, e atili ai ona faalolotoina la tatou sootaga ma Ia.25 O mea uma tatou te faia i le malumalu e faasino atu i le fuafuaga a lo tatou Tama mo i tatou, a o le totonugalemu o le Faaola ma Lana taulaga togiola.26 O le a aoao i tatou e le Alii i lea fuaitau i luga o lea fuaitau27 e ala i faatusa o sauniga ma feagaiga a o tatala atu o tatou loto ma saili ma le agaga tatalo ia malamalama i uiga loloto atu.

E avea o se vaega o le faaeega paia i le malumalu, ua faatagaina i tatou e ofu le ofusa o le perisitua paia. O se matafaioi paia ma se avanoa paia.

I le tele o tu ma aga masani faaletapuaiga, e i ai laei faapitoa i fafo e faia o se faatusa o le talitonuga o se tagata ma se tautinoga i le Atua,28 ma o laei faalesauniga e tele ina fai e i latou e ta’ita’ia sauniga tapuai. O na laei paia e tauaveina se uiga loloto mo i latou e ofuina. Ua tatou faitau i tusitusiga paia e faapea, o aso anamua, sa faaaogaina ai foi laei faalesauniga paia, e ogatusa ma sauniga o le malumalu.29

I le avea ai ma tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o i tatou ua filifili e osifeagaiga ma le Atua i le maota o le Alii, e ofuina i fafo ni laei paia faalesauniga i le taimi o le tapuaiga i le malumalu, o se faatusa o laei na ofuina i sauniga o le malumalu i aso anamua. Tatou te ofuina foi le ofusa o le perisitua paia, i le taimi o tapuaiga i le malumalu ma i o tatou olaga i aso uma.30

O le ofusa o le perisitua paia e loloto le avea ma faatusa ma faasino atu foi i le Faaola. Ina ua ‘aai Atamu ma Eva i le fua ma ua tatau ai ona tuua le Faatoaga o Etena, sa tuu atu ia i la’ua ofu pa’u manu e fai mo la’ua ufiufi.31 E foliga mai sa taulagaina se manu ina ia faia ai na ofu pa’u manu—o se faatusa o le taulaga a le Faaola lava ia mo i tatou. O leKafā o le upu faavae Eperu mo le togiola, ma o se tasi o ona faauigaga o le “e ufia’i.”32 O o tatou ofusa ua faamanatu mai ai ia i tatou faapea, o le Faaola ma faamanuiaga o Lana Togiola ua ufia’i i tatou i o tatou olaga atoa. A o tatou ofuina le ofusa o le perisitua paia i aso taitasi, e avea lena faatusa matagofie o so tatou vaega.

I le tusi a Roma o le Feagaiga Fou, tatou te faitau ai: “Ua leva le po, ua lata mai le ao: o lea ia tatou faatea ese ai galuega o le pogisa, a ia tatou oofu i ofu tau o le malamalama. … Ia outou oofu i le Alii o Iesu Keriso.”33

Ou te matua faafetai mo le avanoa e ofu ai le ofusa o le perisitua paia e faamanatu mai ai ia te au faapea, o le Faaola ma faamanuiaga o Lana Togiola e lē i’u o loo ufia’i ai au i la’u malaga atoa i le olaga nei. E faamanatu mai ai foi ia te au a o ou tausia feagaiga sa ou osia ma le Atua i le maota o le Alii, sa ou ofuina faafaatusa ia Keriso, o Ia lava o se ofutau o le malamalama. O le a Ia puipuia a’u mai mea leaga34 tuu mai ia te au le mana ma le malosi faateleina,35 ma avea ma o’u malamalama ma taiala36 i le pogisa ma faigata o lenei lalolagi.

O loo i ai se uiga loloto ma le matagofie faafaatusa i le ofusa o le perisitua paia ma lona sootaga ia Keriso. Ou te talitonu o lo’u naunautaiga37 e ofuina le ofusa paia ua avea ma a’u faatusa ia te Ia.38 O la’u lava lea faailoga patino i le Atua, ae le o se faailoga i isi.39

Ou te matuai faafetai lava mo lo’u Faaola, o Iesu Keriso.40 O Lana taulaga togiola mo i tatou na avea ma faatusa aupito sili o le alofa e le gata o Ia ma lo tatou Tama i le Lagi mo i tatou taitoatasi,41 faatasi ai ma faatusa totino o lena alofa ma le taulaga—o faailoga i lima, ma vae, ma le itu o le Faaola—o loo tumau ai pea tusa pe ua mavae Lona Toetu mai.42

O le tausia o a’u feagaiga ma matafaioi ma le Atua, e aofia ai le ofuina o le ofusa o le perisitua paia, e mafai ai e lo’u lava olaga ona avea ma faatusa patino o lo’u alofa ma lo’u lotofaafetai loloto mo lo’u Faaola, o Iesu Keriso, ma lo’u naunau ia ma mafuta pea ma Ia e le aunoa.

Afai e te le’i faia lava, ou te valaaulia oe e filifili se sootaga e loloto atu ma le Atua e ala i le osia o feagaiga ma Ia i le maota o le Alii. Suesue i lauga a lo tatou perofeta (e aofia ai aoaoga matagofie i vaefaamatalaga o ana lauga, lea o loo i ai i le tele o lauga o le konafesi). Sa ia saunoa soo e uiga i feagaiga mo le tele o tausaga aemaise lava talu ona avea ma Peresitene o le Ekalesia. Aoao mai ana aoaoga e uiga i faamanuiaga matagofie ma le mana ma le gafatia faateleina e mafai ona avea ma a oe e ala i le osia ma le tausia o feagaiga ma le Atua.43

Ua ta’ua i le Tusitaulima Aoao e le manaomia ona i ai se valaauga faamisiona pe faamau e faaipoipo ai e osia ai feagaiga o le malumalu.44 E tatau ona le itiiti ifo ma le 18 tausaga le matua o se tagata, ua le o toe i ai i le a’oga maualuga po o se tulaga talitutusa, ia le itiiti ifo ma le tausaga e tasi talu ona avea ma se tagata o le Ekalesia. O loo i ai foi tulaga faatonuina o le paia patino e manaomia.45 Afai e te manao e faaloloto lau sootaga ma lou Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso e ala i le osia o feagaiga paia i le maota o le Alii, ou te valaaulia oe e talanoa ma lou epikopo po o le peresitene o le paranesi ma faailoa atu ia te ia ou manaoga. O le a ia fesoasoani ia te oe ia iloa le auala e saunia ai e maua ma faamamaluina na feagaiga.

E ala i se sootaga i le feagaiga ma le Atua, e mafai ona avea o tatou lava olaga o se faatusa ola o lo tatou tuuto ma se alofa loloto mo lo tatou Tama o i le Lagi, o lo tatou heseta mo Ia,46 ma lo tatou naunau ia agaigai i luma ma i’u ai ina avea e faapei o lo tatou Faaola, ua saunia e ulu atu i lo La’ua afioaga i se aso. Ou te molimau atu e matuai aoga le tau o faamanuiaga silisili o lena sootaga i le feagaiga. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Mareko 4:33–34.

  2. Tagai i le Mataio 17:20.

  3. Tagai i le Luka 15:3–7.

  4. Tagai i le Luka 15:11–32.

  5. Mataio 13:9.

  6. Tagai i le Mataio 13:10–13.

  7. Tagai i le Ioane 3:16–17.

  8. Tagai i le Ioane 1:29; 1 Nifae 11:20–22; tagai foi ia Russell M. Nelson, “O Le Togiola,” Liahona, Nov. 1996, 34–35.

  9. “O le ulu atu i se feagaiga ma i tatou, e le gata ina noatia ai e le Atua i tatou ia te Ia, ae e faapei foi ua fusia i tatou i Lona papatua ma ave i tatou i le mea e na o Ia e mafai ona afio i ai” (Kerry Muhlestein, God Will Prevail: Ancient Covenants, Modern Blessings, and the Gathering of Israel [2021], 8). Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:53.

  10. “O tagata soifua uma—tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine faapelepele o ni matua faalelagi, ma e i ai se natura paia” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Potutusi o le Talalelei).

  11. Heseta o se faaupuga e faamatala ai se sootaga faalefeagaiga lea e noatia ai vaega uma e lua ina ia tuuto ma faamaoni le tasi i le isi. Ona ua i ai i le Atua le heseta mo i latou o e ua osifeagaiga ma Ia, … o le a faaauau ai pea ona Ia galulue ma i latou ma avatu ia i latou avanoa e suia ai. … Ma a latou se ese, o le a Ia fesoasoani ia i latou ia toe maua lo latou ala e toe foi atu ai ia te Ia, e faapei ona sa Ia faia pea lava pea ma Lona nuu o le feagaiga i ona po o le Feagaiga Tuai. “Pe a tatou ulu atu i se feagaiga ma le Atua, ua tatou osia se feagaiga ma Ia o le a tausia pea Lana afioga. O le a Ia faia mea uma Na te mafaia, e aunoa ma le uunaia o lo tatou faitalia, e fesoasoani ia i tatou e tausia a tatou feagaiga” (Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga e Faavavau,” Liahona, Oct. 2022, 6, 11; tagai foi ia Muhlestein, God Will Prevail, 9–12; Teuteronome 7:9).

  12. O le a le tuulafoa’ia lava e le Atua Ana sootaga o feagaiga. “O le a lē vaivai lava o Ia i Ana taumafaiga e fesoasoani ia i tatou, ma o le a tatou le faatinoina lava Lona onosai alofa mutimutivale ia i tatou,“O Le Feagaiga e Faavavau,” 6). Ua fusia faatasi i tatou ma le olioli e ala i se feagaiga e faavavau.

  13. Tagai i le Ieremia 31:33; 1 Nifae 17:40; Russell M. Nelson, “Ia Faamuamua le Atua,” Liahona, Nov. 2020, 92.

  14. Tagai i le Iakopo 4:8; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:63.

  15. Tagai ia Russell M. Nelson, “Feagaiga,” Liahona, Nov. 2011, 86.

  16. Tagai i le Mosaea 5:5; 18:8–10.

  17. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Oa Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2019, 77; Russell M. Nelson, “O Le Malumalu ma Lou Faavae Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2021, 94; Russell M. Nelson, ““Faatoilalo le Lalolagi ma Maua Le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 96; Camille N. Johnson, ““O Iesu Keriso le Toomaga,,” Liahona, Me 2023, 82; Dale G. Renlund, “Mauaina o le Mana o le Atua e ala i Feagaiga,” Liahona, Me 2023, 35–37; Jean B. Bingham, “O Feagaiga ma le Atua e Faamalolosia, Puipuia, ma Sauniga ai i Tatou mo le Mamalu e Faavavau,” Liahona, Me 2022, 66.

  18. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga e Faavavau,” 7.

  19. Tagai i le Roma 6:3–4; Kolose 2:12.

  20. Tagai i le 2 Nifae 31:13; Moronae 6:3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77.

  21. Kalatia 3:27.

  22. Tagai i le Luka 22:19–20.

  23. Tagai i le Ioane 6:56.

  24. Na saunoa Peresitene Russell M. Nelson: “E tele ina ou faalogo i faaupuga tatou te aai i le faamanatuga e faafou ai feagaiga na osia i le papatisoga. E ui e moni lena mea, ae e matuā sili atu i lo lena. Ua ou osia se feagaiga fou. Ua outou osia feagaiga fou” (tagai i le Dale G. Renlund, “Tautinoga Le Maluelue ia Iesu Keriso,” Liahona, Nov. 2019, 25, vaefaamatalaga 18).

  25. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga e Faavavau,” 10.

  26. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Le Malumalu ma Lou Faavae Faaleagaga,” 93–94.

  27. Tagai i le 2 Nifae 28:30.

  28. Tagai i le “Laei Paia o le Malumalu,” ChurchofJesusChrist.org.

  29. Tagai i le Esoto 28; 40:12–13.

  30. Tagai i le “Laei Paia o le Malumalu,” ChurchofJesusChrist.org.

  31. Tagai i le Kenese 3:21.

  32. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Le Togiola,” 34.

  33. Roma 13:12, 14.

  34. Tagai i le Efeso 6:10–18.

  35. Tagai i le Mosaea 24:13–15; David A. Bednar, “Tauave ma le Faigofie a Latou Avega,” Liahona, Me 2014, 87–90.

  36. Tagai i le Salamo 119:105; 1 Nifae 17:13.

  37. Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell, “O le gauai atu o le finagalo o se tasi, e na o le pau lea o le mea moni patino ma tulaga ese e tatau ona tatou tuu i luga o le fata faitaulaga a le Atua” (“Tofatumoanaina i le Finagalo o le Tama,” Ensign, Nov. 1995, 24).

  38. E le faapea ona o le mea e manao ai le tagata, le faigofie, po o le sitaili, ae ona o tulaga faalesoifua maloloina, mo ni nai tagata e faigata tele ai ona fai le ofusa. E silafia e le Alii o tatou loto ma e malamalama i o tatou naunauga e faamamalu a tatou tautinoga ia te Ia. Tagai, mo se faataitaiga, Mosaea 4:24–25.

  39. E le tatau ona tatou saili e faamasino i le faaaogaina e isi o le ofusa o le malumalu. Tagai i le Alema 41:14; tagai foi ia Dieter F. Uchtdorf, “E Maua e e Alofa Mutimutivale le Alofa Mutimutivale,” LiahonaMe 2012, 70, 75.

  40. Tagai ia Jeffrey R. Holland, “None Were with Him,” LiahonaMe 2009, 86–88.

  41. Tagai i le Ioane 3:16–17; 15:12–13; Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:3.

  42. Tagai i le Isaia 49:14–16.

  43. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga Faavavau,” 4–11; Russell M. Nelson, “O Oa Faaleagaga.” 76–79; Russell M. Nelson, “Ia Faamuamua le Atua,” 92–95; Russell M. Nelson, “O Le Malumalu ma Lou Faavae Faaleagaga,” 93–96; Russell M. Nelson, “Faatoilalo le Lalolagi ma Maua le Malologa,” 95–98; Russell M. Nelson “O Se Aioiga i O’u Tuafafine,” Liahona, Nov. 2015, 95–97.

  44. Tagai i le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 26.5.1, 27.2.2, Gospel Library.

  45. Tagai ia Russell M. Nelson, “Malelega Faaiu,” Liahona,Nov. 2019, 121.

  46. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Le Feagaia e Faavavau,” 11.