2019
I Mala i Manū, Iesu, Afio Mai!
Novema 2019


I Mala i Manū, Iesu, Afio Mai!

Ou te molimau atu e “ala i mala ma manū” o le a faatasi le Alii ma i tatou, o ō tatou “puapuaga [e mafai ona] tofatumoanaina i le olioli ia Keriso.”

O se tasi o a tatou viiga faapelepele o loo faailoa mai ai le olega “I mala i manū, Iesu, afio mai!”1 Sa ou i ai i luga o se vaalele a o latalata atu i se afā tele. O le vaai atu i fafo i le faamalama, na mafai ona ou iloa atu ai se faaputuga mafiafia o ao i lalo ifo o i matou. O ave o le la o loo goto ifo na suluia ai ao, na mafua ai ona latou susulu mai ma le malamalama tele. E lei umi, ae faaifo ifo le vaalele i totonu o ao mafiafia, ma sa faafuasei ona ufitia ai i matou e se pogisa mafiafia na galo atoa ai ia i matou le malamalama susulu sa matou molimauina i sina taimi na muamua atu.2

O ave o le la o loo goto ifo
O ao pogisa

E mafai foi ona fatua’i ni ao pa’auli i o tatou olaga, ia e mafai ona galo ai ia i tatou le malamalama o le Atua ma mafua ai ona tatou fesiligia pe o toe i ai pea lena malamalama mo i tatou. O nisi o na ao o le atuatuvale, popole, ma isi ituaiga o mafatiaga faalemafaufau ma faalelagona. E mafai ona latou faaseseina le auala tatou te vaai ai ia i tatou lava, o isi, e oo lava i le Atua. Ua aafia ai tamaitai ma alii o vaitausaga uma i tulimanu uma o le lalolagi.

E faapena foi le leaga o le ao taufaaōleōle o le masalosalo lea e mafai ona aafia ai isi e le’i tofo i nei luitau. E pei o soo se vaega o le tino, e aafia foi le faiai i faama’i, mafatiaga ma vailaau eseese. Pe a mafatia o tatou mafaufau, e tatau ona tatou saili atu i le fesoasoani mai le Atua, mai ia i latou o loo siomia i tatou, ma mai polofesa o le soifua maloloina faafomai ma faalemafaufau.

“O tagata soifua uma—tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine agaga faapelepele a ni matua faalelagi, ma … ua tofu ai ma se natura paia ma se taunuuga.”3 E pei o o tatou Matua Faalelagi ma lo tatou Faaola, ua tatou maua se tino faaletino4 ma aafia i lagona.5

O’u uso pele, o se mea masani le lagona o le faanoanoa po o le popole i sina taimi. O le faanoanoa ma le atuatuvale o lagona masani ia o le tagata soifua.6 Peitai, afai tatou te faanoanoa pea ma afai e poloka e o tatou tiga lo tatou tomai e lagona ai le alofa o lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo ma le faatosinaga a le Agaga Paia, atonu la o loo tatou mafatia mai le atuatuvale, popole, po o isi tulaga faalelagona.

Sa tusia e la’u tama teine i se tasi taimi: “Sa i ai se taimi … [sa] ou matua faanoanoa ai lava i taimi uma. Sa ou mafaufau i taimi uma o le faanoanoa o se mea e maasiasi ai, ma o se faailoga o se vaivaiga. O lea sa ou le ta’ua ai i se tasi o’u faanoanoaga. … Sa ou lagona le leai atoa o so’u taua.”7

Sa faamatalaina e se uo i le auala lenei: “Talu mai lava lo’u laitiiti, sa ou feagai ma se taua faifai pea ma lagona o le leai o se faamoemoe, pogisa, tuuatoatasi, ma le fefe ma le lagona ua olopalaina a’u pe faaletonu. Sa ou faia mea uma e nana ai o’u tiga ma ia lē tuuina atu le foliga o o’u tulaga faaletonu ae na o le ola manuia ma malosi.”8

A’u uo pele, e mafai ona tupu i soo se tasi o i tatou—aemaise lava pe afai, i le avea ai ma tagata talitonu i le fuafuaga o le fiafia, tatou te tuuina avega lē talafeagai i o tatou lava luga e ala i le mafaufau tatou te manaomia ona atoatoa i le taimi nei. O ia manatu e mafai ona lofituina. O le ausiaina o le atoatoa o se faagasologa o le a tupu i lo tatou olaga faitino ma tala atu—ma e na o le alofa tunoa o Iesu Keriso [e mafai ai].9

I se isi itu, pe a tatou faasoa atu e uiga i o tatou luitau faalelagona, taʻutino atu tatou te lē atoatoa, ua tatou tuuina atu i isi le faatagaga e faasoa mai ai a latou tauiviga. Tatou te iloa faatasi ai o loo i ai le faamoemoe ma e le tatau ona tatou mafatia ai na o i tatou.10

Faamoemoe i le Afio Mai Faalua

I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, ua tatou osia se feagaiga ma le Atua ua tatou “loto e tauave avega a le tasi [ma le isi]” ma “faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa.”11 E mafai ona aofia i lenei mea le amata ona iloaina o gasegase faalelagona, sailia o punaoa e mafai ona fesoasoani e taulima ai nei tauiviga, ma iu ai ina aumaia i tatou lava ma isi ia Keriso, o le Fomai Sili.12 E tusa lava pe tatou te le iloa pe faapefea ona fesootai i mea o loo aafia ai isi, ae o le faamaoniga e moni a latou fuafuaga, e mafai ai ona avea o se laasaga muamua taua i le sailia o le malamalama ma le faamalologa.13

I nisi tulaga, o le mafuaaga o le atuatuvale po o le popole e mafai ona iloaina, ae o nisi taimi e ono faigata atu ona iloatino.14 E ono mafatia o tatou faiai ona o le ātu15 po o le vaivai tele,16 lea e mafai ona faaleleia i nisi o taimi e ala i fetuunaiga i fuafuaga o meaai, moe, ma le faamalositino. I nisi taimi, o togafitiga po o vailaau i lalo o le taitaiga a polofesa ua aoaoina e mafai foi ona manaomiaina.

O gasegase faalemafaufau pe faalelagona e lē togafitia e mafai ona taitai atu i le faateleina o le faaesea, malamalama sese, mafutaga malepelepe, faamanualia o le tagata lava ia, ma e oo lava i le pule i le ola. Ou te iloaina patino lenei mea, ona sa maliu lo’u lava tama i le pule i le ola i le tele o tausaga talu ai. O lona maliu sa faateia ma nutimomoia ai loto o lo’u aiga ma a’u. Na tele ni tausaga na ou galue ai e fo’ia lo’u faanoanoaga, ae talu ai nei lava sa ou aoao ai o le talanoa e uiga i le pule i le ola i auala talafeagai e fesoasoani moni lava e puipuia nai lo le uunaia.17 Ua ou talanoaina saoloto nei ma la’u fanau le oti o lo’u tama ma molimauina le faamalologa e mafai e le Faaola ona tuuina mai i itu uma e lua o le veli.18

O le mea e faanoanoa ai, o le toatele o ē mafatia mai le ogaoga o le atuatuvale e faataumamaoina i latou lava mai o latou uso a Au Paia ona latou te lagona e lē fetaui i latou i nisi o uiga latou te mafaufauina. E mafai ona tatou fesoasoani ia latou iloa ma lagona latou te auai moni faatasi ma i tatou. E taua le iloaina o le atuatuvale e le o se taunuuga o vaivaiga, po o se taunuuga masani foi o le agasala.19 E “faateleina pe a faalilolilo ae e faaitiitia i le agaalofa mai i isi.”20 Tatou te mafai faatasi ona talepe ao o le faaesea ma le faalumaina ina ia aveesea le avega o le maasiasi ma mafai ai ona tutupu vavega o le faamalologa.

I le taimi o Lana galuega faaletino, na faamalolo ai e Iesu Keriso ē mamaʻi ma ē mafatia, ae sa tatau i tagata taitoatasi ona faaaoga le faatuatua ia te Ia ma galue ina ia maua Lana faamalologa. O nisi sa savavali mo se mea mamao, o isi na faaloaloa atu o latou lima e pa’i ai i Lona ofu, ma o isi sa tatau ona aveina atu ia te Ia ina ia mafai ona faamaloloina.21 Pe a oo i le faamalologa, pe tatou te le matua manaomia uma ea o Ia? “Pe le o i tatou uma ea o ni tagata aisi?”22

Ia tatou mulimuli i le ala a le Faaola ma faateleina lo tatou agaalofa, faaitiitia o tatou uiga faamasino atu, ma tuu lo tatou suesue fua o olaga faaleagaga o isi. O le faalogo atu ma le alofa o se tasi lea o meaalofa silisili e mafai ona tatou ofoina atu, ma atonu o le a mafai ona tatou fesoasoani e tauave pe aveesea ai ao mamafa ia e taotaomia ai ē pele ia i tatou ma uo23 ina ia mafai, e ala i lo tatou alolofa, ona latou toe lagona ai le Agaga Paia ma vaaia ai le malamalama e sau mai ia Iesu Keriso.

Afai e siomia pea oe e se “puao o le pogisa,”24 liliu atu i le Tama Faalelagi. E leai se mea na e oo i ai e mafai ona suia ai le upumoni e faavavau o oe o Lona afafiine ma e alofa o Ia ia te oe.25 Ia manatua o Keriso o lou Faaola ma le Togiola, ma o le Atua o lou Tama. E malamalama i La’ua. Vaai faalemafaufau ia i La’ua o lataane ia te oe, o loo faafofoga ma ofoina mai le lagolago.26 “O le a [La’ua] faamafanafanaina outou i o outou puapuaga.”27 Ia fai mea uma e te mafaia, ma faalagolago i le togiola alofa tunoa a le Alii.

O au tauiviga e le faamatalaina ai oe, ae e mafai ona faaleleia ai oe.28 Ona o se “mea matuitui i le tino,”29 atonu o le a e maua ai le tomai e lagona atili ai le agaalofa i isi. E pei ona taialaina e le Agaga Paia, faasoa atu lau tala ina ia “fesoasoani i e vaivai, sii i luga lima ua tautau i lalo, ma faamalosi tulivae ua vaivai.”30

Mo i nisi o i tatou o loo tauivi i le taimi nei pe lagolagoina se tasi o loo tauivi, ia tatou loto e mulimuli i poloaiga a le Atua ina ia tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou.31 Ia tatou faia “mea laiti ma faatauvaa”32 o le a tatou maua ai le malosi faaleagaga. E pei ona saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson, “E leai se mea na te tatalaina le lagi e pei o le tuufaatasiga o le mamā a’ia’i faateleina, usiusitai sa’olele, sailiga ma le naunautai, taumafa i aso taitasi i afioga a Keriso i le Tusi a Mamona, ma taimi faisoo e tuuto atu i le galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga.”33

Ua faamaloloina e le Faaola

Ia tatou manatua uma o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, “[ua ave] i ona luga o [tatou] vaivaiga, ina ia mafai ona faatumuina ona loto i le alofa mutimutivale, e tusa ai ma la le tino, ina ia mafai ona ia silafia … le ala e fesoasoani ai [ia i tatou] e tusa ai ma o [tatou] vaivaiga.”34 Na afio mai o Ia “e fufusi i e loto momomo, … e [faamafanafana] i e faanoanoa uma; … e foaiina atu ia i latou le matagofie e sui a’i le efuefu, o le uu o le olioli e sui a’i le faanoanoa, o le ofu e fai a’i viiga e sui a’i le loto faavaivai.”35

O Le Afio Mai Faalua

Ou te molimau atu ia te outou e “ala i mala ma manū” o le a faatasi le Alii ma i tatou, o o tatou “puapuaga [e mafai ona] tofatumoanaina i le olioli ia Keriso,”36 ma “e faaolaina i tatou i le alofa tunoa, pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia.”37 Ou te molimau atu o le a toe afio mai Iesu Keriso i le lalolagi “ma le faamalologa i ona apaau.”38 I le iuga, e “soloiesea e [Ia] loimata uma i o [tatou] mata; e leai foi se toe … faanoanoa.”39 Mo i latou uma o le a “o mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia,”40 “e le toe goto le la; … auā e faia Ieova [ma o tatou] malamalama e faavavau, e uma foi a o o [lo tatou] faanoanoa.”41 I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “Afio Mai” Viiga, nu. 92.

  2. A o matou i luga a’e o ao, sa le mafai ona matou vaaia le pogisa lea na o ni nai futu na i ai i lalo ifo o matou, ma ina ua ufitia i matou i le pogisa i lalo, sa faigata ona vaai i le susulu o le la lea sa susulu i ni nai futu i luga a’e o i matou.

  3. O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,Liahona, Me 2017, 145.

  4. “O le agaga ma le tino o le tagata lea” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:15). “O lou tino o le malumalu mo lou agaga. Ma o le auala e te faaaoga ai lou tino e aafia ai lou agaga” (Russell M. Nelson, “O Filifiliga mo le Faavavau,” Liahona, Nov. 2013, 107).

  5. Tagai, mo se faataitaiga, Isaia 65:19; Luka 7:13; 3 Nifae 17:6–7; Mose 7:28. O le aoao e faailoa ma faatauaina o tatou lagona e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faaaogaina lelei ina ia avea atili ai faapei o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.

  6. Tagai “Sadness and Depression,” kidshealth.org/en/kids/depression.html.

  7. Hermana Elena Aburto blog, hermanaelenaaburto.blogspot.com/2015/08. Sa ia tusia foi:

    “O lena tofotofoga na ou maua ai le avanoa e faatino moni ai loʻu faatuatua i le ata o le faaolataga. Aua na ou iloa na alofa loʻu Tama Faalelagi ia te a’u, ma o loo i ai Sana fuafuaga mo au, ma na malamalama lelei Keriso i le mea na ou oo i ai.”

    “E le faalumaina oe e le Atua pe a le lava lou tomai. E fiafia o Ia e fesoasoani ia te oe ia faaleleia ma salamo. E le o faʻamoemoe o Ia e faʻalelei mea uma i le taimi e tasi. E te le tau faia nao oe lenei mea” (iwillhealthee.blogspot.com/2018/09).

  8. Tusitusiga patino. Sa ia tusia foi: “O le pulupasama faamalolo o le Togiola a lou Faaola o le punavai aupito tumau lea o le filemu ma le sulufaiga i lau malaga atoa. Pe a ou lagonaina le tuuatoatasi i laʻu tauiviga, ua faamanatu mai ia te au ua uma ona Ia silafia tonu le mea o loo feagai ma au. … E i ai le tele o le faamoemoe i le iloaina o loʻu tino toetu atoatoa i le lumanai, o le a le afaina i lenei [mafatiaga] faaletino.”

  9. Tagai i le Russell M. Nelson, “Atoatoaga o Lo o Faatalitali,” Ensign, Nov. 1995, 86–88; Jeffrey R. Holland, “Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio—I Le Iuga,” Liahona, Nov. 2017, 40–42; J. Devn Cornish, “O Lava Ea Lo’u Lelei? Pe O Le A Ou Ausia Ea?Liahona, Nov. 2016, 32–34; Cecil O. Samuelson, “What Does It Mean to Be Perfect?New Era, Jan. 2006, 10–13.

  10. E taua le talanoa atu e uiga i nei faafitauli i a tatou fanau, aiga, ma uo i o tatou aiga, uarota, ma alalafaga.

  11. Mosaea 18:8–9.

  12. Tagai i le Russell M. Nelson, “Iesu Keriso—o le Fomai o Fomai,,” Liahona, Nov. 2005, 85–88; Carole M. Stephens, “O Le Fomai Sili,” Liahona, Nov. 2016, 9–12.

  13. O le iloaina pe faapefea ona faailoa faailoga ma auga ia i tatou lava ma isi e mafai ona fesoasoani. E mafai foi ona tatou aoao e iloa ai le le saʻo po o auala o mafaufauga le lelei ma le auala e suitulaga ai i [mafaufauga] sili atu ona sao ma maloloina.

  14. O le atuatuvale e mafai foi ona afua mai i suiga lelei o le olaga—e pei o le fanau mai o se tamaitiiti po o se galuega fou—-ma e mafai ona tupu pe a lelei mea i le olaga o se tagata

  15. Tagai “Understanding Stress,” Adjusting to Missionary Life (2013), 5–10.

  16. Tagai Jeffrey R. Holland, “Peiseai o se Ipu ua Nutililii,” Liahona, Nov. 2013, 40.

  17. Tagai ia Dale G. Renlund, “Understanding Suicide” (video), ChurchofJesusChrist.org; “Talking about Suicide” (video), ChurchofJesusChrist.org; Kenishi Shimokawa, “Malamalama i le Pule i le Ola: Faailoilo o Lapataiga ma Puipuiga,Liahona, Oke. 2016, 35–39.

  18. “O le amataga o le faamalologa e manaomia ai le faatuatua e pei o se tamaitiiti i le mea moni e le masuia, e alofa le Tama oi le Lagi ia te oe ma ua saunia se ala e faamalolo ai. Na ofoina mai e Lona Alo Pele, o Iesu Keriso Lona soifua e saunia ai lena faamalologa. Peitai e leai se vaifofo faamaneta, leai se pulu pasama faigofie e maua ai le faamalologa, e leai foi se auala faigofie i togafitiga atoatoa. O le fofo e manaomia ai le faatuatua loloto ia Iesu Keriso i Lona mana e le iu e faamalolo ai” (Richard G. Scott, “O Le Faamaloloina o Taunuuga Faataumaoi o le Sauaina po o le Faatautala,” Liahona, Me 2008, 42). Pe a i ai se faafitauli, o lo tatou faanaunauga o le faaleleia. Ae ui i lea, e le tatau ona avea i tatou ma tagata e faaleleia mo i tatou lava po o isi tagata. Tatou te le tau faia mea uma. I le silia ma le tasi le taimi i loʻu olaga, sa ou sailia ni tagata fesoasoani e fesoasoani ia te a’u e taulimaina taimi faigata.

  19. Tagai i le Ioane 9:1–7.

  20. Jane Clayson Johnson, Silent Souls Weeping (2018), 197.

  21. Tagai i le Mataio 9:2–7, 20–22; 14:35–36; Mareko 1:40–42; 2:3–5; 3 Nifae 17:6–7.

  22. Mosaea 4:19; tagai foi i le Jeffrey R. Holland, “Pe Le o i Tatou Uma Ea o Ni Tagata Aisi?Liahona, Nov. 2014, 40–42.

  23. Tagai i le Roma 2:19; 13:12; tagai foi i le Jeffrey R. Holland, “Come unto Me” (Brigham Young University devotional, Mar. 2, 1997), speeches.byu.edu.

  24. 1 Nifae 8:23; tagai foi i le 1 Nifae 12:4, 17; 3 Nifae 8:22.

  25. Tagai i le Salamo 82:6; Roma 8:16–18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:1; 76:24; Mose 1:1–39.

  26. Tagai Adjusting to Missionary Life, 20; tagai foi i le Mika 7:8; Mataio 4:16; Luka 1:78–79; Ioane 8:12.

  27. Iakopo 3:1; tagai foi i le Efeso 5:8; Kolose 1:10–14; Mosaea 24:13–14; Alema 38:5. Faitau lau faamanuiaga faapeteriaka ma talosaga atu mo se faamanuiaga faaleperisitua ina ia mafai ona e lagona ma manatua le tele o le alofa o le Tama Faalelagi ia te oe ma e finagalo e faamanuia oe.

  28. Tagai i le 2 Korinito 4:16–18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7–8, 33; 122:5–9.

  29. 2 Korinito 12:7.

  30. Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:5; tagai foi i le Isaia 35:3.

  31. Tagai i le Moronae 4:3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77.

  32. Alema 37:6.

  33. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 95.

  34. Alema 7:12; tagai foi i le Isaia 53:4; 2 Nifae 9:21; Mosaea 14:4.

  35. Isaia 61:1–3; tagai foi i le Luka 4:18.

  36. Alema 31:38; tagai foi i le Alema 32:43; 33:23.

  37. 2 Nifae 25:23.

  38. Malaki 4:2; 3 Nifae 25:2.

  39. Faaaliga 21:4.

  40. Moronae 10:32.

  41. Isaia 60:20.