Laipelí
Ko e Fakalāngilangi ʻa ha ʻOfefine
ʻI he Manatu ʻOfa: Gordon B. Hinckley


MEʻAFAKAʻEIKI ʻO PALESITENI GORDON B. HINCKLEY
ʻAHO 2 ʻO FĒPUELI, 2008

Ko e Fakalāngilangi ʻa ha ʻOfefine

Ko ha lāngilangi ia moʻoku ke u fakafofongaʻi atu homau fāmilí ʻi he ouau molumalu mo toputapú ni. ʻOku mau fakaʻamu ke hiki hake homau leʻó ʻi hono fakamanatua ʻa e moʻui ʻa ʻemau tamai mo e palōfitá pea mo fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he pongipongi fakaʻofoʻofa ko ʻeni he faʻahitaʻu momokó.

ʻOku mau fakafetaʻi koeʻuhí ko e ngaahi ʻofa kuo mou fakahaaʻi mai ki heʻemau tamaí mo kimautolu ko hono fāmilí. ʻOku mau fakamālō atu kiate kimoutolu fakatāutaha koeʻuhí ko hoʻomou ngaahi lotú mo e angaʻofá.

ʻOku mau fakamālō ki he kau toketā mo e kau neesi ne nau tokangaʻi iá pea kuo nau ngāue ʻi he loto fakaʻapaʻapa, faivelenga, manavaʻofa mo e taukei moʻoni.

Kuo pau pē ke mau fakamālō ki he sēkelitali ʻemau tamaí, ko Toni Sitaheili, ko ha tangata loto fakatōkilalo, lavameʻa pea mo angaʻofa makehe moʻoni, fakataha mo ha kau ngāue fakaofo pea pehē ki ha kau ʻōfisa leʻo fakaʻofoʻofa moʻoni, ne nau tokoni lahi ki heʻemau tamaí ke ne fakahoko hono ngaahi fatongia ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻOku ʻikai ha lea feʻunga te mau maʻu ke fakahaaʻi atu kiate kimoutolu ʻemau ʻofa ki he kaungā-ngāue ʻemau tamaí mo honau ngaahi uaifí. Kuo hoko ʻa Palesiteni Monisoni, Palesiteni ʻAealingi pea mo Palesiteni Fausi, ʻa ia ʻoku tau manatuʻofa ki aí, ko ha kau tokoni fungani moʻoni kiate ia. ʻA Palesiteni Peeka mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kau Pīsopeliki Pulé, Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú, Kau ʻōfisa māʻolungá—ʻi he kōlomú, kau palesitenisií mo ha niʻihi fakafoʻituitui pē, ne nau tokoni taʻesiokita pea nau mateakiʻi kakato ʻa e puleʻangá. ʻI he ʻuhinga tatau pē, kuo nau tokoniʻi, ʻofeina mo poupouʻi ai ʻemau tamaí pea pehē kiate kimautolu foki. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe ongo ange ki he loto ʻo e tangatá, ka ko ʻete mamata ki ha kau tangata mo ha kau fefine mālohi, ʻoku nau fakahaaʻi fakatāutaha mo fūfūnaki ha angaʻofa mo ha fakaʻatuʻi.

ʻI he lolotonga ʻo e taʻu 1837 ʻi he vahefonua ko ʻOniteliō ʻi Kānatá, naʻe haʻu ʻa Sione E. Peesi ʻo ne malangaʻi ai e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne tui ʻa e kote ne hilifaki ʻe Siosefa Sāmitá ʻi hono tuʻá ʻi Ketilaní pea naʻe akoʻi ʻe Misa Peesi mo hono hoá ʻa e ongoongoleleí ki he fāmili Hingikelií mo e fāmili Siaté pea pehē ki ha niʻihi tokolahi kehe. Naʻe kau he niʻihi ne papitaisó, ʻa Loisi Siate Hingikelī (ko e kui fefine ua ia ʻa Kōtoni B. Hingikelī). Naʻá ne tuʻu leva mo ʻene fānaú pea mo ha kau mēmipa kehe hono fāmilí, ʻo muimui he kāingalotú ki he fakatongá. ʻI he 1843 ne nau aʻu ai ki Sipilingifila, ʻIlinoisi. Naʻe fononga mai ai ʻa hono fohá ko, ʻAila Nataniela Hingikelī (fakafuofua ko hono taʻu 14 he taimi ko ia) ʻo aʻu ki Nāvū. Naʻá ne hoko ai ko ha tangata taukei he tuki-ukameá mo e tufungá. Naʻá ne mali. ʻI he 1850 ʻi heʻenau fononga ki he Teleʻa Sōlekí, naʻe puke ai e uaifi mo e tokoua ʻo ʻAilá he kōlelá peá na mālōlō ai. Naʻá ne tanu kinaua ʻi he ʻaho tatau pē peá ne fua pē ʻa ʻene pēpē māhina ʻe 11 ʻo ne fakaaʻu ʻa e fonongá. Naʻe fakamoleki ʻe ʻAila e toenga ʻo ʻene moʻuí ʻi hono feau e ngaahi fie maʻu ʻa ha Siasi ne langalanga foʻou. ʻOku tuʻu he ʻahó ni ʻa Cove Fort ko e ola ʻo ʻene ngāue lavameʻá mo ʻene moʻui mateakí.

Naʻe hoko e foha ʻo ʻAila Natanielá ko Palaieni S. Hingikelī (tamai ʻa Palesiteni Hingikelií) ko ha faiako, ʻo ne faiako ʻi he ʻApiako Pilikihami ʻIongí pea mo e Kolisi Pisinisi ʻa e Siasí. Naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo e siteiki tokolahi taha ʻi he Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne ʻiloʻi e loto mamahi mo e ngaahi faingataʻa ʻe siviʻi ʻaki e mēmipa mālohi taha ʻo e Siasí, ka naʻe ʻikai ke toe ueʻia ʻene mateakiʻi ʻa e ʻEikí mo Hono siasí.

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi ha fakataha lotu ʻa BYU he 1999, naʻá ne pehē ai, “ko e ngaahi toʻu tangata ko ʻeni ʻe tolu ʻo ʻeku ngaahi kuí, kuo nau faivelenga ʻi he Siasí. ʻI heʻeku manatu ki heʻenau moʻuí, ne u sio hifo ki hoku ʻofefiné mo ʻene tama fefiné, ʻa ia ko hoku mokopuná pea mo ʻene fānaú, ko hoku makapuna uá. Fokifā ne u fakatokangaʻi hake ko e vaheua ʻanga mālie au ʻo ha toʻu tangata ʻe fitu—ko e tolu ʻi muʻa ʻiate au pea tolu ki mui ʻiate au… . Pea ne haʻu ai ki hoku ʻatamaí, ha ongoʻi mafatukituki moʻoni, he ko hoku tufakanga ke ʻoatu e meʻa kotoa pē kuó u maʻu ko ha tofiʻa tukufakaholo mei heʻeku ngaahi kuí, ke aʻu ki he ngaahi toʻu tangata ʻoku muimui mai ʻiate aú.”

ʻI heʻemau hoko ko ha niʻihi ʻo e ngaahi toʻu tangata ko ia ʻoku muimui mai ʻiate iá, ʻoku mau fakamālō ai kiate ia mo ʻemau faʻeé, koeʻuhí ko hona mālohi ne na tuʻu fakamakatuʻu ai ʻo hoko ko ha fehokotakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻemau ngaahi kuí pea mo kimautolú. Naʻe ʻofaʻi kimautolu ʻe heʻemau mātuʻá, akonekina mo fakatonutonu kimautolu pea ne mau lotu fakataha mo na lotua kimautolu. ʻOku mau fakaʻapaʻapa kiate kinaua. Pea ʻoku mau tukupā ke ʻoatu ki he ngaahi toʻu tangata he kahaʻú, ʻa ʻemau tukupā ke mateakiʻi kakato e Fakamoʻuí mo Hono Siasí.

Ka ʻoku ʻikai fekauʻaki pē ʻeni mo homau fāmilí: ʻa e fānau ʻe toko 5, makapuna ʻe toko 25 mo e makapuna ua ʻe toko 63. Koeʻuhí ne faʻa toutou leaʻaki pē ʻe Palesiteni Hingikelī kiate kitautolu, ʻoku tau kau pē ki ha fāmili lahi ʻe taha—ko ha kakai mālohi ʻe toko 13 miliona—ʻoku tau ʻinasi ʻi ha tofiʻa tukufakaholo ʻo e tuí pea tau fiefia ʻi ha fuakava ʻoku tau fetuʻutaki ai mo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻo ʻi ai hotau ngaahi fatongia ke tau fetokoniʻaki ʻi heʻetau fonongá.

Naʻe ʻofeina ʻemau tamaí. Naʻe fakaofo maʻu pē ke mamata kiate ia. Naʻá ne mapuleʻi ia mo lototoʻa, pea naʻá ne maʻu ha loto mo ha ivi lahi ke ngāue he naʻá ne tui ki he meʻa ko e tupulaki. ʻOku pehē ʻa e fakalea ʻo ha potu folofola manakoa: “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá,” (T&F 50:24). Ko e founga hokohoko tupulaki ko ia ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e talanoa ia naʻá ne manako taha hono faí pea pehē foki ki he talanoa ʻo kau ki heʻene moʻuí. ʻOku fie maʻu ʻe he tupulaki ko iá ʻa e tuí, lototoʻá, mapuleʻi kitá mo e ngāue mālohí—ʻo kafataha ia mo e toʻukupu ʻaloʻofa ʻo e ʻEikí.

Kuo teʻeki ai ha taimi te mau mamata ai ʻa kimautolu fāmilí ki hano fakamālohiʻi ʻo e founga tupulaki ko ʻení, makehe mei he ngaahi taʻu ʻe fā kuo toki ʻosí, ʻa ia ko e maka-tumuʻaki ia ʻo ʻene moʻuí. Hili e mālōlō ʻemau faʻeé, naʻe ʻikai mei lava ke mafeia ʻa ʻene ongoʻi mamahí. Ka naʻá ne ʻulungāanga ʻaki pē hono fakahaaʻi ia—naʻá ne ongoʻi, tangi ʻaloʻimata mo ne tengihia moʻoni ia. Naʻá ne hū ki he ʻEikí ʻi heʻene tangi ʻaloʻimatá, ʻo ne tuku ai ke hanga ʻe he mole ko iá ʻo fakafōtunga mai ha ivi mo ha holi lahi ange ʻi hono lotó ki he manavaʻofá mo e tuí pea mo e falala ki he ʻOtuá. Pea ʻi he lahi ange ko ia ʻene manavaʻofá mo ʻene tuí, naʻá ne tui leva hono suú ʻo foki ki he ngāué—ʻo ne fai pau ki he tapa kotoa pē ʻo e foʻi lea ko ʻení.

Taʻu ʻe ua mei ai naʻá ne ʻiloʻi ʻokú ne moʻua he kanisaá pea naʻá ne toe fai pē ʻa e meʻa tatau. Naʻá ne fai e meʻa ne tau mei fai kotoa pē—naʻá ne tengihia e mole atu ʻa e moʻui leleí ka ne ongoʻi e manavasiʻi ʻo ha mahaki naʻá ne toʻo e moʻui ʻene faʻeé, hono tokouá pea mo hano tuofāfine ʻe toko ua. ʻI heʻene ʻiloʻi ko ia kuo ʻi he toʻu kupu ʻo e ʻEikí ʻa ʻene moʻuí peá ne ongoʻi e mālohi ʻo e ngaahi lotu ʻa ha laui miliona ʻo kimoutolu, naʻá ne pehē ʻokú ne ongoʻi mālohi pē ke fai hono fatongiá. Pea ʻi he tokoni fakaʻofoʻofa ʻa homau kaungāmeʻa fakafaitoʻó, ko e meʻa pē ia naʻá ne faí—ʻi he loto toʻa mo e tukuhua lelei. Ko hono olá, ko ha toe taʻu fakaofo ʻe ua ne tānaki atu ki heʻene moʻuí, he taimi naʻá ne lava ʻo tuʻu hake ai ʻo tui hono suú he pongipongi taki taha ʻo ne fononga atu ki he ngāué.

ʻI ha uike ʻe taha ki muʻa peá ne pekiá, naʻá ne fai ai ʻa e lotu fakatapui ʻo ha falelotu ne monomono ʻi Sōleki Siti. ʻI he lotu ko iá pea ʻi ha founga fakaofo, naʻá ne tautapa ai ki he ʻEikí maʻana ko e palōfitá. Naʻá ne lea ʻi he loto fakafetaʻi ʻo pehē “talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosefa Sāmitá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni mo hono fili pea fakanofo ʻe he ʻAfioná ha palōfita ki he kakaí ni. ʻOku mau fakamālō ki he ʻAfioná mo mau tautapa atu ke ke fakanonga mo poupouʻi pea faitāpuekina ia ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi fie maʻú pea pehē ki he ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga ʻa e ʻAfioná.”

ʻOku mau fakamoʻoni ko ʻene hiki atu ko ʻeni ʻi he nongá, ko ha fakamoʻoni ia ne fanongoa mo tali ʻe he ʻEikí ʻene ngaahi lotú ʻo fakatatau mo ʻene fie maʻú pea mo e ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga ʻa e Tokotaha ʻoku pule ʻi he langí, ʻa ia naʻe pekia ka tau lava ʻo moʻui ʻo taʻengatá pea ko hono huafá ʻoku tau fakaʻosi ʻakí—a ia ko e huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ko hotau Huhuʻí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “Keep the Chain Unbroken,” ʻi he Brigham Young University 1999–2000 Speeches (2000), 2, www.speeches.byu.edu.