2020–2024
Aua E Te Fefe: Tau Ina E Faatuatua!
Konafesi Aoao ia Aperila 2022


13:31

Aua E Te Fefe: Tau Ina E Faatuatua!

Ia amata la outou sailiga mo le fiafia e ala i le talisapaia ma le agaga faafetai o mea lelei ma le fiafia ua tatou mauaina mai lē e foai maia meaalofa lelei uma.

E tuusa’o atu la’u lauga i le asō i tagata talavou o le Ekalesia, o lona uiga soo se tasi o le vaitausaga o Peresitene Russell M. Nelson pe talavou ifo. E seasea ou faaaogaina ni meafaitino, ae ua le mafai ona ou teena le faasoa atu o le mea lea.

Tusi mai ia Marin Arnold

O lenei kula de couer e sau mai la‘u uo e valu tausaga o Marin Arnold, na tusia ina ua fitu ona tausaga. O le a ou faaliliu atua mo outou lana faa-Aikupito liua anamua.

Epikopo Pele

konifisi aoao

sa Lēmanaia aisea

E tatau ai na tatou

Faia? fai mai pe aiseā

Faamaoni lava, Marin

Arnold.1

Marin, o le lauga lea o le a ou fai atua, o le a le masalomia lou le toe fiafia ai foi. Ae a e tusi i lou epikopo e faitio i ai, e taua lou ta’u atu ia te ia o lo’u igoa o “Kearon. Elder Patrick Kearon.”

Toeitiiti atoa le lua tausaga o ufitia lo tatou paneta i se faama’ioti ogaoga pei o mala i le tusi paia, ma e ui ina iloagofie le taofitutū e lena mala toetoe o mea uma faaagafesootai, ae e lei taofitutū ai lava le tufanua, fevesiaiga, ma osofaiga saua faaupufai—faaleatunuu pe faavaomalo. E peisea’i e le o lava, ae o loo tatou feagai pea foi ma lu’itau ua loa faaleagafesootai ma faaleaganuu, e amata mai le naumati o le tamaoaiga i le faatama’iaga faalesiosiomaga e oo atu i le faailogalanu ma isi.

O na matagi malolosi ma aso pogisa e mafai ona faalotovaivaia ai o tatou talavou, i latou tatou te vaavaai atu i ai mo le faamoemoe ma le naunautaiga mo lumanai o o tatou olaga. Ua faapea mai “o le malosiaga o le autalavou o le tamaoaiga masani lea mo le lalolagi atoa. O le … autalavou … o foliga ia o lo tatou … lumanai.”2 E le gata i lea, o a tatou fanau o tausimavaega ia o le a tuu i o latou lima le taunuuga o lenei Ekalesia.

Pe a mafaufau i o tatou taimi nei, e malamalama lelei pe a faapea ua tau mou atu teisi le soona moomoo o le autalavou. Sa fatuina talu ai nei e Dr. Laurie Santos, o se polofesa o le Iunivesite a Yale, se vasega sa faaigoaina o le Psychology and the Good Life. “O le tausaga muamua sa ofoina ai le vasega, toetoe o le [tasi le kuata] o le a’oga [atoa] na lesitala.”3 Na silia ma le 64 miliona tagata na asiasi i lana podcast. I le tusia ai e uiga i lea vavega, sa matauina e se tasi tusitala le tiga o le vaai atu i le tele naua o talavou aooga atamamai—ma tagata matutua—sa atuatuvale i le “sueina o sa latou mea na leiloa” pe, e sili foi ona leaga, o le faananau mo se mea sa le’i fai mo latou.4

O la’u talosaga i le asō i o tatou talavou, ma outou matua ma tagata matutua o loo faufautua ia i latou, ia amata la outou sailiga mo le fiafia e ala i le talisapaia ma le agaga faafetai o mea lelei ma le fiafia ua tatou mauaina mai lē e foai maia meaalofa lelei uma.5 I le taimi tonu o loo fesili ai le toatele i fesili loloto o le natura o mea faaleagaga, e ao ona tatou tali atu ma le “tala lelei”6 o le talalelei a Iesu Keriso. O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, lea e avea ma fu’ataualuga le misiona ma le savali a le Faaola i le lalolagi, o loo aumaia ai le ala maoae faavavau e maua ai ma faia ai mea lelei i se taimi ua matua moomia ai.

Na saunoa Peresitene Russell M. Nelson o lenei augatupulaga o tagata talavou, o loo i ai le gafatia e “tele atu le aafiaga [mo le lelei] i le lalolagi nai lo se isi lava tupulaga ua mavae.”7 O i tatou, mai tagata uma, e tatau ona “pepese i le pese o le alofa togiola,”8 ae e moomia i lena mea le amio faalesoo—“avea ma soo,” pe a e manao ai—le ituaiga lea e puipuia ai mai uiga le lelei ma mausa faatauma’oi, lea o le a faapa’ulua ai a o tatou taumafai e usuina lena pese o le faaolataga e faavavau.

Tusa lava pe tatou te tutu “i le itu lagilelei o le auala,”9 e mafai lava ona tatou fetaia’i ma se tasi o loo taumafai e faapuaoa ma ta’umasei ai mea uma. Tou te silafia lana anavatau: “E muamua ona matuai pogisa a o le’i uliuli pato’i.” Se vaaiga ina a matautia, ma se olaga pagatia! Ioe, o nisi taimi atonu tatou te mananao e sosola ese mai le mea o tatou i ai, ae e le tatau lava ona tatou sosola ese mai o tatou faasinomaga—o fanau a le Atua soifua e alofa ia i tatou, e saunia i taimi uma e faamagalo i tatou, ma o le a le tuulafoaiina lava i tatou. O outou o Ana ‘oa aupito i taua. O Lona atalii/afafine, ua Ia tuuina mai ai perofeta ma folafolaga, meaalofa faaleagaga ma faaaliga, vavega ma savali, ma agelu i itu uma e lua o le veli.10

Ua Ia tuuina atu foi ia te outou se ekalesia, e faamalolosia ai aiga mo le olaga nei ma fusia faatasi ai i latou e faavavau. Ua saunia le silia ma le 31,000 uarota ma paranesi e faapotopoto ai tagata, pepese, anapopogi, ma tatalo mo le tasi ma le isi ma avatu a latou mea e maua mo e matitiva. O iina e faaigoa ai tagata uma, faitaulia, ma auauna i ai, ma ofofua atu ai le auaunaga a uo ma tuaoi mo le tasi ma le isi i valaauga e amata mai i galuega faafailautusi e oo atu i tiute faatausifale. E faamisiona talavou matutua—ma ulugalii matutua foi—i le ta’ifiaafe i a latou lava tupe e aunoa ma se tala pe o fea o le a latou galulue ai, e malaga foi le au paia talavou ma matutua i malumalu e faatino sauniga paia e tatau ai ina ia fusia ai faatasi aiga e faavavau—o se gaoioiga toa i se lalolagi fevaevaea’i ae o se gaoioiga e tautino atu ai o lea fevaevaea’iga ua na o sina taimi. Ua na o ni nai mafuaaga laiti ia tatou te tuuina atu mo “le faamoemoe o loo ia i [tatou].”11

Ioe, i lo tatou taimi nei, e anoanoai faafitauli faigata e feagai ma soo se soo o Iesu Keriso. Ua tuu atu e taitai o lenei Ekalesia, o latou soifua e saili ai le taitaiga a le Alii i le foiaina o na luitau. Afai e i ai ni mea e taunuu lelei mo le faamalieina o tagata uma, atonu o se vaega lea o le satauro na fetalai ai Iesu tatou te amoina ina ia mulimuli atu ai ia te Ia.12 O le mea moni lava ia ona o le a i ai aso pogisa ma faafitauli faigata lea na folafola mai le Atua o le a Ia taiala perofeta i le ao faaniutu i le ao, a o le afi faaniutu i le po, tuu atu se āi u’amea, tatala se faitotoa vaiti e tau atu i se ala vaapiapi, ma e sili atu i na mea uma e tuuina mai ia i tatou le mana e faai’u ai le tausinioga.13

O le mea lea faamolemole, nofo mai mo le taumafataga atoa tusa lava pe e te le o mautinoa po o le a le broccoli. Faamane’ene’e i Lona malamalama ma tuu atu foi lau lava moliga’o mo le faamoemoe.14 La e sa’o le Peraimeri: E moni “[e manao Iesu ia e] fai ma sulu.”15

Ina ua aioi atu Iairo le taitai Iutaia ia Iesu e faamalolo lona afafine e 12 tausaga le matua, sa maliu i le fale, sa faalavelaveina e le motu o tagata sa i ai le Faaola mo se taimi umi ma sa oo mai ai se auauna ma fai atu i lea tamā atuatuvale, “Ua oti lou afafine; soia e te faalavelaveina le A’oa’o.”

“Peitai ina ua faalogo atu i ai Iesu, sa ia tali atu ma faapea atu, Aua e te fefe, tau ina e faatuatua, e ola ai o ia.”16

Ma sa ola o ia. Ma e faapena foi outou. “Aua e te fefe: tau ina e faatuatua.”

Talu ai o outou taitoatasi o i lenei aofia e taua i le Atua ma i lenei Ekalesia, ou te faaiu atu ai i lenei tautinoga faapitoa faaaposetolo. Ae e te lei mauaina le meaalofa o le Agaga Paia, sa totoina i lou agaga le Malamalama o Keriso,17 o le “malamalama lea ua i totonu o mea uma, … ua tuuina atu le ola i mea uma,”18 ma o le uunaiga mo le lelei i loto o tagata uma o e sa soifua pe o le a soifua mai. Na tuuina mai lena malamalama e puipuia ai oe ma aoao ai oe. O se tasi o ana savali tutotonu e faapea, o le ola o le meaalofa aupito taua o meaalofa uma, o se meaalofa ua na o le Togiola a le Alii o Iesu Keriso e maua ai e faavavau. I le avea ai ma Malamalama ma le Ola o le Lalolagi,19 na afio mai le Alo e Toatasi na Fanaua o le Atua e aumai ia i tatou le ola e ala i le faatoilaloina o le oti.

E tatau ona tatou tuuto atu i tatou lava atoatoa i lena meaalofa o le ola ma taufetuli e fesoasoani atu ia i latou o i se tulaga lamatia e lafoai lenei meaalofa paia. Taitai, faufautua, uo, aiga—mata’itu faailoga o le atuatuvale, faasiasia, po o soo se mea e taufaa’ite’ite mai ai le faamanu’alia e se tasi o ia lava. Ofo atu lau fesoasoani. Faalogo. Fai se ituaiga o faasalaveiga pe a talafeagai.

I soo se tasi o o tatou talavou iina o tauivi, po o a lava ou popolega po o faigata, o le oti e ala i le pule i le ola ua manino lava e le o le tali lea. O le a le faamatuuese atu le tiga o loo e lagona atonu o loo e faapogaiina. I se lalolagi ua matua manaomia le malamalama uma e mafai ona ia maua, faamolemole aua ne’i tuuitiitia le malamalama faavavau na tuuina e le Atua i lou agaga a o le’i i ai lenei lalolagi. Talanoa i se tasi. Fesili atu mo se fesoasoani. Ia aua ne’i faatama’iaina se ola lea na tuuina mai e Keriso Lona soifua ina ia faasaoina ai. E mafai ona e onosaia faigata o lenei olaga faitino aua o le a matou fesoasoani ia te oe e onosaia. E te malosi atu nai lo le mea o e manatu ai. O loo maua le fesoasoani, mai i isi aemaise lava mai le Atua. E alofaina ma taua ma manaomia outou. Matou te manaomia outou! “Aua e te fefe: tau ina e faatuatua.”

Sa i ai se tasi sa feagai ma tulaga e sili atu ona matautia nai lo oe ma a’u sa alaga: “O atu i luma [a’u uo talavou pele]. Lototetele, … o atu pea, o atu pea i le manumalo! Ia olioli o outou loto, ma ia fiafia tele.”20 E anoanoai mea e tatau ona tatou fiafia ai. O loo ia i tatou le tasi ma le isi, ma ua ia i tatou foi o Ia. Aua e te aveesea le avanoa mai ia i matou e mafuta ai ma oe, ou te aioi atu ai, i le suafa mamalu ma paia o le Alii o Iesu Keriso, lo tatou Matai, amene.

Faamatalaga

  1. Marin Arnold, imeli ia Jeffrey R. Holland, Feb. 11, 2022, ua faataga ona faaaogaina.

  2. Kailash Satyarthi, i le “Thoughts on Being Young,” Forbes India, Feb. 25, 2021, forbesindia.com.

  3. David Marchese, “Yale’s Happiness Professor Says Anxiety Is Destroying Her Students,” New York Times Magazine, Feb. 18, 2022, nytimes.com.

  4. David Marchese, “Yale’s Happiness Professor Says Anxiety Is Destroying Her Students.”

  5. Tagai i le Iakopo 1:17; tagai foi i le Moronae 10:5–20.

  6. Bible Dictionary, “Talalelei.”

  7. Russell M. Nelson, “O se Valaaulia Patino e Auai i le Seminare ma le Inisitituti,” Feb. 4, 2019, ChurchofJesusChrist.org.

  8. Alema 5:26.

  9. Na sii mai lenei fasifuaitau mai se pese lauiloa o le vaitau o le 1930 e taua o le “On the Sunny Side of the Street,” ma upu na tusia e Dorothy Fields (tagai “On the Sunny Side of the Street,” Jazz Standards, jazzstandards.com).

  10. Tagai ia Jeffrey R. Holland, “O Le Auaunaga a Agelu,” Liahona, Nov. 2008, 29–31.

  11. 1 Peteru 3:15.

  12. Tagai i le Mataio 16:24; Mareko 10:21; Luka 9:23.

  13. Tagai, mo se faataitaiga, Esoto 13:21–22; Amosa 3:7; 1 Nifae 8:24, 30; 2 Nifae 9:41.

  14. Tagai i le Mataio 5:15–16; 3 Nifae 12:15–16.

  15. “E Manao Iesu ia Ou fai ma Sulu,” Tusi Pese a Tamaiti, 38.

  16. Luka 8:49–50; tagai foi fuaiupu 41–42, 51–56.

  17. Tagai i le Ioane 1:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:2.

  18. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:13; tagai foi i le fuaiupu 6–12.

  19. Tagai i le Mosaea 16:9; 3 Nifae 9:18; 11:11; Eteru 4:12; tagai foi i le Ioane 8:12.

  20. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:22.