2020–2024
Osigurati pravedan sud
Opći sabor u travnju 2020.


9:47

Osigurati pravedan sud

Kako bi se osigurao pravedan sud, Spasiteljeva pomirbena žrtva raščistit će grmlje neznanja i bolno trnje štete koju su drugi prouzročili.

U Mormonovoj knjizi naučava se nauk Kristov

Prošlog listopada predsjednik Russell M. Nelson dao nam je izazov da razmotrimo kako bi naš život bio drugačiji kad bi naše »znanje stečeno iz Mormonove knjige bilo odjednom oduzeto«.1 Ja sam promišljao o njegovom pitanju, kao što sam siguran da su i mnogi od vas. Jedna je misao dolazila uvijek iznova – bez Mormonove knjige i njezine jasnoće o nauku Kristovom i njegovoj pomirbenoj žrtvi, gdje bih potražio mir?

Nauk Kristov – koji se sastoji od spasonosnih načela i uredbi vjere u Krista, pokajanja, krštenja, dara Duha Svetoga i ustrajanja do svršetka – podučava se mnogo puta u svim Svetim pismima Obnove, ali s posebnom moću u Mormonovoj knjizi.2 Nauk započinje s vjerom u Krista, a svaki od njegovih elemenata ovisi o povjerenju u njegovu pomirbenu žrtvu.

Kao što je predsjednik Nelson podučio: »Mormonova knjiga daje najpotpunije i najmjerodavnije razumijevanje Pomirenja Isusa Krista koje se igdje može pronaći.«3 Što više razumijemo o Spasiteljevom uzvišenom daru, više ćemo spoznati, u svojem umu i u svojem srcu,4 stvarnost poduke predsjednika Nelsona da »istine u Mormonovoj knjizi imaju moć iscijeliti, utješiti, obnoviti, pomoći, osnažiti, obodriti i razveseliti naše duše.«5

Spasiteljevo Pomirenje udovoljava svim zahtjevima pravde

Ključni i mironosan doprinos Mormonove knjige našem razumijevanju Spasiteljevog Pomirenja jest njezino naučavanje da Kristova milosrdna žrtva ispunjava sve zahtjeve pravde. Kao što je Alma objasnio: »Sâm Bog pomiruje za grijehe svijeta, da se ostvari naum milosrđa, da se udovolji zahtjevima pravde, da bi Bog mogao biti savršen, pravičan Bog, a i milosrdan Bog.«6 Očev naum milosrđa7 – ono što Sveta pisma također nazivaju naum sreće8 ili naum spasenja9 – nije mogao biti ostvaren osim ako svi zahtjevi pravde nisu bili zadovoljeni.

Ali što su zapravo »zahtjevi pravde«? Razmotrite Almino vlastito iskustvo. Sjetite se da je kao mlad čovjek Alma išao okolo nastojeći »uništi[ti] crkvu«.10 Zapravo, Alma je rekao svojem sinu Helamanu da je bio »mučen bolima pakla« jer je u osnovi »umori[o] mnoge od djece [Božje]« odvodeći »ih k uništenju«.11

Alma je objasnio Helamanu da mu je mir naposljetku došao kad »um [njegov] uhvati« učenje njegovog oca »o dolasku… Isusa Krista… da pomiri za grijehe svijeta«.12 Raskajani Alma preklinjao je za Kristovo milosrđe13 i zatim je osjetio radost i olakšanje kad je shvatio da je Krist pomirio za njegove grijehe i platio sve što je pravda tražila. I opet, što bi pravda tražila od Alme? Kao što je Alma sam podučavao kasnije: »Ništa nečisto ne može baštiniti kraljevstvo Božje«.14 Stoga, dio je Alminog olakšanja sigurno bio to da bi ga, osim ako milosrđe ne bi posredovalo, pravda spriječila da se vrati živjeti s Nebeskim Ocem.15

Spasitelj iscjeljuje rane koje mi ne možemo iscijeliti

Ali je li Almina radost bila usmjerena isključivo na njega – na njegovo izbjegavanje kazne i njegovu mogućnost da se vrati Ocu? Znamo da se Alma također mučio zbog onih koje je odvratio od istine.15 No sam Alma nije mogao iscijeliti i obnoviti sve one koje je zaveo. On sam nije mogao osigurati da će oni dobiti dobru priliku naučiti nauk Kristov i biti blagoslovljeni življenjem njegovih radosnih načela. Nije mogao vratiti one koji su možda umrli još uvijek zaslijepljeni njegovim lažnim učenjem.

Kao što je predsjednik Boyd K. Packer jednom podučio: »Misao koja je spasila Almu… jest ova: Obnavljanje onoga što ne možete obnoviti, liječenje rane koju ne možete zaliječiti, popravljanje onoga što ste slomili i ne možete popraviti sama je svrha Kristovog Pomirenja.«17 Radosna istina koju Almin um »uhvati« nije bila da samo on može biti očišćen, već i da oni kojima je naudio mogu biti iscijeljeni i ozdravljeni.

Spasiteljeva žrtva osigurava pravedan Sud

Više godina prije nego što je Almu spasio ovaj utješan nauk, kralj Benjamin podučio je o širini iscjeljenja koje nudi Spasiteljeva pomirbena žrtva. Kralj Benjamin izjavio je da mu je »anđeo od Boga« dao »blagovijest velike radosti«.18 Među tim dobrim vijestima bila je istina da će Krist trpjeti i umrijeti za naše grijehe i pogreške kako bi osigurao da »pravedan sud mo[že] doći na djecu ljudsku«.19

Što zapravo zahtijeva »pravedan sud«? U sljedećem stihu kralj Benjamin objasnio je da je, kako bi se osigurao pravedan sud, Spasiteljeva krv pomirila »za grijehe onih koji padoše prijestupom Adamovim« i za one »koji umriješe ne upoznavši volju Božju o sebi, ili koji ne znajući zgriješiše«.20 Podučio je da je pravedan sud također tražio da »krv Kristova pomiruje za« grijehe male djece.21

Ovi stihovi podučavaju veličanstven nauk: Spasiteljeva pomirbena žrtva iscjeljuje, kao besplatan dar, one koji griješe u neznanju – one kojima, kako je to Jakov izrazio, »nema zakona danog«.22 Odgovornost za grijeh ovisi o svjetlu koje nam je dano i o našoj sposobnosti da primjenjujemo naše opredjeljivanje.23 Poznajemo ovu iscjeljujuću i utješnu istinu samo zbog Mormonove knjige i drugih Svetih pisama Obnove.24

Naravno, tamo gdje je zakon dan, tamo gdje nismo u neznanju vezano za volju Božju, mi smo odgovorni. Kao što je kralj Benjamin naglasio: »Jao onomu koji zna da se buni protiv Boga! Jer spasenje ne dolazi nikome takvom doli pokajanjem i vjerom u Gospodina Isusa Krista.«25

Ovo je također blagovijest nauka Kristova. Spasitelj ne samo da iscjeljuje i obnavlja one koji griješe u neznanju, već i za one koji griješe protiv svjetla, Spasitelj nudi iscjeljenje pod uvjetom pokajanja i vjere u njega.26

Alma je sigurno »uhvati[o]« obje ove istine. Bi li Alma uistinu osjetio ono što opisuje kao »silovit[u]… radost«27 da je mislio da je Krist spasio njega, ali ostavio zauvijek oštećenima one koje je on odvratio od istine? Sigurno ne. Kako bi Alma osjetio potpun mir, oni kojima je naudio također su trebali priliku da budu iscijeljeni.

Ali kako bi zapravo oni – to jest oni kojima mi možda naudimo – bili iscijeljeni? Iako ne razumijemo u potpunosti sveti mehanizam po kojem Spasiteljeva pomirbena žrtva iscjeljuje i obnavlja, znamo da će Spasitelj, kako bi osigurao pravedan sud, raščistiti grmlje neznanja i bolno trnje štete koju su drugi prouzročili.28 Time on osigurava da će svoj Božjoj djeci biti dana prilika da, s nezamračenim pogledom, odaberu slijediti njega i prihvatiti veliki naum sreće.29

Spasitelj će popraviti sve što smo mi pokvarili

Ove su istine vjerojatno donijele Almi mir. I ove istine trebaju donijeti veliki mir i nama. Kao naravni muškarci i žene, svi se mi lagano, ili ponekad teže, sudaramo i uzrokujemo štetu. Kao što svaki roditelj može posvjedočiti, bol povezana s našim greškama nije jednostavno strah od naše kazne, već strah da smo možda ograničili radost naše djece ili im na neki način onemogućili da vide i razumiju istinu. Veličanstveno obećanje Spasiteljeve pomirbene žrtve jest da, što se tiče naših grešaka kao roditelja, on smatra našu djecu bez krivnje i obećava iscjeljenje za njih.30 I čak i kada su zgriješila protiv svjetla – kao što svi činimo – njegova je ruka milosrđa ispružena31 i on će ih otkupiti budu li gledali prema njemu i živjeli.32

Iako Spasitelj ima moć popraviti ono što mi ne možemo popraviti, on nam zapovijeda da učinimo sve što možemo kako bismo pružili naknadu kao dio našeg pokajanja.33 Naši grijesi i pogreške ne istiskuju samo naš odnos s Bogom, već i naš odnos s drugima. Ponekad naši napori da iscijelimo i obnovimo mogu biti jednostavni poput isprike, ali u drugim prilikama naknada može tražiti godine poniznog truda.34 Ipak, za mnoge naše grijehe i pogreške, mi jednostavno ne možemo potpuno iscijeliti one koje smo povrijedili. Čudesno, mironosno obećanje Mormonove knjige i obnovljenog evanđelja jest da će Spasitelj popraviti sve što smo mi slomili.35 I on će također popraviti nas ako se okrenemo njemu u vjeri i pokajemo se za štetu koju smo uzrokovali.36 On nudi oba ova dara zato što voli sve nas savršenom ljubavlju37 i zato što je predan osiguravanju pravednog suda koji poštuje i pravdu i milosrđe. Svjedočim da je ovo istina, u ime Isusa Krista. Amen.

Napomene

  1. Russell M. Nelson, »Završne riječi«, Lijahona, studeni 2019., 122.

  2. Vidi 2 Nefi 31; 3 Nefi 11:28, 32, 35, 39–40; Nauk i savezi 10:62–63, 67–70; 68:25; Mojsije 6:52–54; 8:24; Članci vjere 1:4

  3. Russell M. Nelson, »The Book of Mormon: What Would Your Life Be Like without It?«, Lijahona, studeni 2017., 62.

  4. Vidi Nauk i savezi 8:2–3

  5. Russell M. Nelson, »The Book of Mormon: What Would Your Life Be Like without It?«, 62.

  6. Alma 42:15

  7. Vidi Alma 42:15

  8. Vidi Alma 42:8

  9. Vidi Alma 24:14; Mojsije 6:62

  10. Vidi Mosija 27:8–10

  11. Alma 36:13, 14

  12. Alma 36:17, 18

  13. Vidi Alma 36:18

  14. Alma 40:26; vidi i 1 Nefi 15:34; Alma 7:21; 11:37; Helaman 8:25

  15. Vidi 3 Nefi 27:19; vidi i Alma 6:57

  16. Vidi Alma 36:14–17

  17. Vidi Boyd K. Packer, »The Brilliant Morning of Forgiveness«, Ensign, studeni 1995., 19. – 20.

  18. Mosija 3:23

  19. Mosija 3:10; naglasak dodan

  20. Mosija 3:11; vidi i 2 Nefi 9:26

  21. Mosija 3:16; vidi i Mosija 15:25; Moroni 8:11–12, 22

  22. 2 Nefi 9:25

  23. Vidi 2 Nefi 2:26–27; Helaman 14:29–30

  24. Vidi Članci vjere 1:2; vidi i Nauk i savezi 45:54 Objašnjavajući nauk krštenja za mrtve, prorok Joseph jednom je rekao: »Dok jedan dio ljudske rase bez milosti sudi i preklinje drugi dio, Veliki roditelj svemira gleda na cijelu ljudsku obitelj s očinskom brižnošću i roditeljskom pozornošću; on ih gleda kao svoju djecu… On je mudar zakonodavac i sudit će svim ljudima, ne prema ograničenim, sebičnim mišljenjima ljudi… On će im suditi, ‘ne prema onome što nemaju, već prema onome što imaju’; onima koji su živjeli bez zakona bit će suđeno bez zakona, a onima koji imaju zakon bit će suđeno po tom zakonu. Ne trebamo sumnjati u mudrost i razum velikog Jahve; on će dodijeliti sud ili milost svim narodima prema njihovim zasebnim zaslugama, mogućnostima stjecanja razuma, zakonima po kojima se ravnaju, dostupnim im uvjetima za stjecanje točnih podataka, i… svatko će od nas naposljetku trebati priznati da je Sudac cijelog svijeta učinio ispravno« (Naučavanja predsjednika Crkve: Joseph Smith [2007.] 403.).

  25. Mosija 3:12; vidi i 2 Nefi 9:27

  26. Vidi Mosija 3:12; Helaman 14:30; Moroni 8:10; Nauk i savezi 101:78 Pojedinci možda ne poznaju određene zapovijedi i saveze ili možda ne mogu primijeniti svoje opredjeljivanje u nekim okolnostima, ali ipak će biti odgovorni u drugim okolnostima zbog Svjetla Kristova koje posjeduju (vidi 2 Nefi 9:25; Moroni 7:16–19). Spasitelj, koji je naš sudac i koji je osigurao pravedan sud, razlikovat će ove okolnosti (vidi Mormon 3:20; Mojsije 6:53–57). I on je platio cijenu za jedne i druge – za prve bezuvjetno, a za druge pod uvjetom pokajanja.

  27. Alma 36:21

  28. Vidi Mosija 3:11; vidi i D. Todd Christofferson, »Otkupljenje«, Lijahona, svibanj 2013., 110.; Alma 7:11–12 (»On [će] uzeti na se boli i bolesti naroda svojega… i uzet će na sebe slabosti njihove«); Izaija 53:3–5 (»On je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo«); 61:1–3 (»Jer me Jahve pomaza… da iscijelim srca slomljena… da razveselim ožalošćene na Sionu i da im dadem vijenac mjesto pepela, ulje radosti mjesto ruha žalosti«). Poučno je što je Spasitelj citirao ove stihove iz Izaije kada je najavio svoje Mesijanstvo: »Danas se ovo Pismo… ispunilo« (vidi Luka 4:16–21).

  29. U svijetu duhova »se propovijeda neukima, neraskajanima i neposlušnima kako bi mogli biti oslobođeni od svog ropstva i ići naprijed prema blagoslovima koje ljubljeni Nebeski Otac ima pripremljene za njih« (Dallin H. Oaks, »Uzdaj se u Gospodina«, Lijahona, studeni 2019., 27.). Vidi 1 Petrova 4:6; 2 Nefi 2:11–16; Nauk i savezi 128:19; 137:7–9; 138:31–35

  30. Vidi Mojsije 6:54 Predsjednik M. Russell Ballard podučio je ovaj nauk vezano za samoubojstvo. »Samo Gospodin zna sve detalje i on je taj koji će suditi za naša djela ovdje na Zemlji. Kad nam bude sudio, osjećam da će sve uzeti u obzir: naš genetski i kemijski sastav, naše mentalno stanje, naš intelektualni kapacitet, naučavanja koja smo primili, tradicije naših očeva, naše zdravlje, i tako dalje. Učimo u Svetim pismima da će krv Kristova pomiriti za grijehe ljudi ‘koji umriješe ne upoznavši volju Božju o sebi, ili koji ne znajući zgriješiše’ (Mosija 3:11)« (»Suicide: Some Things We Know, and Some We Do Not«, Ensign, listopada 1987., 8.; Tambuli, ožujak 1988., 18.).

  31. Vidi Jakov 6:5; Mosija 29:20; 3 Nefi 9:14; Nauk i savezi 29:1

  32. Vidi Helaman 8:15

  33. Vidi Levitski zakonik 6:4–5; Ezekiel 33:15–16; Helaman 5:17; Nauk i savezi 58:42–43

  34. Upravo se u ovakvu vrstu napora sam Alma uključio (vidi Alma 36:24).

  35. Predsjednik Boyd K. Packer snažno je podučio ovo načelo:

    »Postoje razdoblja kada ne možete popraviti ono što ste slomili. Možda je povreda bila davno ili je povrijeđena osoba odbila vaše kajanje. Možda je šteta bila tako ozbiljna da je ne možete popraviti koliko god očajnički to željeli.

    Vaše pokajanje ne može biti prihvaćeno ako nema naknade. Ako ne možete poništiti ono što ste učinili, u nevolji ste. Lako je razumjeti kako se bespomoćno i beznadno tada osjećate i zašto biste željeli odustati, kao što je Alma želio…

    Kako sve može biti popravljeno, ne znamo. Možda neće sve biti ostvareno u ovom životu. Znamo iz viđenja i pohoda da sluge Gospodina nastavljaju djelo otkupljenja iza vela.

    Ovo bi znanje trebalo biti utješno nevinima kao što je krivima. Mislim na roditelje koji nepodnošljivo pate zbog pogrešaka svoje zalutale djece i gube nadu« (»The Brilliant Morning of Forgiveness«, 19. – 20.).

  36. Vidi 3 Nefi 12:19; vidi i Matej 6:12; 3 Nefi 13:11

  37. Vidi Ivan 15:12–13; 1 Ivanova 4:18; Dieter F. Uchtdorf, »Savršena ljubav odbacuje svaki strah«, Lijahona, svibanj 2017., 107.