2010–2019
E Tata
òktober 2018


10:18

E Tata

Kada un di nos tin e potensial di bira manera e Tata. Pa hasi esaki, nos mester alabá e Tata den nòmber di e Yu.

Durante henter su bida, mi kasá, Melinda, a purba ku henter su kurason pa ta un disípulo fiel di Jesucristu. Sinembargo, na kuminsamentu di su hubentut, el a sintié indigno di Tata Selestial su amor i bendishonnan pasobra el a komprondé Su naturalesa robes. Afortunadamente, Melinda a sigui warda e mandamentunan apesar di e tristesa ku e tabata sinti. Algun aña pasá, e tabatin un serie di eksperensia ku a yud’é komprondé Dios su naturalesa mihó, inkluso Su amor pa Su yunan i Su gratitut pa hasta nos esfuersonan imperfekto pa hasi Su obra.

E ta splika kon esaki a influensi’é: “Awor mi ta sinti sigur ku e Tata su plan ta funshoná, ku E ta envestí den nos éksito, i ku E ta duna nos e lèsnan i eksperensianan ku nos mester pa regresá na Su presensia. Mi ta mira mi mes i otronan mas manera Dios ta mira nos. Mi ta kapas di ta mayor, siña, i sirbi ku mas amor i ménos miedu. Mi ta sinti pas i konfiansa mas ku ansiedat i inseguridat. Enbes di sinti mi huzgá, mi ta sinti mi sostené. Mi fe ta mas sigur. Mi ta sinti Tata su amor mas biaha i mas profundo.”

Tin “un idea korekto di [Tata Selestial su] karakter, perfekshonnan, i atributonan” ta esensial pa ehersé fe sufisiente pa optené eksaltashon. Un komprondementu korekto di Tata Selestial su karakter por kambia kon nos ta mira nos mes i otronan i ta yuda nos komprondé Dios su tremendo amor pa Su yunan i Su gran deseo pa yuda nos bira manera E. Un bista inkorekto di Su naturalesa por laga nos sinti manera ku nos ta inkapas pa yega un dia na Su presensia.

Mi meta awe ta pa siña e puntonan importante di doktrina tokante e Tata ku lo permití kada un di nos, pero espesialmente esnan ku ta puntra nan mes si Dios ta stima nan, pa komprondé Su karakter berdadero mihó i pa ehersé mas fe den E, Su Yu, i Su plan pa nos.

E Bida Premortal

Den e mundu premortal, nos a nase komo spiritunan na Mayornan Selestial i a biba ku Nan komo un famia. Nan tabata konosé i stima nos. Nos tabata ke pa ta meskos ku nos Tata Selestial masha hopi. Sinembargo, pa hasi asina, nos a rekonosé ku nos mester a:

  1. Haña kurpa físiko, glorifiká, inmortal;

  2. Kasa i forma famia dor di e poder di saserdosio pa seya; i

  3. Atkerí tur konosementu, poder, i atributonan dibino.

Konsekuentemente, e Tata a krea un plan ku lo pèrmití nos bou di algun kondishon pa haña kurpa físiko ku lo bira inmortal i glorifiká den e Resurekshon; kasa i forma famia den mortalidat òf, pa esnan fiel ku no a haña e oportunidat, despues di mortalidat; progresá te na perfekshon; i finalmente regresá na nos Mayornan Selestial i biba ku Nan i nos famianan den un estado di eksaltashon i felisidat eterno.

E skrituranan ta yama esaki e plan di salbashon. Nos tabata asina gradesí pa e plan aki ku ora el a wòrdu presentá na nos, nos a grita di goso. Kada un di nos a aseptá e kondishonnan di e plan, inkluso e eksperensianan i desafionan di mortalidat ku lo yuda nos desaroyá atributonan dibino.

Bida Mortal

Den mortalidat, Tata Selestial a proveé nos ku e kondishonnan ku nos tin mester pa progresá den Su plan. E tata a engendra Jesucristo den e karni i a provee E ku e yudansa divino pa kumpli ku Su mishon morta. Igual E Tata ke yuda nos kada un si nos ke esforsá nos mes pa warda Su mandamentunan. E ta duna nos albedrio. Nos bida ta den Su man, i nos “dianan ta konosí” i “nos dianan lo no wòrdu kòrta. I E ta sigurá ku finalmente tur kos lo sali bon pa esnan ku ta stim’É.

Ta Tata Selestial ta esun ku ta duna nos nos pan diario, ku ta inkluí e kuminda ku nos ta kome i e forsa ku nos mester pa warda Su mandamentunan. E ta duna nos bon donnan. E ta skucha i ta kontestá nos orashonnan. Tata Selestial ta libra nos for di malu ora nos lag’é. E ta yora pa nos ora nos ta sufri. Finalmente, tur nos bendishonnan ta bini for di E Tata.

Tata Selestial ta guia i ta duna nos e eksperensianan ku nos tin mester basá riba nos forsa,debilidatnan, i skohensianan p’asina nos por karga bon fruta. E Tata ta skual nos ora ta nesesario pasobra E ta stima nos. E ta e Hòmber di Konseho, ku lo konsehá nos si nos puntra.

Ta Tata Selestial ta esun ku ta manda e influensia i e don di e Spiritu Santu den nos bida. Pa medio di e don di e Spiritu Santu, e gloria — òf inteligensia, lus, i poder — di e Tata por biba den nos. Si nos ke hasi esfuerso pa oumentá e lus i bèrdat te ora nos bista bira solamente na Dios su gloria, Tata Selestial lo manda e Spiritu Santu di Promesa pa seya nos te na bida eterno i revelá Su kara na nos---sea den e bida aki òf den e siguiente.

Bida Despues di Morto

Den e mundu spiritual despues di morto, Tata Selestial ta sigui drama e Spiritu Santu i ta manda mishoneronan na esnan ku mester di e evangelio. E ta kontestá orashonnan i ta yuda esnan ku falta nan pa risibí ordenansanan vikario di salbashon.

E Tata a lanta Jesucristu i a dun’É poder pa laga e Resurekshon sosedé, ku ta e medio pa kua nos ta optené kurpa inmortal. E Salbador su Redenshon i Resurekshon ta trese nos bèk den presensia di e Tata, kaminda nos lo wòrdu huzgá pa JesuCristu.

Esunnan ku ta konfia riba “e méritonan, i miserikòrdia, i grasia di e Santu Mesias” lo risibí kurpa glorifiká meskos ku e Tata i lo biba ku n’e “den un estado di felisidat sin fin.” Aya, e Tata lo kita tur nos lágrimanan i lo yuda nos sigui riba e biahe pa bira meskos ku E.

Manera boso por mira, Tata Selestial ta semper ei pa nos.

E Karakter di e Tata

Pa bira meskos ku e Tata, nos mester desaroyá e kualidatnan di Su karakter. Tata Selestial su perfekshonnan i atributonan ta inkluí lo siguiente:

  • E Tata ta “Sin fin i Eterno.”

  • E ta perfektamente hustu, miserikordioso, amabel, yen di pasenshi, i ke solamente lokual ta bon pa nos.

  • Tata Selestial ta amor

  • E ta kumpli ku Su kombenionan.

  • E no ta kambia.

  • E no por gaña.

  • E Tata no ta hasi asepshon di persona.

  • E sa tur kos---pasado, presente, i futuro — for di e kuminsamentu.

  • Tata Selestial ta mas inteligente ku nos tur.

  • E Tata tin tur poder i ta hasi tur lokual E tin den Su kurason pa hasi.

Rumannan, nos por konfia den i riba e Tata. Pasobra E tin un perspektiva eterno, Tata Selestial por mira kosnan ku nos no por mira. Su goso, obra, i gloria ta pa logra nos inmortalidat i eksaltashon. Tur kos ku E ta hasi ta pa nos benefisio. E “ke [nos] felisidat eterno mas ku [nos] ke.” I E “lo no pidi [nos] pa eksperensiá un momentu mas di difikultat ku ta apsolutamente nesesario pa [nos] benefisio òf pa esun di esnan ku [nos]ta stima.” Komo resultado, e ta enfoka riba yuda nos progresa, no riba husga nos i kondena nos.

Bira Manera Nos Tata

Komo yunan spiritual di Dios, nos kada un tin e potensial pa bira manera e Tata. Pa hasi asina, nos mester adorá e Tata den e nòmber di e Yu. Nos ta hasi esaki dor di hasi esfuerso pa ta obediente na e boluntat di e Tata, meskos ku e Salbador tabata, i dor di arepentí kontinuamente. Segun nos hasi e kosnan aki, nos lo risibí grasia riba grasia te ora nos risibí di e plenitut di e Tata i ta envestí ku su karakter, perfekshonnan i atributonan.

Konsiderando e diferensia entre lokual nos ta komo mortalnan i lokual Tata Selestial a bira, no ta sorprendente ku algun ta sinti ku bira meskos ku e Tata ta inalkansabel. Sinembargo, e skrituranan ta kla. Si nos ke pega den fe na Cristu, arepentí, i buska Dios su grasia dor di obedensia, eventualmente nos lo bira meskos ku e Tata. Mi ta haña hopi konsuelo den e hecho ku esnan ku esforsá pa ta obediente lo “risibí grasia riba grasia” i finalmente “risibí di su plenitut.” Den otro palabra, nos lo no bira meskos ku e Tata riba nos mes. Mas bien, e lo yega mediante donnan di grasia, algun grandi pero mayoria chikitu, lo edifiká riba otro te ora nos tin un plenitut. Pero e lo yega!

Mi ta invitá boso pa konfia ku Tata Selestial sa kon pa eksaltá boso; buska Su yudansa sostenedó diariamente; i pusha padilanti ku fe den Cristu hasta ora boso no por sinti Dios su amor.

Tin hopi ku nos no ta komprondé tokante bira meskos ku e Tata. Pero mi por testifiká ku siguridat ku esforsá pa bira meskos ku e Tata ta bal tur sakrifisio. E sakrifisionan ku nos ta hasi aki den mortalidat, no ta importá kon grandi, ta simplemente inkomparabel ku e goso, felisidat, i amor sin midí ku nos lo sinti den Dios su presensia. Si boso ta luchando pa kere ku ta bal la pena sakrifisio ku boso ta wòrdu pidí pa hasi, e Salbador ta yama boso, bisando; … boso no por karga tur kos awor; tòg, tin animo, pasobra ami lo guia boso riba kaminda.

Mi ta testifiká ku boso Tata Selestial ta stima boso i ke pa boso biba ku n’É atrobe. Den e nòmber di Jesucristu, amèn.

Notanan

  1. Notanan den poseshon di e outor, wak tambe D Melinda Ashton, “E Espiritu Santu: Direkshon, Korekshon, i Atvertensia” (Brigham Young University Women’s Conference, Apr. 28, 2016), byutv.org.

  2. Lekturanan di Fe (1985), 38.

  3. Wak “E Famia: Un Proklamashon na Mundu,” Liahona, Mei 2017, 145; “Mama den Shelu,” Topikonan di Evangelio, topics.lds.org.

  4. E Apòstel Pablo a indiká ku nos konosé e Tata asina bon ku nos alma ta anhelá pa yam’e. Abba, kual ta nifiká “Tata,” ku ta un terminologia reservá pa tatanan ku ta hopi di nan famia (wak Romanonan 8:15).

  5. wak Doctrina y Convenios 130:22.

  6. wak Doctrina y Convenios 132:19–20.

  7. wak Mateo 5:48; wak tambe 2 Pedro 1:3–8.

  8. E kondishonnan aki ta inkluí mantené nos promé estado (wak Abraham 3”26 i e ora ei den mortalidat ehersiendo fe den Jesucristo i Su Ekspiashon, arepentí, wòrdu boutisa dor di inmershon pa un hende ku tin e outoridat di saserdosio di Dios, risibiendo e don di e Espíritu Santu, i perserva ten a fin (wak 3 Nefi 27:16–20).

  9. Presidente Dallin H. Oaks a siña nos: “Algun ku ta skuchando e mensahe aki probablemente lo ta bisando, “Pero ke hubo di ami?” Nos sa ku hopi Santunan di Último dia digno i maravioso aktualmente tin falta di oportunidatnan ideal i rekisitonan esensial pa nan progreso. Soltero, sin yu, morto, i divorsio ta frustra e idealnan i posponé e kumplimentu di bendishonnan prometé. … Pero e frustrashonnan aki ta temporal. Señor a primintí ku den eternidat ningun bendishon lo wòrdu ninga na su yunan ku ta mantené e mandamentunan, ta mantené nan konvenionan, i ta deseá lo ke ta korekto” (“E Gran Plan di Felisidat,” Ensign, Nov. 1993, 75).

  10. Wak Mosiah 2:41.

  11. Wak Alma 42:5; e ta wòrdu yama tambe e plan di redenshon (wak, por ehèmpel, Jacob 6:8) i e plan di felisidat (wak Alma 42:8, 16).

  12. Wak Job 38:4–7.

  13. Wak, por ehèmpel, Hebreo 5:8; 12:11; Eter 12:27. Por lo ménos na promé lugá, algun di e desafionan ku nos ta enfrentá den mortalidat por ta parse ku nos entendimentu limitá ku nan lo tene nos for di risibí algun di e bendishonnan mas spera i primintí. Ounke tin e kontradikshonnan aki, Dios lo duna nos e bendishonnan primintí si nos mantené nos mes fiel.

  14. WakLucas 1:31–35; Juan 1:14; 1 Nefi 11:18–21; Guia di e Eskrituranan, “Jesucristo,” scriptures.lds.org.

  15. Wak Doctrina y Convenios 93:4–5, 16–17, 19–20.

  16. Wak Moises 7:32.

  17. Doctrina y Convenios 122:9.

  18. Wak Romanonan 8:28.

  19. wak Mateo 6:11.

  20. Wak N. Eldon Tanner, “E Importansia di Orashon,” Ensign, Mei 1974, 50–53.

  21. Wak Lucas 11:10–13; Juan 1:17.

  22. Wak Lucas 11:5–10; Tradukshon di Jose Smith, Lucas 11:5–6 (den Lucas 11:5, nota abou nb}a); 3 Nefi 13:6.

  23. wak Mateo 6:13.

  24. Wak Moises 7:31–40.

  25. Wak Santiago 1:17.

  26. Wak Juan 15:1–2; Doctrina y Convenios 122:6–7.

  27. Wak Hebreo 12:5–11; Doctrina y Convenios 95:1.

  28. Moises 7:35.

  29. Wak Alma 37:12, 37.

  30. Wak Juan 14:26; 2 Nefi 31:12.

  31. Wak Juan 17:21–23, 26; Doctrina y Convenios 93:36.

  32. Wak Doctrina y Convenios 76:53; 88:67–68.

  33. Wak 1 Pedro 4:6. Elder Melvin J. Ballard, papiando di kon un hòmber ku e la boutisa a uni na e Iglesia, a bisa, “A wòrdu bisa na ami ku su antepasadonan den e mundu di espíritu a akseptá e Evangelio hopi aña promé i a bin ta hasi orashon pa algun di nan famianan na mundu por habri e porta pa nan, i pa nan orashonnan por logra i ku Señor lo dirigí e misioneronan na e porta di e hòmber aki” (in Melvin R. Ballard, Melvin J. Ballard, Crusader for Righteousness [1966], 250).

  34. wak Mormon 7:5–6; wak tambe Juan 5:21, 26; 1 Corintio 6:14; 2 Nefi 9:11–12; Alma 40:2–3; 3 Nefi 27:14.

  35. wak Juan 5:22; Jacob 6:9; Alma 11:44; Helaman 14:15–18. E Ekspiashon di Kristu ta surpasá tur e efektonan di e Kaida di Adam, inkluyendo e morto físiko i esun spiritual, kual ámbos mester wòrdu surpasá pa permití nos pa regresá den e presensia di nos Tata Selestial. Esnan ku a arepentí di nan pikanan lo mora ku e Tata i e Yu den eternidat. Sinembargo, esnan ku faya na arepentí lo sufri e di dos morto, kual lo wòrdu logra pa medio di nan propio pikanan. (see Helaman 14:15–18).

  36. 2 Nefi 2:8.

  37. Wak Doctrina y Convenios 76:56; 88:28–29.

  38. Mosiah 2:41.

  39. wak Revelashon 7:17.

  40. Wak Moises 7:30. Tata Selestial hasta ta kontinuá vela riba esnan i proveé pa esnan ku ta den e reunion terestre pa medio di ministrashon di Jesucristo i otro sernan selestial (see Doctrina y Convenios 76:77, 87) i esnan den e reino telestial pa medio di ministrashon di e Espíritu Santu i angelnan (wak Doctrina y Convenios 76:86, 88).

  41. Moises 7:35; wak tambe Salmos 90:2.

  42. Wak Salmos103:6–8; Lucas 6:36; Moises 7:30.

  43. Wak 1 Juan 4:16

  44. Wak Doctrina y Convenios 84:40.

  45. wak Santiago 1:17.

  46. wak Numeros 23:19.

  47. wak Hechos 10:34–35.

  48. Wak 1 Nefi 9:6; Doctrina y Convenios 130:7.

  49. Dictionary.com ta define inteligensia komo e kapasidat pa siña, rasona, kompronde, i aktividatnan mental di forma similar; aptitut in kompronde berdat, relashon, echos, nifikashon, etc.” i “konosimentu.”

  50. Wak Abraham 3:19. Jesucristo komo un ser glorifika, perfekto tambe ta mas inteligente ku nos tur.

  51. Wak Revelashon 21:22.

  52. Wak Abraham 3:17.

  53. Wak Moises 1:39.

  54. Richard G. Scott, “Konfia den Señor,” Ensign, Nov. 1995, 17.

  55. Richard G. Scott, “Konfia den Señor,” 17.

  56. Wak Juan 5:22; Moises 1:39. Ta Satanas i nos mes ku ta kondena nos (wak Revelashon 12:10; Alma 12:14).

  57. Wak Juan 4:23; Doctrina y Convenios 18:40; 20:29.

  58. Wak 3 Nefi 11:11; Doctrina y Convenios 93:11–19.

  59. Arepentimentu ta e proseso di kua nos ta kambia nos propio naturalesa pa nos por bisa manera Dios. Pies, nos mester ta kontinuamente ta arepenti, no djis arepenti ora nos “hasi algu malu.”

  60. wak Doctrina y Convenios 93:19–20.

  61. Lekturanan di Fe, 38; see also Moroni 7:48; 10:32–33; Doctrina y Convenios 76:56, 94–95; 84:33–38.

  62. Doctrina y Convenios 93:20; enfasis agrega.

  63. Wak Moroni 10:32–33; Doctrina y Convenios 76:69, 94–95.

  64. Dikon Dios no ta òf lo no revelá mas tokante di e proseso di bira manera e? Honestamente mi no sa tur e rasonnan. Pero tin por lo ménos dos ku mi ta komprondé. E promé ta ku tin algun kos ku simplemente ta inkomprendibel den nos estado (wak Doctrina y Convenios 78:17). Por ta tin e gana di splika internèt na un hende ku a biba en Tempunan Medieval. E konteksto i perspektiva djis no tei. I e di dos ta ku donnan di grasia hopi bia ta bin na nos pasobra nos mester agonisá i lucha dor di no sa.

  65. E sakrifisionan ku nos ta wordu pdi pa hasi por ta esensia pa logra perfekshon (wak Tradukshon di Jose Smith, Hebreo 11:40 [in Hebreo 11:40, nota abou a]).

  66. wak Romanos 8:18.

  67. Doctrina y Convenios 78:17–18