Ngaahi Talanoa ʻa e Kau Māʻoniʻoní
Manuela Navalo—Pelū


“Manuela Navalo—Pelū,” Ngaahi Talanoa ʻo e Kau Māʻoniʻoní (2024)

Manuela Navalo—Pelū

ʻOku aʻusia ʻe ha talavou ʻi Pelū ʻa e faingataʻa mo e fakamoʻui ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú

Ako ʻa e Potó ʻi Hoʻo Kei Siʻí

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1986, naʻe hoko ʻa e taʻu hongofulu mā ono ko Manueli Navaló ko ha taulaʻeiki ʻi he Kolo Sani Kalosí ʻi Nasaka, ko ha kiʻi kolo ʻi he fakatonga ʻo Peluú. Naʻe lau ʻa e Kolo Sani Kalosí ko ha “ʻiuniti kamakamata” ʻa e Siasí, ko ha hingoa naʻe fokotuʻu ʻi he konga kimui ʻo e 1970 tupú ki he ngaahi kolo naʻe foʻou ai ʻa e Siasí pea tokosiʻi ʻa e kau mēmipá. ʻI he niʻihi ʻo e ngaahi ʻiuniti ko ʻení, kau ai ʻa e Kolo Sani Kalosí, naʻe fakataha ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahí ʻi ha ngaahi kalasi mo e ngaahi kōlomu ne fakatahaʻi ʻi he ʻaho Sāpaté.

Naʻe fiefia ʻa Manueli ʻi he fakataha mo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí lolotonga ʻa e houa hono tolu ʻo e lotú. Naʻe ʻi ai ha kau talavou maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻe toko uofulu nai ʻi he koló, ka naʻe siʻi hifo ʻi he vaeuá honau niʻihi naʻe maʻulotu maʻu peé. Naʻe maʻu ʻe Manueli ha faingamālie ʻi he fakataha mo e kaumātuʻa ʻi he koló, ke ako ki he ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí fakatouʻosi.

Kuo hoko ʻa Manueli ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻe ua. Naʻe papitaiso ia mo ʻene ongomātuʻá mo hono kiʻi tuofefine siʻisiʻí. Naʻe hoko ʻene tamaí ʻi he taimí ni ko ha palesiteni fakakolo, pea naʻe fakamālohia ʻa Manueli ʻe heʻene līʻoa ki he Fakamoʻuí. Naʻá ne pehē loto, “Kapau ʻoku kau heni ʻa Teti, ʻoku pau pē ʻoku lelei ia.”

ʻI he taimi ní, naʻe hoko ʻa e 1986 ko ha taʻu mahuʻinga ki he Siasí ʻi ʻAmelika Saute. ʻI Sānualí, naʻe fakatapui ha ngaahi temipale ʻi Lima, Pelū, mo Puenosi ʻAile, ʻĀsenitina—ko e temipale fika tolu mo e fā ia ʻi he konitinēnití. Naʻe ʻikai ngata pē hono tokoniʻi ʻa Manueli ʻe he fale ʻo e ʻEikí ʻi Limá mo e Kāingalotu ʻe toko 119,000 ʻi Peluú, ka naʻe kau foki ai mo e Kāingalotu ʻe toko 100,000 tupu naʻe nofo ʻi Kolomupiá, ʻEkuatoa, Polīviá, mo Venesuelá. Hili pē ʻa e fakatapuí, naʻe maʻu ʻe he kau Pelū ʻe toko uangeau mo e kau Polīviá ʻe toko uangeau honau ʻenitaumení.

Naʻe kamata leva ʻa e taʻu hono ua ʻa Manueli ʻi he seminelí, ko ha polokalama kuo fokotuʻu ʻe he Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe hongofulu. Kimuʻá, naʻe fakahoko ʻe he kolo ʻo Manuelí ʻa e ngaahi kalasi seminelí ʻi he efiafí. Ka ʻi he 1986, naʻe kamataʻi ʻe he kouʻotineita fakavahe lahi ki he Polokalama Ako ʻa e Siasí ʻi Peluú ʻa e semineli pongipongi fakaʻahó ki he lahi taha ʻo e ngaahi uooti mo e kolo ʻe 298 ʻi he fonuá. Naʻe tali ʻa e liliú ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Peluú. Naʻa nau loto ke fakahoko ʻa e ngaahi kalasi seminelí ofi ki he ʻapi ʻo e kau akó mo ʻenau kau faiako fakalotofonua taʻetotongí.

Ko e ʻuluaki kalasi semineli naʻe kau ki ai ʻa Manuelí naʻe fakahoko ia ʻi hono ʻapí, ka naʻe faifai pea nau hiki ki he falelotu totongi ʻo e koló. ʻI he ʻaho takitaha lolotonga ʻo e uiké, naʻe lue ʻa Manueli ʻi he meimei maile nai ʻe ua ke kau ki he kalasí ʻi he hoko ʻa e onó pongipongi. ʻI he kamatá, naʻe ʻikai faingofua ʻa e ʻā pongipongí, ka naʻe kamata ke ne fiefia ʻi he ʻalu ki he seminelí mo e toʻu tupu kehé. ʻI he fakalotolahi ʻa ʻene faiakó, naʻá ne fakatupulaki ai ha tōʻonga ʻo e lotú ʻi heʻene ʻā hake pē ʻi he pongipongí, neongo kapau naʻe fiemaʻu ke ne ʻā pongipongia ange ai.

Naʻe maʻu ʻe Manueli ʻi he seminelí, ha ʻū kaati “folofola ako maʻuloto.” Naʻe paaki ʻi he ngaahi kaati ko ʻení ha ngaahi potufolofola mahuʻinga naʻe fiemaʻu ke ako ʻe he kau ako semineli ʻi he funga ʻo e māmaní. Koeʻuhí naʻe ako ʻe he kalasi ʻa Manuelí ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ko iá, ko e ʻuluaki veesi folofola naʻá ne ako maʻulotó ko e 1 Nīfai 3:7: “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

Naʻe akoʻi ʻe he faiako semineli ʻe taha, ko ʻAna Kalanitā, ʻa Manueli mo ʻene kalasí ʻo fekauʻaki mo honau mahuʻinga mo e ikuʻanga taʻengata ko e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻI he fanongo ʻa Manueli ki heʻene akonakí, naʻá ne ongoʻi naʻe mahuʻingaʻia ha taha ʻiate ia. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni naʻe tokanga moʻoni ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.

Naʻá ne sio foki ki he founga naʻe maluʻi ai ia ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi fekaú mei he ngaahi palopalema lahi naʻe fepaki mo e niʻihi ʻi hono toʻú. Neongo naʻá ne vaʻinga soka mo ha ngaahi kaungāmeʻa naʻe ʻikai ke nau kau ki he Siasí, ka naʻá ne ʻiloʻi ko hono ngaahi kaungāmeʻa ofi tahá ʻa e toʻu tupu ʻi he siasí. ʻI he ngaahi ʻaho Pulelulú, te nau ʻalu ki he “pō ʻo e kau faifekaú,” ʻa ia te nau fakahoko ai ha fanga kiʻi vaʻinga mo feohi mo e kau faifekau naʻe ngāue ʻi he feituʻú.

Naʻe ako ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻa Manuelí mo ia, poupouʻi, mo tokoniʻi ia ke nofo ʻi he hala totonú. ʻI heʻene ʻalu mo e niʻihi naʻá ne tokoua ʻakí ki he ngaahi paati ʻi he pō Tokonakí, naʻe ʻikai teitei ʻoange ʻe honau ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻikai Siasí ha kavamālohi. Naʻa nau ʻiloʻi naʻa nau kau ki he Siasí pea naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau tuí.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

Ko hono Fakamuʻomuʻa ʻo e Ngāue Fakafaifekaú

Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ʻi ʻEpeleli, naʻe haʻu ʻa Manuela Navalo ki heʻene tamaí mo ha ongoongo fakamamahi. ʻI he ngaahi māhina siʻi kuohilí, naʻá ne ʻi Lima, Pelū ai ʻo ako mālohi ke hū ki ha ʻunivēsiti tuʻukimuʻa ʻi he koló. Ka neongo ʻene ngaahi feinga lelei tahá, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo hū ki he ʻapiakó. Kapau naʻá ne loto ke toe feinga kae lava ʻo hū, ʻe fiemaʻu ia ke ne ako ʻi ha toe māhina ʻe ono kehe.

Naʻe talaange ʻe heʻene tamaí, “Manueli, ʻokú ke fie hokohoko atu ke teuteu ki he ʻunivēsití, pe ʻokú ke fie teuteu ke ngāue fakafaifekau?”

Naʻe ʻiloʻi ʻe Manueli naʻe kole mai ʻe he palōfitá ki he kau talavou moʻui taau kotoa pē mo malava ʻi he Siasí ke nau ngāue fakafaifekau. Pea naʻe ʻasi ʻi heʻene tāpuaki fakapēteliaké ʻa e ngāue fakafaifekaú. Ka naʻá ne palani ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau hili ʻene lesisita ki he ʻunivēsití. Naʻá ne tui ʻe faingofua ange ke ne foki ki he ʻunivēsití hili ʻene ngāue fakafaifekaú kapau te ne lava ʻo lesisita ki ai kimuʻa pea toki mavahé. Ko ʻeni naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e meʻa ke faí. Naʻe talaange ʻe heʻene tamaí ke fakakaukau ki ai ʻi ha kiʻi taimi.

Naʻe lau leva ʻe Manueli ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea lotu. ʻI heʻene fai iá, naʻá ne ongoʻi hono tataki ʻe he Laumālié ʻa ʻene filí. ʻI he ʻaho pē hono hokó, naʻá ne mateuteu mo ʻene talí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Naʻe talaange ʻe heʻene tamaí, “Sai. Te ma tokoni atu.”

Ko e ʻuluaki meʻa naʻe fai ʻe Manuelí ko e kumi ha ngāue. Naʻá ne fakakaukau te ne ngāue ʻi ha pangikē ofi mai pē koeʻuhí naʻe maheni ʻene tamaí mo ha kau ngāue ai. Ka naʻe ʻave ia ʻe heʻene tamaí ki ha feituʻu naʻe langa ai ʻa e fuofua falelotu ʻo e koló. Naʻá ne kole ki he taki ngāué pe naʻe ʻi ai ha ngāue ʻatā ke hū ai ʻa Manueli ʻi he kau ngāue langá. Naʻe talaange ʻe he taki ngāué, “ʻIkai ko ha palopalema ia. Te mau fakangāueʻi ia.”

Naʻe kau ʻa Manueli ʻi he kau ngāue langá ʻi Sune, pea ko e taimi kotoa pē naʻe vahe aí, naʻe fakamanatu ange ʻe he taha ngāue naʻá ne ʻoange ʻene sieké ke fakaʻaongaʻi ia ki heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe tokoni foki ʻa e faʻē ʻa Manuelí kiate ia ke fakahaofi ʻa e konga lahi ʻo e sieké ki heʻene paʻanga faifekaú mo e vahehongofulú.

Naʻe mamafa ʻa e ngāue fakafaifekaú, pea naʻe hoko ʻa e faingataʻaʻia fakaʻekonōmika ʻi Peluú ke faingataʻa ki he Kāingalotu tokolahi ai ke totongi kakato ʻenau paʻanga faifekaú. Naʻe lauitaʻu ʻa e fakafalala pē ʻa e kau faifekau taimi kakató kotoa kiate kinautolu pē, ko honau fāmilí, kāingalotú, pea naʻa mo e angalelei ha kakai sola ke fakapaʻanga ʻenau ngāue fakafaifekaú. Hili ʻa e tapou ʻa Palesiteni Kimipolo ki he kau talavou kotoa pē naʻe malavá ke nau ngāué, naʻe fakaafeʻi ʻe he Siasí hono kāingalotú ke nau foaki ki ha paʻanga faifekau fakalūkufua maʻanatolu naʻe fiemaʻu tokoni fakapaʻangá.

Ko e taimi ní naʻe fiemaʻu ke totongi ʻe he paʻanga fakalotofonuá ha vahe tolu ʻe taha ʻo e ngaahi fakamole fakafaifekaú. Kapau naʻe ʻikai lava ʻa e kau faifekaú ʻo totongi ʻa e toengá, te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e paʻanga fakalūkufuá. ʻI Pelū mo e ngaahi fonua kehe ʻi ʻAmelika Sauté, naʻe fokotuʻu foki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha founga naʻe fafanga ai ʻe he kāingalotu fakalotofonuá ʻa e kau faifekaú ʻi ha houakai ʻe taha ʻi he ʻaho, ʻo tokoni ke fakahaofi ʻenau paʻangá. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Manueli ke ne totongi ha konga ʻo ʻene paʻanga faifekaú pea totongi ʻe heʻene ongomātuʻá ʻa e toengá.

Hili ʻa e ngāue ʻa Manueli ʻi ha māhina nai ʻe ono, naʻe maʻu hono uiuiʻi fakafaifekaú. Naʻe talaange ʻe heʻene tamaí te nau lava ʻo fakaava ia ʻi he taimi pē ko iá pe tali ki he ʻaho Sāpaté pea lau ia ʻi he houalotu sākalamēnití. Naʻe ʻikai lava ʻa Manueli ʻo tatali fuoloa pehē, ka te ne tali ke tuku mai ʻene faʻeé mei he ngāué ʻi he efiafi ko iá.

ʻI he faifai pea aʻu mai ʻene faʻeé ki ʻapí, naʻe fakaava ʻe Manueli ʻa e silá, pea naʻá ne fuofua sio pē ki he fakamoʻoni hingoa ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní. Naʻe kamata leva ke ne lau ʻa e toenga ʻo e uiuiʻí, ʻo tā vave hono mafú ʻi he foʻi lea kotoa pē. ʻI heʻene sio ko ia te ne ngāue ʻi he Misiona Peru Lima North, naʻá ne fiefia lahi ʻaupito.

ʻOku tuʻu ʻa Manuela Navalo ʻi ha ngoueʻanga lolotonga ʻene tui hono pine faifekaú.

Ko Manuela Navalo ‘i he Misiona Peru Lima North, fakafuofua ki he 1990. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)

Naʻá ne fakaʻamu maʻu pē ke ngāue fakafaifekau ʻi hono fonua tupuʻangá.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

Maʻu ‘i he Fakafiefiá

ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho 7 ʻo Sune 1990, naʻe lue foki ai ʻa Manuela Navalo mo hono hoa fakafaifekau ko Kuilamoa Sukuimangó, ki hona fale ʻi Hualasi, Peluú. Naʻe kamata e ngāue fakafaifekau ʻa Manuelá ʻi Māʻasi 1989 ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi Limá, ko e taha ʻo e ʻū Akoʻanga Faifekau ʻe hongofulu-mā-fā ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ne fiefia ʻi heʻene hoko ko ha faifekaú—ʻa e ngāue mālohí, ʻaʻahi ki he ngaahi vāhenga kehekehe ʻi he fonuá, mo hono ʻomi e kakaí kia Sīsū Kalaisí.

Ka neongo iá, naʻe faʻa fakatuʻutāmaki hono feituʻu lolotongá he poʻulí. Naʻe ʻi ai ha kulupu fakafepaki naʻe ui ko e kau Senitelo Luminosó, pe ko e Hala Maamangiá, kuo nau tau ʻeni mo e puleʻanga Peluú ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu. Kimuí ni maí, naʻe fakaʻau ke fakamālohi ange ʻenau fakafepakí ʻi he hoko ʻa e fakautuutu ʻi he hikihiki e totongi koloá mo e faingataʻaʻia fakaʻekonōmiká ke uesia ai e puleʻanga ʻAmelika Tongá.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Manuela mo Kuilamoa, ko ha Pelū totonu mo ia ʻe taha, ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki naʻá na fehangahangai mo iá ʻi heʻena mavahe mei ʻapi he pongipongi kotoá. Naʻe faʻa tāketiʻi ʻe he ngaahi kulupu hangē ko e Senitelo Luminosó ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí he naʻe fakafekauʻaki [ʻe he kulupú] ʻa e Siasí mo e ngaahi tuʻutuʻuni ki tuʻapuleʻanga ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻi ai ʻeni ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻe miliona tupu ʻi he ngaahi fonua lea faka-Sipeiní, pea mo ha 160,000 nai ʻi Pelū. ʻI he ngaahi taʻu kimuí ni maí, naʻe fakamamahiʻi ʻe he kau fakafepakí ʻa e kau faifekau ʻo e Siasí pea fakapā pomu mo e ngaahi ʻapisiasi ʻi ʻAmelika Latiná. ʻI Mē 1989, naʻe hanga ʻe he kau fakafepakí ʻo fanaʻi mo tāmateʻi ha ongo faifekau ʻe toko ua ʻi Polīvia. Talu mei ai, mo e fakaʻau ke toe kovi ange ʻa e tūkunga fakapolitikalé, pea fakalalahi mo hono ʻohofi ʻo e Siasí.

Naʻe fakahoko ʻe he ngaahi misiona ʻe nima ʻi Peluú ha tali ki he fetāʻakí ʻaki ʻenau fokotuʻu ha ngaahi taimi fakataputapui mo fakangatangata ʻa e ngāue fakafaifekaú ki he taimi ʻahó pē. Ka ʻi he efiafi ko ʻení, naʻe ongoʻi fiefia mo longomoʻui ʻa Manuela mo Kuilamoa. Naʻe toki ʻosi pē ʻena akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí pea naʻe toe haʻana miniti ʻe hongofulu-mā-nima ke na foki ai ki ʻapi.

ʻI heʻena lue mo talatalanoá, naʻe fakatokangaʻi ʻe Manuela ha ongo talavou ʻe toko ua naʻá na kiʻi mamaʻo siʻi atu pē. Naʻá na teke ha kiʻi kā lanu engeenga pea naʻe hangē naʻá na fiemaʻu tokoní. Naʻe fakakaukau ʻa Manuela ke fai ha tokoni, ka naʻe taimi nounou kuo fakamoʻui ʻe he ongo tangatá ʻa e kaá ʻo na lele.

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe aʻu atu e ongo faifekaú ki ha paaka naʻe ofi ki hona ʻapí. Naʻe tau ʻa e kā lanu engeengá ʻi he laʻisimá fakafuofua ko ha fute ʻe nima nai mei he feituʻu naʻá na lue atu aí. Naʻe ofi mai he tafaʻakí ha kulupu ʻo ha kau sōtia.

Naʻe pehē ange ʻe Kuilamoa, “ʻOku hangē mai ha pomú.” Naʻe sio atu ʻa Manuela ki he hola ʻa e kakaí, pea ʻi he mōmeniti pē ko iá, naʻe pā ʻa e kaá.

Naʻe taaʻi ʻe he mālohi ʻo e pā ʻa e foʻi pomú ʻa Manuela, ʻo hikiʻi ia ki he ʻataá lolotonga iá ʻoku punakaki holo e mofele mei he pomú ʻi hono tafaʻakí. ʻI he taimi naʻá ne tō ai ki he kelekelé, naʻá ne ilifia. Naʻá ne fakakaukau ki hono hoá. Naʻá ne ʻi fē nai? Kuo tō nai kiate ia e nunuʻa kovi taha ʻo e pomú?

ʻI he taimi ko iá, naʻá ne ongoʻi hono hiki hake ia ʻe Kuilamoa mei he kelekelé. Naʻe hangē mai e pāká ha feituʻu ʻoku fai ai ha taú he naʻe hanga ʻe he kulupu ʻo e kau sōtiá—ʻa kinautolu naʻe fakataumuʻa ki ai e pomú—ʻo fana ʻenau meʻafaná ki he toetoenga ʻo e kaá. Naʻe fakafalala ʻa Manuela ki hono hoá, pea naʻá ne lava ʻo lue ʻo aʻu ki ʻapi.

ʻI heʻena aʻu ki ʻapí, naʻá ne hū ki he falekaukaú ʻo sio he sioʻatá. Naʻe fetotoʻi hono matá, ka naʻe ʻikai ke lavea hono ʻulú. Naʻá ne ongoʻi pē ʻokú ne ninimo.

Naʻá ne talaange ki hono hoá, “Tuku haku tāpuaki.” Naʻe hili ʻe Kuilamoa, ʻa ia naʻe siʻisiʻi pē hono ngaahi kafó, hono ongo nima teteteté ʻi he ʻulu ʻo Manuelá peá ne tāpuakiʻi ia.

Hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻe haʻu e polisí ki he falé. ʻI he fakakaukau ʻa e kau ʻōfisá ko e ongo faifekaú ʻa e ongo talavou naʻá na tau e pomú, naʻa nau puke ai kinaua ʻo ʻave ki ʻapi polisi. ʻI ʻapi polisí, naʻe sio ha taha ʻo e kau ʻōfisá ki he tūkunga ʻo Manuelá, peá ne pehē ange, “ʻE mate tama ia ko ení. Tau ʻave ia ki he senitā moʻuí.”

ʻI he senitā moʻui ʻa e kau polisí, naʻe fakatokangaʻi ai ʻe he ʻōfisa pulé ʻa e ongo ʻeletaá. Naʻe toki ʻinitaviu ia kimuí ni ʻe Manuela ke papitaiso. Naʻá ne talaange ki he kau ʻōfisa kehé, “ʻOku ʻikai ko ha ongo tautoitoi ʻeni. Ko e ongo faifekau kinaua.”

Naʻe tokangaʻi ʻe he ʻōfisa pulé ʻa Manuela, ʻi he tafitafi ʻe Manuela hono matá, naʻe faifai peá ne ʻilo ha lavea loloto ʻi lalo ʻi hono foʻi mata toʻomataʻú. ʻI he sio pē ʻa e ʻōfisa pulé ki aí, naʻá ne leleakiʻi ʻa Manuela mo Kuilamoa ki he falemahakí. Naʻá ne fakamatalaʻi ange, “He ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa heni.”

Hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻe pongia ʻa Manuela koeʻuhí ko e lahi e toto kuo molé. Naʻá ne fiemaʻu fakavavevave ha foʻi toto. Naʻe ō mai ʻa e Kāingalotu mei Hualasí ki he falemahakí, ʻo ʻamanaki te nau foaki ha toto, ka naʻe ʻikai ha taha ʻiate kinautolu te ne maʻu e faʻahinga toto totonú. Naʻe sivi leva ʻe he kau toketaá ʻa e toto ʻo Kuilamoá pea naʻe ʻilo ai ʻokú ne maʻu e toto totonú.

Ko e tuʻo ua ʻaki ia he pō ko iá, ʻa hono fakahaofi ʻe Kuilamoa e moʻui hono hoá.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

ʻI he Fakaʻau ke Fakapoʻuli ʻa e Ngaahi ʻAhó

ʻI he ʻaho hili ʻa e fakapā pomu ʻi Hualasí, naʻe ʻave ʻe he kau toketaá ʻa Manuela Navalo ki ha kilīniki ʻi Lima. Naʻe talitali ia ai ʻe heʻene palesiteni fakamisiona ko ʻEniliki ʻIpalá, pea naʻe foaki ange ʻe ʻEletā Sālesi A. Titia, ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakaʻēliá, hano tāpuaki. Naʻe palōmesi ange ʻe ʻEletā Titia ʻi he tāpuakí, ʻe vave pē ʻene mavahe mei he kilīnikí ʻo foki ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Hili hono faitoʻo ʻe he kau toketaá e ngaahi kafo kehe ʻo Manuelá, naʻa nau tokanga leva ke faitoʻo hono fofongá. Naʻe hanga ʻe he fanga kiʻi kongokonga mei he pomú ʻo hifiʻi ʻa e foʻi hui ʻi hono kouʻahé ʻo lavea ai ʻa e foʻi neave ʻi hono mata toʻomataʻú, pea fiemaʻu ai ke toʻo ʻa e foʻi matá. Naʻe haʻu ʻene ongomātuʻá ki Lima, pea naʻá na fakahā ange ʻa e ongoongó kiate ia. Naʻe pehē ange heʻene faʻeé, “ʻE foha ʻe pau ke nau tafa.”

Naʻe ʻohovale ʻa Manuela. Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ha langa ʻi hono matá, pea ko ʻene toki ʻilo ʻeni ʻa e ʻuhinga ʻoku haʻi ai hono matá. Naʻe fakafiemālieʻi ia heʻene faʻeé. Naʻá ne pehē ange, “ʻOkú ma ʻi heni. ʻOkú ma ʻi heni ke tokoniʻi koe.”

Naʻe fakapaʻanga kakato ʻe he Siasí ʻa e tafa tuʻo tolu ʻo Manuela ke toʻo hono foʻi matá mo faitoʻo ʻa e tuʻuʻanga ʻo e foʻi matá naʻe uesiá. ʻE fuoloa ʻa e taimi ke fakaakeake aí, pea naʻe fakakaukau hono kāingá ʻoku totonu ke ne foki ki hono kolo tupuʻangá ʻi he taimi pē ʻe fakaʻatā ai ia mei he kilīnikí. Ka naʻe ʻikai loto ʻa Manuela ke mavahe mei he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne talaange ki heʻene tamaí, “Ko ʻeku aleapau mo e ʻEikí ko e taʻu ʻe ua, pea ʻoku teʻeki ke ʻosi ia.”

Lolotonga ʻa e fakaakeake ʻa Manuela ʻi he kilīnikí, naʻe ʻaʻahi atu ʻa Luisi Palomino, ko hano kaungāmeʻa mei hono kolo tupuʻangá ʻa ia naʻe lolotonga ako ʻi Lima. Neongo naʻe hoko e ngaahi lavelavea ʻo Manuelá ke faingataʻa ai ʻene talanoa mo Luisí, ka naʻe kamata ke ne vahevahe ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú. Naʻe ʻohovale pea naʻe tanganeʻia ʻa Luisi ʻi he fili ʻa Manuela ke fakaʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú.

Naʻe talaange ʻe Luisi, “ʻOku ou fie ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai koé. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mālohi pehē ai ho tuí?”

Hili ha uike ʻe ono mei he pā ʻa e pomú, naʻe ʻatā ʻa Manuela mei he kilīnikí pea kamata ke ne ngāue ʻi he ʻōfisi fakamisiona ʻi Limá. Naʻe kei ʻilonga pē ʻa e fakamanamana ʻa e kau tautoitoí, pea naʻá ne ilifia he taimi kotoa pē naʻá ne sio ai ki ha kā ʻoku tatau mo e kā ko ia naʻe pā he pomú. Naʻe faingataʻa ke mohe he poʻulí taʻe ʻi ai ha faitoʻo.

Naʻe pau ke fetongi ʻe ha taha ʻo e kau ʻeletā ʻi he ʻōfisi fakamisioná ʻa e ngaahi haʻi ʻo e lavea ʻo Manuelá he ʻaho takitaha. Naʻe faingataʻa ke vakai ʻa Manuela ki hono foʻi mata ne molé ʻi he sioʻatá. ʻI he hili ha meimei uike ʻe tolu ʻo ʻene ʻatā mei he kilīnikí, naʻá ne maʻu ha foʻi mata loi.

Ko Manuela Navalo ʻoku malimali ki he meʻafaitaá mo hili hono ongo nimá ʻi ha ongo faifekau kehe ʻe ua.

Kau Faifekau ko Kuiliemoa Sukuimango (toʻohema), Manuela Navalo, pea mo Palaieni Hoasi ʻi Pelū, fakafuofua ki he 1991. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe haʻu ai ʻa Luisi ki he ʻōfisi fakamisioná ke ʻaʻahi kia Manuela. Naʻá ne talaange kia Manuela, “ʻOku ou loto ke u papitaiso. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u faí?” Naʻe ʻikai ke mamaʻo ʻa e ʻōfisi fakamisioná mei he feituʻu naʻe nofo ai ʻa Luisí, ko ia, ʻi he ngaahi uike ne hoko aí, naʻe akoʻi ʻe Manuela mo hono hoá kia Luisi ʻa e toenga ʻo e ngaahi lēsoní ʻi ha falelotu ofi mai. Naʻe fiefia ʻa Manuela ke akoʻi hano kaungāmeʻa, pea naʻe vēkeveke ʻa Luisi ke fakakakato ʻa e ngaahi taumuʻa kotoa naʻá ne fokotuʻu mo e ongo faifekaú.

ʻI he ʻaho 14 ʻo ʻOkatopa 1990, naʻe papitaiso ai ʻe Manuela ʻa Luisi. Naʻá ne kei hohaʻa pē ki hono laveá, ka naʻe hoko e meʻa fakamamahi ko iá ke ne lava ai ʻo papitaiso hano kaungāmeʻa mei hono kolo tupuʻangá—ko ha meʻa naʻe ʻikai ke ne teitei ʻamanaki te ne fai ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻI he tuʻu hake ʻa Luisi mei he loto vaí, naʻá na fāʻofua, pea naʻe ongoʻi mālohi ʻe Manuela ʻa e Laumālié. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ongoʻi pehē foki mo Luisi.

Naʻe ʻoange ʻe Manuela ha Tohi Tapu kia Luisi ke fakamanatu ʻaki e meʻa naʻe hokó. Naʻe tohi ʻe Manuela ʻi he takafi ʻi lotó ʻo pehē, “ʻI he ngaahi ʻaho faingataʻá, manatuʻi pē ʻa e ʻaho ko ʻení, ʻa e ʻaho naʻe fanauʻi foʻou ai koé.”

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

Falala ki he ʻEikí

ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Manuela Navaló ʻi Māʻasi 1991, naʻe haʻu ʻene ongomātuʻá ki Lima ke ʻave ia. Tuʻunga ʻi he ʻikai ke ne haʻu mei ha siteikí, naʻe tukuange ia ʻe he palesiteni fakamisiona fakalotofonuá mei he ngāué. Ka naʻe ʻikai fuʻu mateuteu ʻa Manuela ke foki ki Nasikā, ko hono kolo tupuʻanga ʻi he fakatonga ʻo Peluú. Naʻá ne palōmesi ki hano kaungāmeʻa ʻi hono ʻēlia fakaʻosí te ne ʻalu atu ki heʻene papitaisó, ko ia ai naʻá ne toe nofo mo ʻene ongomātuʻá ʻi he loto koló ʻi ha toe uike ʻe taha.

ʻI ha pongipongi ʻe taha, naʻe ʻalu ʻa Manuela mo ʻene tamaí ke fakatau mai ha foʻi mā ki he kai pongipongí. Naʻe fakatokangaʻi heʻene tamaí kuo ngalo ke toʻo mai ha paʻanga, ko ia naʻá ne tafoki ke toe foki ki fale. Naʻá ne pehē ange, “Talitali mai pē heni.”

Naʻe tuʻu maʻu ʻa Manuela ʻi he ʻikai ke ne fakapapauʻi e meʻa ke faí. Naʻe hangē ne ngali kehé ke tuʻu toko taha pē he veʻehalá, ʻi he hili ia ha ʻi ai hano hoa fakafaifekau ʻi ha taimi lōloá. Hili ha mōmeniti mei ai, naʻá ne fakakaukau ke ne nofo pē ai. Naʻá ne fakakaukau, “ʻOku ʻikai ke u toe faifekau.”

Naʻa mo e hili e foki ʻa Manuela ki Nasikaá, naʻe faingataʻa ki ai ʻa e foki ki he moʻui hili ʻa e ngāue fakafaifekaú—tautautefito ki hono laveá. Naʻe faingataʻa ange ʻa e lulululú koeʻuhí ko e foʻi mata pē ʻe tahá. Naʻe faʻa hala maʻu pē ʻene ʻai hono nimá. Naʻe kamata leva ke ne vaʻinga pingi-pongo mo ha tangata mei hono koló, pea naʻe tokoni ʻa hono siofi ʻo e foʻi pulu fōsiʻi lanu hinehiná ʻaki e foʻi mata pē ʻe tahá ke ne fakatupulaki ai ha vakai ʻoku lelei angé.

ʻI ʻEpelelí, naʻe hiki ʻa Manuela ki ha kolo lahi ange ko ʻIka ke kamata ʻene ako ʻi he ʻunivēsití ki he ʻenisinia meʻalelé. Naʻe siʻi hifo he maile ʻe teaú ʻa hono mamaʻo mei Nasikaá, pea naʻe ʻi ai hano ngaahi kaungāmeʻa mo e fāmili naʻe nofo ai. Naʻá ne nofo ʻi he ʻapi e tokoua ʻene faʻeé pea naʻá ne loki toko taha pē. Naʻe hohaʻa ʻene faʻeé kiate ia naʻe faʻa telefoni mai ai ʻene faʻeé he meimei pō kotoa pē. Naʻe faʻa talaange ʻe heʻene faʻeé, “Foha, manatuʻi maʻu pē ke ke lotu.” Ko e taimi kotoa pē naʻá ne ongoʻi ʻita ai, naʻá ne lotua ha mālohi pea naʻá ne faʻa ongoʻi malu maʻu pē ʻi he ʻEikí.

Ke poupouʻi ʻa e Kāingalotu kei talavou mo teʻeki ke malí ke nau fakataha ʻo feohí, naʻe fakahoko ai ʻe he Siteiki ʻIká ha ngaahi kalasi ʻinisititiuti pea ʻi ai mo ha kulupu maʻá e kau taautaha lalahí ʻa ia naʻa nau fai ha ngaahi ʻekitivitī mo ha ngaahi fakataha lotu. Naʻe fakalataʻia ʻa Manuela ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení pea mo hono uooti foʻou ʻi ʻIká. Neongo naʻe faʻa siofi ʻe he fānau ʻi he lotú hono foʻi mata loí, ka naʻe feohi ʻa e kakai lalahí mo ia ʻo tatau pē mo ha toe mēmipa ange.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fakaafeʻi ʻa Manuela ke fakataha mo ʻAlekisanitā Nuinesi, ko e palesiteni siteiki ʻi ʻIká. Kuo ʻiloʻi ʻe Manuela ʻa Palesiteni Nuinesi talu mei heʻene kei toʻu tupu ʻi Nasikaá, pea naʻe ʻaʻahi atu ʻa Palesiteni Nuinesi ki heʻene kalasi seminelí ko ha kouʻōtineita maʻá e Polokalama Ako ʻa e Siasí. Naʻe tanganeʻia ʻa Manuela ʻia [Palesiteni Nuinesi].

Lolotonga ʻena ʻinitaviú, naʻe uiuiʻi ʻe Palesiteni Nuinesi ʻa Manuela ke ne hoko ko ha aleaʻanga māʻolunga ʻi he siteikí.

“Mani!” Ko e fakakaukauloto ia ʻa Manuelá. Naʻe meimei ke matuʻotuʻa ange mo taukei ange e kāingalotu naʻe fua fatongia ʻi he siteikí ʻiate ia. Ka kuo fakahaaʻi ʻe Palesiteni Nuinesi ʻene loto-falala kiate iá.

ʻI he ngaahi uike ne hoko aí, naʻe ʻaʻahi ʻa Manuela ki he ngaahi uooti naʻe vahe ange ki aí. ʻI he kamataʻangá, naʻá ne ongoʻi mā ʻi heʻene ngāue mo e kau taki fakauōtí. Ka naʻá ne ako ke tokanga ki he uiuiʻí, kae ʻikai ko ia. ʻI heʻene ako e ngaahi tohi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí mo lipooti ki he siteikí, naʻe ʻikai ke ne toe manavasiʻi ʻi heʻene fuʻu kei siʻi ki hono fatongiá. Naʻá ne ʻilo ʻokú ne fiefia ke vahevahe ʻene fakamoʻoní mo e Kāingalotu ʻi he siteikí, ʻalu ki he ngaahi fakataha lotú, mo fakalotolahiʻi ʻa e kakai kei talavoú ke nau ngāue fakafaifekau.

Naʻe ʻikai ke puli e ngaahi palopalema naʻe fakatupunga ʻe he ngaahi lavea ʻo Manuelá. Taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene faʻa nofo toko tahá, naʻá ne ongoʻi loto-mamahi mo tetetete ʻi heʻene fakakaukau ki he fakamamahi naʻá ne fouá. ʻOku lahi ha ngaahi talanoa fakaofo ʻi he folofolá fekauʻaki mo ha kakai naʻe fakamoʻui mei honau ngaahi vaivaí pe fakahaofi mei he fakatuʻutāmakí. Ka ʻoku toe ʻi ai foki mo ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e kakai hangē ko Siope mo Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻa nau fuesia ʻa e mamahí mo e fakamaau taʻetotonú ʻo ʻikai ha fakahaofi he taimi pē ko iá. ʻI he fakakaukau ʻa Manuela he taimi ʻe niʻihi ki hono ngaahi kafó, naʻá ne fifili ʻo pehē, “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú?”

Ka neongo iá, naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne monūʻia ke hao moʻui mei he ʻohofí. ʻI he ngaahi māhina hili ʻene laveá, naʻe tāketiʻi mo tamateʻi ʻe he kau tautoitoí ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau faifekaú, ʻo lahi ai ʻa e mamahi mo e ilifia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Peluú. Ka neongo iá, naʻe liliu e ngaahi tūkungá. Naʻe kamata ke fakamamafaʻi ʻe he puleʻanga Peluú ʻa hono tauʻi mo taʻofi ʻa e kau tautoitoí, ʻo iku ai ki ha siʻisiʻi ange ʻa e ʻoho fakafepakí. Pea naʻe tali lelei ʻe he Kāingalotu fakalotofonuá ha ngāue ʻi he Siasí naʻe ui ko e “Falala ki he ʻEikí,” ʻa ia naʻe fakaafeʻi ai kinautolu ke nau ʻaukai, lotu mo ngāue ʻaki ʻa e tuí ʻe fakahaofi kinautolu mei he fetāʻakí ʻi honau fonuá.

Naʻe ʻilo ʻe Manuela naʻe tokoni ʻene ngāue fakaakó mo ʻene fua fatongia ʻi he Siasí ke ne matuʻuaki ai hono ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻá ne falala ki he ʻEikí peá ne faʻa fakakaukau maʻu pē kiate Ia.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.