2020–2024
Faamautinoaina o se Faamasinoga Amiotonu
Konafesi Aoao ia Aperila 2020


9:47

Faamautinoaina o se Faamasinoga Amiotonu

Ina ia mautinoa se faamasinoga amiotonu, o le a aveesea e le taulaga togiola a le Faaola le lavelave o le lē iloa o se mea ma le matuitui tiga o faatiga na faia e isi.

Ua Aoao Mai e le Tusi a Mamona le Aoaoga Faavae a Keriso

Ia Oketopa talu ai, sa luiina ai i tatou e Peresitene Russell M. Nelson e mafaufau pe faapefea ona ese o tatou olaga pe afai “e aveese faafuasei [lo tatou] malamalama na maua mai le Tusi a Mamona?”1 Sa ou mafaufau loloto i lana fesili, ou te mautinoa foi e faapena le toatele o outou. E tasi se manatu e oo mai pea lava—a aunoa ma le Tusi a Mamona ma lona manino e uiga i le mataupu faavae a Keriso ma Lana taulaga togiola, o fea ou te liliu i ai mo se filemu?

O le mataupu faavae a Keriso—lea e i ai mataupu faavae ma sauniga faaola o le faatuatua ia Keriso, salamo, papatisoga, le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga—ua anoanoai taimi ua a’oa’o mai ai i tusitusiga paia uma o le Toefuataiga ae faatasi ma le mana faapitoa i totonu o le Tusi a Mamona.2 E amata le mataupu faavae i le faatuatua ia Keriso, ma o ona elemene uma taitasi e faalagolago i le faatuatuaina o Lana taulaga togiola.

E pei ona a’oa’o mai Peresitene Nelson, “Ua tuuina mai e le Tusi a Mamona le atoatoaga ma le malamalamaaga sili ona mausali o le Togiola a Iesu Keriso e maua i soo se mea.”3 O le tele lava o lo tatou malamalama i le meaalofa paia a le Faaola, o le tele foi lea o lo tatou iloa, i o tatou mafaufau ma i o tatou loto,4 o le moni o le faamautinoaga a Peresitene Nelson e faapea “o upumoni o le Tusi a Mamona ua i ai le mana e faamalolo ai, faamafanafana, toefuatai, fesoasoani, faamalosi, faatoafimalie, ma faafiafia o tatou agaga.”5

Ua Faamalieina e le Togiola a le Faaola Manaoga Uma o le Faamasinotonu

O se sao taua o le Tusi a Mamona e aumaia le filemu i lo tatou malamalamaaga o le Togiola a le Faaola, o ona aoaoga ia e faapea e faataunuu e le taulaga alofa mutimutivale a Keriso manaoga uma o le faamasinotonu. E pei ona faamatala mai e Alema: “Ua togiola ai e le Atua lava ia mo agasala a le lalolagi, e faataunuu ai le fuafuaga o le alofa mutimutivale, e faamalie ai manaoga o le faamasinotonu, ina ia mafai ona avea le Atua ma Atua ua atoatoa, faamasinotonu, ma se Atua alofa mutimutivale foi.”6 O le fuafuaga mutimutivale a le Tama7—ua ta’ua foi e tusitusiga paia o le fuafuaga tele o le fiafia8 po o le ata o le faaolataga9—sa le mafai ona faataunuuina se’i vagana ua faamalieina uma manaoga o le faamasinotonu.

Ae o a tonu lava “manaoga o le faamasinotonu”? Mafaufau i le aafiaga o Alema lava ia. Manatua, a o tama talavou, sa alu atu ma saili “e lepeti le ekalesia”10 O le mea moni, sa ta’u atu e Alema i lona atalii o Helamana e faapea sa ia “mafatia ai i tiga o seoli” ona sa ia mataalia i le “fasiotia o le toatele o fanau [a le Atua]” e ala i le taitai “ese atu i latou i le faafanoga.”11

Na faamatala e Alema ia Helamana e faapea na i’u ina oo mai le filemu ia te ia ina ua “tau ane [lona] mafaufau” i aoaoga a lona tama “e uiga i le afio mai o … Iesu Keriso … e togiola mo agasala a le lalolagi.”12 Sa augani atu Alema ua salamo mo le alofa mutimutivale o Keriso13 ona ia lagona lea o le olioli ma le toomaga ina ua ia iloa sa togiolaina e Keriso ana agasala ma totogi uma le faamasinotonu na manaomia. E toe fai atu, o le a le mea e manaomia e le faamasinotonu mai ia Alema? E pei ona a’oa’o mai mulimuli ane e Alema lava ia “E leai se mea le mama, e mafai ona mautofi i le malo o le Atua.”14 O lea, masalo o se vaega o le toomaga o Alema faapea, a na le ai’oia e le alofa mutimutivale, semanu e taofia o ia e le faamasinotonu mai le toe foi atu e mau faatasi ma le Tama Faalelagi.15

Ua Faamalolo e le Faaola Mamu’a e Lē Mafai ona Tatou Faamaloloina

Ae pe na taulai atu ea le olioli o Alema ia te ia lava—i lona aloese mai le faasalaga ma lona mafai ona toe foi atu i le Tama? Ua tatou iloa sa mafatia foi Alema ia i latou sa ia taitaieseina mai le upumoni.16 Ae sa le mafai e Alema ona faamalolo ma toefaafoi mai i latou uma sa ia taitaieseina. Sa le’i mafai e ia lava ona faamautinoa o le a tuuina atu ia i latou se avanoa talafeagai e aoao ai le mataupu faavae a Keriso ma ia faamanuiaina e ala i le ola ai i ona mataupu faavae faafiafiaina. Na te le’i mafai ona toe faafoi mai i latou atonu sa maliliu o tauaso pea ona o ana aoaoga sese.

E pei ona a’oa’o mai Peresitene Boyd K. Packer i se tasi taimi: “O le manatu na laveaiina Alema … o lenei: O le toefuataiina o le mea e le mafai ona e toefuata’i, o le faamaloloina o le manu’a e le mafai ona e faamaloloina, o le faaleleia o le mea na e lepetia ma e le mafai ona e faaleleia, o le faamoemoega tonu lea o le togiola a Keriso.”17 O upumoni faafiafiaina lea na “tau ane” i le mafaufau a Alema sa le gata na mafai ona toe faamamāina ai o ia ae o i latou foi sa ia faatiga i ai e mafai ona faamaloloina ma faaatoatoaina.

Ua Faamautinoaina e Le Taulaga a le Faaola se Faamasinoga Amiotonu

O le tele o tausaga a o le’i laveaiina Alema e lenei aoaoga faavae mautinoa, sa a’oa’o mai ai le Tupu o Peniamina e uiga i le lautele o le faamalologa ua ofoina mai e le taulaga togiola a le Faaola. Sa tautino mai e le Tupu o Peniamina e faapea o “tala fiafia o le olioli tele” na tuuina atu ia te ia e “se agelu mai le Atua.”18 Faatasi ma na tala fiafia o le upumoni o le a mafatia Keriso ma maliu mo a tatou agasala ma mea sese ina ia mautinoa “ia oo mai ai se faamasinoga tonu i luga o le fanauga a tagata.”19

O le a tonu le mea e manaomia e se “faamasinoga tonu”? I le fuaiupu e sosoo ai, sa faamatala e le Tupu o Peniamina faapea, ina ia mautinoa se faamasinotonu, sa togiola le toto o le Faaola “mo agasala a i latou o e na pauu i le solitulafono a Atamu” ma mo i latou “o e na maliliu e aunoa ma le iloa o le finagalo o le Atua e uiga ia te i latou, po o e na agasala i le lē iloa.”20 Sa ia aoao mai, o se faamasinotonu sa manaomia ai foi le “togiola o le toto o Keriso mo” agasala a fanau laiti.21

Ua a’oa’o mai e nei mau se aoaoga faavae mamalu: e faamaloloina e le taulaga togiola a le Faaola, i le avea ai ma se meaalofa foai fua, i latou o e agasala i le lē iloa o se mea—o i latou, e pei ona ta’ua e Iakopo e “leai se tulafono ua tuu mai.”22 O le tali atu a le tagata ia mo le agasala e faalagolago lea i le malamalama ua tuuina mai ia i tatou ma e faalagolago i lo tatou tomai e faaaoga ai lo tatou faitalia.23 Ua tatou iloaina lenei upumoni faamalolo ma mafanafana ona o le Tusi a Mamona ma isi tusitusiga paia o le Toefuataiga.24

E moni lava, afai ua i ai se tulafono ua tuu mai, lea tatou te iloa ai le finagalo o le Atua, tatou te tali atu la. E pei ona faamamafa mai e le Tupu o Peniamina: “Talofa i lē e iloa ua fouvale o ia e faasaga i le Atua! Ona e lē oo mai le olataga i se tasi faapena vagana ai e ala i le salamo ma le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso.”25

O lenei foi mea o le tala fiafia o le mataupu faavae a Keriso. E le gata e faamalolo ma toefaaleleia e le Faaola i latou o ē agasala i le lē iloa o se mea, ae faapea foi, mo i latou o ē agasala e faasaga i le malamalama, ua ofo mai e le Faaola le faamalologa i luga o tuutuuga o le salamo ma le faatuatua ia te Ia.26

Masalo sa “tau ane” ai Alema i nei upumoni e lua. Pe mata na lagona moni ea e Alema le mea na ia faamatalaina o le “suamalie …[o le] olioli”27 pe ana ia manatu na faasaoina o ia e Keriso ae tuua pea e faavavau le tiga o i latou sa ia taitaieseina mai le upumoni? E mautinoa e leai. Mo Alema ina ia lagona le filemu atoatoa, sa manaomia foi e i latou sa ia faatiga i ai le avanoa ina ia faaatoatoaina ai.

Ae faapefea tonu la ona faaatoatoaina i latou—po o i latou atonu tatou te faatiga i ai? E ui tatou te le malamalama atoatoa i gasologa paia lea e faamaloloina ai e le taulaga togiola a le Faaola ma toefaaleleia, tatou te iloa lena mea e faamautinoa ai se faamasinoga amiotonu, o le a aveesea e le Faaola le lavelave o le lē iloa o se mea ma le matuitui tiga o faatiga na faia e isi.28 E ala i lenei mea ua Ia faamautinoa mai o le a tuuina mai i fanau uma a le Atua le avanoa, faatasi ma se vaaiga manino, e filifili ai e mulimuli ia te Ia ma talia le fuafuaga sili o le fiafia.29

O Le A Fusifusia e le Faaola Mea Uma sa Tatou Nutimomoiaina

O upumoni lava nei na aumaia ia Alema le filemu. Ma o nei lava upumoni e tatau foi ona aumaia ia i tatou le filemu tele. I le avea ai ma alii ma tamaitai natura, e taia uma ai i tatou, pe i nisi taimi e feto’ai ai, le tasi ma le isi ma mafua ai ona tiga. E pei ona molimau ai soo se matua, o le tiga e fesootai ma a tatou mea sese e lē ona o le fefe i lo tatou lava faasalaga ae o le fefe ne’i ono tatou faatapulaaina le fiafia o a tatou fanau pe i nisi ala e taofia ai i latou mai le vaaia ma le malamalama i le upumoni. O le folafolaga mamalu o le taulaga togiola a le Faaola e faapea, e tusa ai ma tatou mea sese o ni matua, Na te lē tuua’ia a tatou fanau ma folafola mai le faamalologa mo i latou.30 Ma e tusa pe latou te agasala e faasaga i le malamalama—e pei ona tatou agasala uma—e faaloaloa mai Lona aao o le alofa mutimutivale31 ma o le a Ia togiola i latou pe afai latou te vaai atu ia te Ia ma ola ai.32

E ui e i ai i le Faaola le mana e faaleleia ai mea e le mafai ona tatou faaleleia, ae ua Ia poloaiina i tatou ia faia mea uma tatou te mafaia e faia ai le toefaaleleiga o se vaega o la tatou salamo.33 E le gata e aveesea e a tatou agasala ma mea sese lo tatou sootaga ma le Atua ae faapena foi a tatou sootaga ma isi. Atonu o nisi taimi o a tatou taumafaiga e faamalolo ma faaleleia e faigofie e pei o se faatoesega, ae o isi taimi o le toefaaleleiga e ono manaomia ai le tele o tausaga o taumafaiga lotomaualalo.34 Ae, mo le tele o a tatou agasala ma mea sese, e le mafai ai ona tatou faamaloloina atoatoa i latou ua tatou faamanualiaina. O le folafolaga ofoofogia o le filemu e maua mai le Tusi a Mamona ma le talalelei toefuataiina e faapea, o le a fusifusia e le Faaola mea uma sa tatou nutimomoiaina.35 Ma o le a ia fusifusia foi i tatou pe a tatou liliu atu ia te Ia i le faatuatua ma salamo i faatiga na tatou faia.36 Ua Ia ofo uma mai nei meaalofa ona e alofa o Ia ia i tatou uma i se alofa atoatoa37 ma ona ua Ia tuuto e faamautinoa se faamasinoga amiotonu lea e faamamaluina uma le faamasinotonu ma alofa mutimutivale. Ou te molimau atu e moni nei mea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “Malelega Faaiu,” Liahona, Nov. 2019, 122.

  2. Tagai i le 2 Nifae 31; 3 Nifae 11:28, 32, 35, 39–40; Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:62–63, 67–70; 68:25; Mose 6:52–54; 8:24; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4.

  3. Russell M. Nelson, “O Le Tusi a Mamona: Faamata e Faape’i Lou Olaga e Aunoa ma Ia?” Liahona, Nov. 2017, 62.

  4. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3.

  5. Russell M. Nelson, “O Le Tusi a Mamona: E Faape’i Lou Olaga e aunoa ma Ia?” 62.

  6. Alema 42:15.

  7. Tagai i le Alema 42:15.

  8. Tagai i le Alema 42:8.

  9. Tagai i le Alema 24:14; Mose 6:62.

  10. Tagai i le Mosaea 27:8–10.

  11. Alema 36:13, 14.

  12. Alema 36:17, 18.

  13. Tagai i le Alema 36:18.

  14. Alema 40:26; tagai foi i le 1 Nifae 15:34; Alema 7:21; 11:37; Helamana 8:25.

  15. Tagai i le 3 Nifae 27:19; tagai foi i le Mose 6:57.

  16. Tagai i le Alema 36:14–17.

  17. Boyd K. Packer, “O Le Taeao Pupula o le Faamagaloga,” Ensign, Nov. 1995, 19–20.

  18. Mosaea 3:2, 3.

  19. Mosaea 3:10; faaopoopo le faamamafa.

  20. Mosaea 3:11; tagai foi i le 2 Nifae 9:26.

  21. Mosaea 3:16; tagai foi i le Mosaea 15:25; Moronae 8:11–12, 22.

  22. 2 Nifae 9:25.

  23. Tagai i le 2 Nifae 2:26–27; Helamana 14:29–30.

  24. Tagai i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:2; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:54. I le faalauteleina o le aoaoga faavae o le papatisoga mo e ua maliliu, na saunoa ai le Perofeta o Iosefa i se tasi taimi: “A o faamasinoina ma ta’usalaina e le tasi vaega o tagata le isi e aunoa ma le alofa mutimutivale, ua silasila mai le Matua Sili o le vanimonimo i luga o le aiga atoa o tagata ma se popole faatama ma le manatu faamatua; e silasila o Ia ia te i latou o Ana fanau. … O Ia o se Faitulafono faautauta, ma o le a faamasinoina tagata uma, e le fuaina i manatu pumoomoo, ma manatu faapitoa o tagata. … O lea Ia faamasinoina i latou, ‘e le tusa ai ma mea e le o i ai ia i latou, ae tusa ai ma mea ua ia i latou’; o i latou o e ua ola e aunoa ma le tulafono, o le a faamasinoina e aunoa ma le tulafono, a o i latou o e i ai le tulafono, o le a faamasinoina e lena tulafono. E le tatau ona tatou masalosalo i le faautautaga ma le atamai o le Ieova Silisili; o le a Ia tauia le faamasinoga po o le alofa mutimutivale i nuu uma e tusa ai ma ni o latou aiaiga eseese, o latou auala e maua ai le atamai, tulafono ia e pulea ai, o auala e fesoasoani ia i latou e maua ai faamatalaga tonu, ma … o le a oo lava ina tatau ona tatou ta’uta’u atu o le Faamasino o le lalolagi atoa ua faia le mea sa’o” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 404).

  25. Mosaea 3:12; tagai foi i le 2 Nifae 9:27.

  26. Tagai i le Mosaea 3:12; Helamana 14:30; Moronae 8:10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:78. O tagata taitoatasi e mafai ona lē iloa se mea e uiga i poloaiga ma feagaiga faapitoa pe e le mafai ona faatino lo latou faitalia i nisi o tulaga ae e mafai ona tali atu i isi tulaga ona o le Malamalama o Keriso ua latou mauaina (tagai i le 2 Nifae 9:25; Moronae 7:16–19). O le Faaola, o lo tatou faamasino ma ua faamautinoa mai se faamasinoga amiotonu, o le a tuueseeseina nei tulaga (tagai i le Mamona 3:20; Mose 6:53–57). Ma ua Ia totogia le tau mo ia mea uma—o le vaega muamua e le faatuaoia ma le vaega mulimuli e tusa ma tuutuuga o le salamo.

  27. Alema 36:21.

  28. Tagai i le Mosaea 3:11; tagai foi i le D. Todd Christofferson, “Togiola,” Liahona, Me 2013, 110; Alema 7:11–12 (“o le a Ia ave i ona luga tiga ma maʼi o ona tagata. … Ma o le a ia ave i ona luga o latou vaivaiga”); Isaia 53:3–5 (“E moni ua na tauave o tatou tiga, ma na tauave o tatou faanoanoa”); 61:1–3 (“Ua faauuina a’u e Ieova e … fufusi i e loto momomo, … e avatu le fiafia i e faanoanoa i Siona, e foaiina atu ia i latou le matagofie e sui a’i le lefulefu, o le uu o le olioli e sui a’i le faanoanoa”). O se aoaoga lava le siiina mai e le Faaola mai i nei fuaiupu i le Isaia ina ua Ia faalauiloa atu Lana Mesia: “O le aso nei ua taunuu ai lenei Tusi, o outou o faalogologo ai” (tagai i le Luka 4:16–21).

  29. I le lalolagi o agaga, “e tala’i atu le talalelei i ē lē iloa se mea, o ē lē salamo, ma ē fouvale ina ia mafai ona faasaolotoina i latou mai lo latou pologa ma agai i luma i faamanuiaga ua faapolopolo e se Tama Faalelagi alofa mo i latou.” (Dallin H. Oaks, “Faalagolago i le Alii,” Liahona, Nov. 2019, 27). Tagai i le 1 Peteru 4:6; 2 Nifae 2:11–16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:19; 137:7–9; 138:31–35.

  30. Tagai i le Mose 6:54. Sa a’oa’o mai e Peresitene M. Russell Ballard lenei aoaoga faavae e faatatau i le pule i le ola: “Na o le Alii lava na te silafia mea auiliili uma, ma o ia na te faamasinoina a tatou mea e fai iinei i le lalolagi. Pe a ia faamasinoina i tatou, ou te lagona o le a Ia aumaia mea uma lava e iloilo: o uiga o le tino e fananau mai ma i tatou, o tulaga o o tatou mafaufau, lo tatou gafatia faaleatamai, aoaoga tatou te maua, o uputuu a o tatou tama, lo tatou ola maloloina, ma isi mea faapena. Ua tatou a’oa’o mai tusitusiga paia o le toto o Keriso o le a togiola mo agasala a tagata ‘o e na maliliu e aunoa ma le iloa o le finagalo o le Atua e uiga ia te i latou, po o e na agasala i le lē iloa’ (Mosaea 3:11)” (“Pule i le Ola: O Nisi Mea Ua Tatou Iloa, A O Nisi Mea Tatou Te Le Iloa E Uiga I Le Pule i le Ola,” Ensign, Oct. 1987, 8; Tambuli, Mar. 1988, 18)

  31. Tagai i le Iakopo 6:5; Mosaea 29:20; 3 Nifae 9:14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:1.

  32. Tagai i le Helamana 8:15.

  33. Tagai i le Levitiko 6:4–5; Esekielu 33:15–16; Helamana 5:17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:42–43.

  34. Na o le pau lea o ituaiga o taumafaiga na auai ai Alema (tagai i le Alema 36:24).

  35. Na a’oa’o mai e Peresitene Boyd K. Packer lenei mataupu mamana:

    “E i ai taimi e le mafai ai ona e fonoina le mea na e sasaea. Atonu o lea agasala ua leva, po o le teena e tagata ua faamanu’aina au taumafaiga e faalelei. Atonu ua loloto tele le manu’a ua le mafai ai ona e taulimaina e tusa lava po o le a lou naunau i ai e faaleleia.

    “E le mafai ona taliaina lou salamo vagana ua i ai se faaleleiga. Afai e le mafai ona e faaleleia le mea na e faia, ua saisaitia oe. E faigofie ona malamalama i lou lagonaina o le leai o se fesoasoani ma le leai o se faamoemoe ma le pogai ua e fia manao ai e faavaivai, e pei ona oo ia Alema. …

    “Pe faapefea ona toe faaleleia mea uma, tatou te le iloa. Atonu e le mafai ona faia ia mea uma i lenei olaga. Ua tatou iloa mai faaaliga ma asiasiga o loo faaauau pea e auauna a le Alii galuega o le togiola i tala atu o le veli.

    “O lenei iloa e tatau ona avea o se faamafanafanaga i e ta’umamāina e faapea foi i e ta’usalaina. O loo ou mafaufau i matua o e ua mafatia na’ua ona o sesē o a latou fanau faalogogata ma ua aveesea ai le faamoemoe” (“O Le Taeao Pupula o le Faamagaloga,” 19–20).

  36. Tagai i le 3 Nifae 12:19; tagai foi i le Mataio 6:12; 3 Nifae 13:11.

  37. Tagai i le Ioane15:12–13; 1 Ioane 4:18; Dieter F. Uchtdorf, “O Le Alofa Atoatoa e Faateaeseina ai le Fefe,” Liahona, Me 2017, 107.