2020–2024
Horomi’ihia i roto i te ’oa’oa o te Mesia
’Āmuira’a rahi nō ’Ēperēra 2024


11:35

Horomi’ihia i roto i te ’oa’oa o te Mesia

Tē fa’a’ite pāpū nei au ē, tē fa’aro’o nei tō tātou Metua i te ao ra i tā ’outou mau tāparura’a roimata ’e e pāhono mai iho ā ma pa’ari parauti’a.

’Ua here mātou ia ’oe, e Elder Kearon E nehenehe ānei au e rave i teie ta’ira’a reo 10 minuti ?

Te mau temeio tei tīa’ihia na

I roto i te Faufa’a ’Āpī, tē ha’api’i mai nei tātou nō te mata pō ’o Baretimaio, tei tāparu ia Iesu i te hō’ē temeio. « ’Ua parau atu ra Iesu iāna, ’a haere ’ua ora ’oe i tō fa’aro’o. Ora iho rā tāna mata i reira ra ».

I te tahi atu taime, ’ua tīa’i noa te hō’ē ta’ata nō Betesaida i te fa’aorara’a. Teie rā, ’aita i tupu ’oi’oi mai teie temeio. E mea ’ē ra, ’ua ha’amaita’i Iesu iāna e piti taime nā mua a’e ’oia « i ora mai ai ».

I roto i te toru o te hi’ora’a, « e toru ho’i [tō te ’āpōsetolo Paulo] anira’a atu i te Fatu » i roto i tōna ’ati, ’e nō reira, mai tā tātou i ’ite, ’aita tāna tāparura’a i pāhonohia.

E toru nā ta’ata ta’a ’ē. E toru hō’ē ā ’ohipa i tupu.

Teie te uira’a : Nō te aha vetahi e fa’ari’i ’oi’oi ai i te mau temeio tā rātou i hina’aro, ’āre’a rā te tahi ra e fa’a’oroma’i ïa ma te tīa’ira’a i te Fatu ? ’Aita paha tātou i ’ite nō te aha ma te māuruuru rā, ’ua ’ite maita’i tātou iāna ’o tei « here [ia tātou] » ’e « [’o tē rave nei] i te mau mea ato’a nō [tō tātou] maita’i ’e te ’oa’oa ».

Mau ’ōpuara’a hanahana

Te Atua, tei ’ite te hope’ara’a mai te ha’amatara’a mai, mea pāpū ïa, « e vai poto noa mai tō [tātou] fifi ’e tō [tātou] mau ’ati », ’e e ha’amo’ahia te reira « ’ei maita’i nō ’oe ».

Nō te tauturu ia tātou ’ia ’ite mai i te aura’a i tō tātou mau tāmatara’a, ’ua ha’api’i Elder Orson F. Whitney : « ’Aore e māuiui tā tātou e mamae, ’aore e tāmatara’a tā tātou e fa’aruru i te mea māu’a. Tē aupuru nei te reira i tō tātou māramarama. … Te mau mea ato’a… tā tātou e itoito nei [i te fa’a’oroma’i]… e patu te reira i tō tātou huru, e tāmā i tō tātou ’ā’au, e fa’a’ā’ano i tō tātou vaerua, ’e e fa’ariro ia tātou ’ei mea mārū a’e ’e te aroha ia veahi ’ē. … Mea nā roto i te ’oto ’e te māuiui, te ’ohipa itoitora’a ’e te ’ati, e roa’a ai ia tātou te māramarama ē, ’ua haere mai tātou i’ō nei nō te fa’ari’i ’e nō te fa’ariro hau atu ia tātou mai tō tātou nā [Metua i te ao ra] te huru ».

Te ta’ara’a mai ē, « [e vai mai] te mana rahi o Mesia i ni’a [iāna] » i roto i tōna mau ’ati, ’ua parau te ’āpōsetolo Paulo ma te ha’eha’a, « ’ia paruparu ho’i au га, tē pūai га ïa vau i reira ».

Tē fa’a’ite maita’i mai ra te mau tāmatara’a o te orara’a ia tātou. ’Oia ato’a te Fa’aora, « ’ua ha’api’i mai … i te fa’atura nā » ’e ’ua fa’arirohia « i te tumu o tō rātou ora ’ei ora nehenehe mau ».

’E i te hō’ē mahana, ’ua parau ’oia ma te aroha : « I tāmā na vau ia ’oe, ’e i ha’amaita’i roa na ho’i au ia ’oe i roto i te umu o te ’ati ra ».

Te tāpaera’a ’ia ti’aturi i te ’ōpuara’a hanahana a te Atua, e hōro’a mai i te tīa’ira’a i te mau vaerua rohirohi ’e e fa’aitoito i te tītaura’a i roto i te mau tau hepohepo ’e te ’oto.

Mau hi’ora’a ātea hanahana

Tau matahiti i ma’iri, ’ua fa’a’ite mai te peresideni Russell M. Nelson i teie mana’o faufa’a roa : « Mai te peu e hi’o tātou i te mau mea ato’a ma te hi’ora’a ātea, e ha’amāmā rahi te reira i tā tātou hōpoi’a ».

Holly ’e Trey Porter

’Aita i maoro ’ānei, ’ua riro māua tā’u vāhine ’o Jill ’ei ’ite nō teie parau mau i roto i te orara’a o Holly ’e ’o Rick Porter, i te fa’aru’era’a mai tā rāua tamaiti ’o Trey, 12 matahiti, i roto i te hō’ē ’ati auahi. Ma te nā rima ’e na ’āva’e teie pa’apa’a rahi roa i te tāmatara’a i te fa’aora i tāna tamaiti here, ’ua fa’a’ite pāpū mai Holly i muri iho i te purera’a ’ōro’a a te pāroita, i te hau rahi ’e te ’oa’oa rahi tā te Fatu i nīni’i mai i ni’a tōna ’utuāfare i roto i te hepohepo, ma te fa’a’ohipa i te mau tā’o mai te temeio, te māere ’e te fa’ahiahia.

Ha’apirira’a i te mau rima fa’aora.

’Ua monohia te ’oto fa’a’oroma’i ’ore o teie metua vahine ē te hō’ē hau tei nā ni’a a’e i teie mana’o : « Tō’u nā rima e ’ere nā te reira i fa’aora. Teie nā rima nā te Fa’aora ïa ! ’Āhiri i te ferurira’a i tō’u mau pēpē mai te hō’ē fa’aha’amana’ora’a i te ’ohipa ’o tā’u i ’ore e nehenehe e rave, ’ua fa’aha’amana’o vau i te mau pēpē tā tō’u Fa’aora i fa’aruru ».

’Ua fa’atupu te ’itera’a pāpū o Holly i te parau fafau a tō tātou peropheta : « ’Ia feruri tiretiera ’outou, e hi’o ’outou i te mau tāmatara’a ’e te pāto’ira’a i roto i te tahi atu hi’ora’a ’āpī ».

’Ua parau Elder D. Todd Christofferson : « Tē ti’aturi nei au ē, ’ua ’ana’anatae tātou i te tītaura’a ’ia upo’oti’a ’e ’ia tupu i te rahi i ni’a i te ’ati i te taime ’a vauvau mai ai te Atua i tāna fa’anahora’a nō te fa’aorara’a i roto i te ao hou te tāhuti nei. E ti’a ia tātou ’ia rave i taua tītaura’a ra i teienei ma te ’ite ē, e pāturu mai tō tātou Metua i te ao ra ia tātou. Terā rā, e mea tītauhia ’ia fāriu atu tātou i ni’a iāna. ’Aita ana’e te Atua, e fa’atupu mai te mau ʼohipa pōuri o te māuiui ’e o te ’ati i te paruparu, te hepohepo, ʼe ’oia ato’a i te ’ino’ino ».

Mau parau tumu hanahana

Nō te ’ape i te rumaruma o te mā’ino’ino ’e ’ia ’ite mai hau atu i te hau, te tīa’ira’a ’e ’oia ato’a te ’oa’oa i mua i te mau tāmatara’a fifi o te orara’a, e fa’a’ite atu vau e toru parau tumu hanahana ’ei anira’a manihini.

A tahi—e tae mai te fa’aro’o pūai a’e ’ia tu’u-mātāmua-roa-hia Iesu Mesia. « ’A hi’o mai iā’u nei i tō mau mana’o ato’a na », ’ua parau ’oia ; « ’eiaha e fē’a’a, ’eiaha e mata’u ». ’Ua ha’api’i te peresideni Nelson :

« Tō [tātou] ora mure ’ore, tei te huru ïa o tō [tātou] fa’aro’o i te [Mesia] ’e i tāna tāra’ehara ».

« Nā roto i te ’arora’a i te māuiui pūai o tō’u pēpē, ’ua fa’ari’i au i te hō’ē māuruuru hōhohu atu ā nō Iesu Mesia ’e te hōro’a māere o tōna tāra’ehara. ’A feruri na i te reira ! ’Ua fa’a’oroma’i te Fa’aora ‘i te mau māuiui ’e te mau ’ati, ’e te mau huru fa’ahemara’a ato’a’, ’ia ti’a ho’i iāna ’ia tāmāhanahana ia tātou, ’ia fa’aora ia tātou i te mau taime hina’arohia ».

Tē nā ’ō fa’ahou ra ’oia : « Nā tō’u pēpē i ha’aferuri pinepine iā’u i ni’a i ‘te mana rahi o Tei Mo’a i ’Īserā’ela nei’. ’A ora noa ai tō’u ma’i, ’ua fa’a’ite mai te Fatu i tōna mana hanahana ma te hau ’e te fē’a’a ’ore ».

« E pohe tō ’outou i teie nei ao : E fa’aitoito rā » tē fa’aitoito mai nei tō tātou Fa’aora, « ’ua riro te rē o teie nei ao iā’u ».

A piti—e tae mai te ti’aturira’a rahi a’e ma i te hi’ora’a i tō tātou hōpe’ara’a mure ’ore. Ma te paraparaura’a i te pūai e tae mai nā roto i te ha’apa’ora’a « i te ’ōrama o te mau ha’amaita’ira’a fa’ahiahia tā tō tātou Metua i fafau mai … i mua i tō tātou mata i te mau mahana ato’a », tē fa’a’ite pāpū nei te tuahine Linda Reeves : « ’Aita vau i ’ite ē, e aha te tumu tātou e fa’ari’i ai i te mau tāmatara’a e rave rahi, terā rā, tē feruri nei au ’ia tae i taua mahana ha’amāuruurura’a ra, …’e te poupou, e ’ore e tae’ahia i tō tātou hāro’aro’ara’a, e riro tātou i te hina’aro i te parau i tō tātou Metua aroha, te ’ā’au maita’i ’e te here ē, ‘’O terā ana’e tei tītauhia ?’… E aha te fifi mai … te mau mea tā tātou e mamae nei i’ō nei … e fa’afāna’o ia tātou i te ora mure ’ore … i roto i te bāsileia o te Atua ? »

’Ua fa’a’ite mai te peresideni Nelson : « ’A feruri na i te pāhonora’a a te Fatu ia Iosepha Semita i tōna anira’a i te tauturu i roto i te fare tāpe’ara’a nō Liberty. ’Ua ha’api’i te Fatu i te peropheta ē, e hōro’a tōna-hāmani-’ino-ra’a-hia i te ’ite ’e e riro ïa ’ei maita’i nōna. ‘Mai te mea e fa’a’oroma’i māite ’oe i te reira’, ’ua fafau te Fatu ē, ‘e fa’ateitei te Atua ia ’oe i te vāhi teitei roa’. ’Ua ha’api’i te Fatu ia Iosepha ’ia feruri tiretiera ’e ’ia feruri i te hō’ē utu’a mure ’ore, ’eiaha rā e fa’atumu i ni’a i te mau fifi ’ū’ana o te reira mahana ».

’Ua hōpoi mai te tauira’a o te hi’ora’a ātea o Iosepha i te hō’ē ha’amo’ara’a hōhonu a’e, mai tā te reira e fa’a’ite nei i roto i teie rata na te hō’ē hoa : « A pae ’āva’e i tō’u tāpe’ara’ahia i roto i nā papa’i o te hō’ē fare ’āuri, e au ē, e vai marū roa tō’u māfatu i muri iho, mai te ’ore i marū a’enei. … Tē mana’o nei au ē ’aita e roa’a iā’u i teie huru ferurira’a mai te mea ’aita vau i māuiui i te mau hape tā’u i fa’aruru a’enei ».

A toru—e tae mai te hō’ē mana rahi ma te rōtahira’a i ni’a i te ’oa’oa. I roto i te mau hora faufa’a rahi roa ’e te māuiui o te ao mure ’ore, ’aita tō tātou Fa’aora i ’ōtohe a’e ’ua inu rā i te ’āu’a maramara. Nāhea ’oia i te ravera’a te reira ? Tē ha’api’i mai nei tātou, « nō te ’oa’oa i mua i tāna aro ’ua fa’a’oroma’i [te Mesia] i te tātauro », ’ua horomi’ihia te hina’aro o te Tamaiti i te hina’aro o te Metua ».

Te Mesia i Getesemane.

’Ua ha’aputapū hōhonu mau teie parau « horomi’ihia » iā’u. ’Ua fa’arahi-roa-hia tō’u ’ana’anatae ’a ha’api’i mai ai au ē nā roto i te reo Pāniora « horomi’ihia » ’ua ’īritihia « ’aihia » ; nā roto te reo Heremani, « ha’apauhia » ; ’e te reo Taina, « tāpo’ihia ». Nō reira, ’ia mamae rahi roa ana’e ’e ’ia teimaha roa ana’e te mau fifi o te orara’a, e ha’amana’o vau i teie parau fafau a te Fatu—« ’ia ’ore [’outou] ’ia ro’ohia i te hō’ē ’ati, maori rā [’ia] horomi’ihia [’aihia, ha’apauhia ’e tāpo’ihia] i roto i te ’oa’oa o te Mesia ra ».

Tē ’ite nei au i roto ia ’outou teie ’oa’oa, tei « [hau a’e] … i te hāro’aro’a o te ta’ata tino nei », noa atu ’aita ā tā ’outou ’āu’a maramara i tātarahia. Māuruuru i te ha’apa’ora’a i tā ’outou mau fafaura’a ’e te ti’ara’a ’ei mau ’ite nō te Atua. Māuruuru i te torora’a i te rima nō te ha’amaita’i ia tātou pā’āto’a, ’a « vai ai te ’oto mau i roto i [tō ’outou] ’ā’au mārū ē ’aita te mata e ’ite ra ». Nō te mea ’ia hōpoi ana’e mai ’outou i te tāmarūra’a a te Fa’aora ia vetahi ’ē, e ’itehia mai te reira ia ’outou iho, ’ua ha’api’i mai te peresideni Camille N. Johnson.

Mau parau fafau hanahana

I teienei, e ho’i fa’ahou mai nā na muri iā’u i te purera’a ’ōro’a, ’a riro ai māua ’ei ’ite nō te temeio o te ’utuāfare o Holly Porter tei fa’aorahia e te Fatu. I te pūpiti, ’a feruri noa ai au i te mea tā’u e nehenehe e parau atu i teie ’utuāfare fa’ahiahia ’e i te tōna mau hoa, ’ua tae mai teie mana’o iā’u : « ’A fa’a’ohipa i te mau parau a te Fa’aora ». Nō reira e fa’aoti au i teie mahana mai tā’u i nā reira i taua mahana sābati ra, ma tāna mau parau, « ’o te fa’aora i te vārua mamae ra ».

« E haere mai ’outou iā’u nei, ’e te feiā ato’a i ha’a rahi ’e tei teiaha i te hōpoi’a, ’e nā’u ’outou e fa’aora ».

« ’E e ha’amāmā vau i te mau hōpoi’a i ni’a i tō ’outou tapono, ’e e’ita roa ’outou e ’ite i te teiahara’a i ni’a i tō ’outou tua, i roto i te fa’atītīra’a, … ’ia ’ite pāpū ’outou ē, tē hi’o aroha nei au, te Fatu te Atua, i tō’u mau ta’ata i roto i tō rātou ’ati ».

« E’ita vau e vaiiho ’ōtare noa ia ’outou, e ho’i mai ā vau ia ’outou nei ».

Tō’u ’itera’a

Ma te fa’atura ’oa’oa, ’ua riro vau ’ei ’ite nō tō tātou Fa’aora ora ’e « tāna mau parau fafau, e mea pāpū ïa ». Nō ’outou iho ā ra e pe’ape’a nei ’aore rā « i roto i te mau fifi ato’a », tē fa’a’ite pāpū nei au ē tē fa’aro’o nei tō tātou Metua i te ao ra i tā ’outou mau tāparura’a roimata ’e e pāhono mai iho ā ma tōna pa’ari parauti’a. « Ia hōro’a mai te Atua ia ’outou », mai tāna i nā reira i tō mātou ’utuāfare i te mau taime i hina’aro-rahi-hia, « ’ia ha’amāmāhia tā ’outou hōpoi’a », ’oia ato’a « ’ia horomi’ihia i roto i te ’oa’oa o te Mesia ». Nā roto i te i’oa mo’a o Iesu Mesia, ’āmene.

Fa’ata’ara’a

  1. Mareko 10:52 ; tu’uhia te ha’apāpūra’a.

  2. Mareko 8:25.

  3. 2 Korinetia 12:8 ; tu’uhia te ha’apāpūra’a.

  4. Hi’o Salamo 130:5.

  5. 1 Nephi 11:17.

  6. Helamana 12:2 ; hi’o ato’a 2 Nephi 26:24.

  7. Hi’o Aberahama 2:8.

  8. Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 121:7.

  9. 2 Nephi 2:2.

  10. Orson F. Whitney, i roto Te mau ha’api’ira’a a te mau Peresideni o te ’Ēkālesia : Spencer W. Kimball (2006), 16.

  11. 2 Korinetia 12:9–10.

  12. Hi’o Aberahama 3:25–26.

  13. Hebera 5:8 ; 2:10

  14. 1 Nephi 20:10 ; tu’uhia te ha’apāpūra’a.

  15. Hi’o 2 Nephi 4:19–35

  16. Paraparaura’a a te ta’ata iho ’e ’o Elder Russell M. Nelson, ’Ēperēra 2011.

  17. Russell M. Nelson, « A feruri tiretiera ! », Liahona, Novema 2023, 118.

  18. D. Todd Christofferson, « Te auahi ha’amaita’i o te ’ati », Liahona, Māti 2022, 7 ; tu’uhia te ha’apāpūra’a.

  19. Hi’o Russell M. Nelson, « ’A vaiiho i te Atua ’ia upo’oti’a », Liahona, Novema 2020, 94.

  20. Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 6:36.

  21. Russell M. Nelson, « A feruri tiretiera ! », 118.

  22. Russell M. Nelson, « A feruri tiretiera ! », 118. ’Ua ha’api’i te peresideni Jeffrey R. Holland : « ’Ia aro ana’e ’outou, ’ia tau’a-’ore-ana’e-hia ’outou, ’ia tūtuhahia ’outou i te huāre, ’ia taorahia ’outou i rāpae ’e ’ia fa’a’ō’o’ohia ’e ’ia parauhia ’outou e te mau parau, tē ora nei ’outou i te hō’ē orara’a maita’i a’e ’o tā te ao nei i ’ore na i ’ite, ’o te orara’a mā ’e te parauti’a tei ’ore i orahia na. E tumu ’outou i ti’a noa ai ma te ’āfaro ’e ’ia māuruuru ē, ’ua ’ite te Tamaiti ora a te Atua ora i tō ’outou mau ’oto ato’a ’e tō ’outou mau ’ati » (« Missionary Work and the Atonement », Ensign, Māti 2001, 15)

  23. Russell M. Nelson, « A feruri Tiretiera ! », 117 ; hi’o ato’a Alama 7:11–12.

  24. Ioane 16:33.

  25. Hi’o 2 Nephi 31:19 ; Etera 12:4 ; Moroni 7:48.

  26. Linda S. Reeves, « Ti’amā nō tō tātou mau ha’amaita’ira’a i fafauhia mai », Liahona, Novema 2015,11.

  27. Russell M. Nelson, « A feruri tiretiera ! », 118.

  28. Iosepha Semita Rata nā Presendia Huntington Buell, 15 nō Māti 1839, josephsmithpapers.org.

  29. Hi’o Russell M. Nelson, « Te ’oa’oa ’e te oraora pae vārua », Liahona, Novema 2016, 81–84.

  30. Hi’o Mareko 14:35-41.

  31. Hebera 12:2.

  32. Mosia 15:7.

  33. Alama 31:38 ; hi’o ato’a Salamo 30:5 ; Ioane 15:10–11 ; 1 Tesalonia 1:6 ; ’Īritira’a a Iosepha Semita, Iakobo 1:2 (i roto Iakobo 1:2, nota a) ; 2 Nephi 2:25 ; 9:18 ; Alama 26:6–7, 11, 27, 37 ; 28:8 ; 33:23 ; 36:20–21 ; Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 109:76 ; Mose 5:10–11.

  34. « Mai tā te Fa’aora i pūpū mai i te hō’ē hau ‘o te hau ’ē atu i te ’ite ta’ata nei’ [Philipi 4:7], ’ua pūpū ato’a mai ’oia i te hō’ē ’oa’oa ma te pūai, te hōhonu ’e te ’ā’ano ’o tei hau atu i te mana’o ’aore rā i te hāro’aro’ara’a o te ta’ata tino nei. ’Ei hi’ora’a, e’ita paha e nehenehe e putapū i te ’oa’oa ’ia ro’o-ana’e-hia tā ’outou tamari’i i te ma’i e’ita e ora, ’ia ’ere ana’e ’outou i te ’ohipa ’aore rā ’ia ha’avare-ana’e-hia ’outou e tō ’outou hoa fa’aipoipo. Teie rā, ’o te reira mau te ’oa’oa e pūpū nei te Fa’aora. E mea tāmau tāna ’oa’oa, ma te ha’apāpūra’a ē, « e vai poto noa mai tō ’oe… mau‘ati’[Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 121: ’e e ha’amo’ahia te reira nō tō tātou maita’i » (Russell M. Nelson, « Te ’oa’oa nō te oraora i te pae vārua », Liahona, Novema 2016, 82).

  35. Hi’o Mosia 24:14 ; Alama 33:23. I te matahiti i mā’iri a’enei, ’ua fārerei atu māua Jill ia Paula, hō’ē tamāhine nehenehe nō Tuatemala ’o tē aro nei i te ma’i māriri ’aita’ata. Tāna pāhonora’a i tā’u uira’a e aha tōna huru, ’ua vaiiho i te hō’ē ha’amana’ora’a e ’ore e mo’ehia i roto i tō māua ferurira’a ’e tō māua māfatu : « ’Ua māuruuru roa vau », ’ua pāhono mārū mai teie nei tamāhine fātata roa ma te muhumuhu, « ’ua hōro’a mai te Atua i te reira iā’u ’eiaha rā i tō’u nei tuahine ». I muri iho, noa atu ’aita ’oia e mea maita’i roa, ’ōna ’e tōna tuahine ’o Sariah ’e tō rāua metua tāne, ’ua rave e piti ’ohipa aupurura’a nō e piti nā vahine ’ivi pa’ari tei roto i te hina’aro rahi ’e te mau fifi rahi nō rāua iho.

  36. « Pe’e au ia ’oe » Te mau Hīmene, N°131.

  37. Hi’o Camille N. Johnson, « ’O Iesu Mesia te tāmarūra’a », Liahona, Mē 2023, 81 ; hi’o ato’a Luka 23:34, 43 ; Ioane 19:26–27. ’Ua fa’a’ite mai Elder Neal A. Maxwell i teie mana’o nehenehe, ma te ha’apāpū maita’i ē, « i te taime, nō teie taime, ’aita tātou iho i tāmauhia i ni’a i te hō’ē tātauro ta’a ’ē, e ti’a ia tātou ’ia vai i te pae ’āvae o te hō’ē ta’ata ’ē—ma te ’ī i te aroha ’e te pūpūra’a i te mau parau tāmāhanahana pae vārua » (« Endure It Well », Ensign, Mē 1990, 34).

  38. Hi’o Alama 7:12.

  39. Hi’o Dallin H. Oaks, « Te mau ha’api’ira’a a Iesu Mesia », Liahona, Mē 2023, 102–5.

  40. Iakoba 2:8 ; hi’o ato’a Neil L. Andersen, « Puta », Liahona, Novema 2018, 83–86.

  41. Mataio 11:28 ; hi’o ato’a Mataio 28:20 : « Tei pīha’i iho ïa vau ia ’outou i te mau taime ato’a, e tae noa atu i te hope’a o teie nei ao ».

  42. Mosia 24:14.

  43. Ioane 14:18.

  44. « E tamari’i au nā te Atua », Te mau Hīmene, N 185 ; hi’o ato’a Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 98:3.

  45. 3 Nephi 17: 7 ; hi’o ato’a Alama 36: 3, 27.

  46. Hi’o Exodo 2:24 ; 3:7 ; Mosia 24:12.

  47. Hi’o 2 Nephi 2:24 ; Mosia 4:9 ; Isaia 55:9. « E tae ’oi’oi mai te tahi mau ha’amaita’ira’a, e taere ri’i mai te tahi ’e tē vai ra e’ita e tae mai ē tae noa atu i te ra’i ra ; ’āre’a rā, nō rātou e ha’apa’o i te ’evanelia a Iesu Mesia, e tae mai iho ā te reira » (Jeffrey R. Holland, « An High Priest of Good Things to Come », Ensign, Novema 1999,38).

  48. Alama 33:23.

  49. Alama 31:38 ; hi’o ato’a Salamo 30:5 ; Ioane 15:10–11 ; 1 Tesalonia 1:6 ; ’Īritira’a a Iosepha Semita, Iakobo 1:2 (i roto Iakobo 1:2, nota a) ; 2 Nephi 2:25 ; 9:18 ; Alama 26:6–7, 11, 27, 37 ; 28:8 ; 33:23 ; 36:20–21 ; Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 109:76 ; Mose 5:10–11.