2010–2019
Ma le Loto Gatasi
Aperila 2018


10:19

Ma Le Loto Gatasi

Ina ia mafai ona taunuu i lo tatou taunuuga malualii, tatou te manaomia le tasi ma le isi, ma e manaomia ona tatou tutu faatasi.

O se tasi o manu e sili ona ofoofogia i le fogaeleele o le pepe femalagaa’i. I se malaga i Mekisiko e faaalu ai le Kerisimasi ma le aiga o lo’u toalua, sa matou asiasi ai i se nofoaga e faasao ai le [manulele] o le pepe, lea e nonofo ai le fiamiliona o pepe femalagaa’i i le taumalulu. E maofa i le vaai atu i se vaaiga faagaeetia loto ma sa matou manatunatu ai i le faataitaiga o le tutufaatasi ma le usiusitai i tulafono paia e faaa’oa’o mai e foafoaga a le Atua.

Pepe femalagaa’i
Vaega o pepe

O pepe femalagaa’i o ni manu folau atamamai. Latou te faaaogaina le tulaga e i ai le la e sue i ai le itu e tatau ona latou o i ai. O tautotogo uma lava, latou te malaga ai i le fiaafe o maila mai Mekisiko i Kanata, ma o tautoulu uma, latou te toefoi mai ai i le vaomatua paia lava e tasi i Mekisiko. Latou te faia lenei mea i lea tausaga ma lea tausaga, e tasi si apaau lamo’imo’i e apata i le taimi. I la latou malaga, latou te fepiiti faatasi i le po i luga o laau e puipuia ai i latou lava mai le malulu ma mai le au faataumaoi

Pepe o se au seuga
O se au seuga lona lua o pepe

O se vaega o pepe e ta’u o se au seuga. Pe le o se faatusa matagofie ea lena? O pepe taitasi i se au seuga e iloga ma e ese foi, ae o nei meaola maaleale naua, ua mamanuina e se Foafoa agaalofa faatasi ai ma le tomai e ola ai, malaga ai, fananau ai, ma faasalalauina le ola a o latou o atu mai lea fugalaau i le isi, ma faasalalau atu ai poleni. Ma e ui ina eseese pepe taitasi, latou te galulue faatasi ia avea le lalolagi ma nofoaga e sili ona matagofie ma taufuifui.

E faapei o pepe femalagaa’i, o loo tatou i ai foi i se malaga i lo tatou aiga faalelagi, lea o le a tatou toe faatasia ai ma o tatou Matua Faalelagi. E faapei o pepe, ua tuuina mai mo i tatou ia uiga paia faaleatua iae mafai ai ona tatou folau i le olaga, ina ia mafai ona “faataunuu … le fuafuaga o [lo tatou] foafoaga.” E faapei o i latou, tatou te lalagaina faatasi o tatou loto, o le a puipuia i tatou e le Alii “e faapei ona [faapotopoto] e se matuamoa lana toloa’i i lalo o ona apaau” ma o le a avea ai i tatou o se au seuga matagofie.

Tama ma teine, tamaitai talavou ma alii talavou, uso e ma tuagane, o loo tatou i ai faatasi i lenei malaga. Ina ia mafai ona taunuu i lo tatou taunuuga malualii, tatou te manaomia le tasi ma le isi, ma e manaomia ona tatou tutu faatasi. Na poloai mai le Alii, “Ia tasi outou; ma afai tou te lē tasi e lē a aʼu outou.”

O Iesu Keriso o le faataitaiga tupito o le lotogatasi ma Lona Tama. Ua tasi i La’ua i le faamoemoega, i le alofa, ma i galuega, “ua tofatumoanaina le loto o le Atalii i le finagalo o le Tama.”

E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga atoatoa o le lotogatasi ma Lona Tama ma tutu faatasi atili ma i La’ua ma faapea ai ma le tasi ma le isi?

O loo maua se mamanu musuiaina o le Galuega 1:14. Tatou te faitau ai “Ua finafinau [tane uma] ma le loto gatasi i le tatalo ma le aioi, atoa ma fafine.”

Ou te manatu e taua tele le faaali mai o le fasifuaitau “ma le loto gatasi” i le tele o taimi i le tusi o Galuega, lea tatou te faitau ai e uiga i le mea na vave ona fai e soo o Keriso ina ua mavae Lona afio ae i le lagi o se tagata toetu, faapea foi o ni faamanuiaga na latou maua ona o a latou galuega. E taua tele foi lo tatou mauaina o se mamanu faapena i le au faatuatua i le konetineta o Amerika i le taimi na asiasi atu ai i ai le Alii ma auauna atu ia te i latou. “Ma le loto gatas” o lona uiga i le maliega, i le auau faatasi, ma faatasi uma ai.

O nisi o mea na faia e le Au Paia faatuatua i le lotogatasi i nofoaga uma e lua o lo latou molimau atu lea ia Iesu Keriso, suesue faatasi afioga a le Atua, ma feauaunaa’i o le tasi ma le isi i le alofa.

O soo o le Alii sa tasi i le faamoemoe, i le alofa, ma i galuega. Sa latou iloa pe o ai i latou, sa latou iloa le mea sa tatau ona latou faia, ma sa latou faia ma le alofa mo le Atua ma mo le tasi ma le isi. Sa avea i latou o se vaega o se au seuga ofoofogia sa fetuleni atu i luma ma le loto gatasi.

O nisi o faamanuiaga sa latou maua, o le faatumuina lea o i latou i le Agaga Paia, sa tutupu vavega i o latou luga, sa faatupulaia le Ekalesia, sa leai se fefinauai i tagata, ma sa faamanuiaina i latou e le Alii i mea uma.

E mafai ona tatou faapea o le mafuaaga na ala ai ona latou matua lotogatasi naua ona sa latou iloa patino le Alii.Sa o latou matua latalata lava ia te Ia, ma sa avea i latou o molimau i Lana misiona paia, o vavega sa Ia faatinoina, ma Lona Toetu. Sa latou vaai ma pai atu i faailoga i Ona lima ma vae. Sa latou iloa ma le mautinoa o Ia o le Mesia folafolaina, o le Togiola o le lalolagi. Sa latou iloa “O Ia o le faapogai o faamalologa uma, filemu, ma le alualui luma e faavavau.”

E ui atonu tatou te lei vaai i lo tatou Faaola i o tatou mata faaletino, ae e mafai ona tatou iloa o loo soifua o Ia. A o tatou faalatalata atili atu ia te Ia, a o tatou saili ia maua se molimau patino e ala i le Agaga Paia o Lana misiona paia, o le a tatou maua se malamalama atili i lo tatou faamoemoega; o le a mau i o tatou loto le alofa o le Atua; o le a ia i tatou le naunautaiga ia tasi ia tatou au seuga o o tatou aiga, uarota, ma nuu; ma o le a tatou feauaunaa’i “i ni auala e fou atu, ma sili atu.”

E tutupu vavega pe a galulue faatasi fanau a le Atua ma taialaina e le Agaga e aapa atu i isi e manaomia le fesoasoani.

Faatumulia le auala i le au laveai

Ua tele naua tala tatou te faalogo i ai e uiga i le alofa faaletuaoi o loo faaalia e tagata pe a tutupu mai mala. Mo se faataitaiga, ina ua pagatia le Aai o Houston i se lolo tele i le tausaga na te’a nei, sa faagalo e tagata o latou lava manoga ae o e laveai. Sa auina atue se peresitene o le au toeaina se valaau mo se fesoasoani i le nuu, ma sa vave ona faatulagaina se fuavaa e 77. Sa faataamilo le au laveai i pitonuu ma la’u mai aiga i se tasi o o tatou faletapuai, lea sa latou maua ai se malutaga ma le fesoasoani sa matua manaomia tele. Sa galulue faatasi tagata o le ekalesia ma e e le auai ma le faamoemoega e tasi.

Faifeautalai o loo aoao atu le faaSipaniolo

I Santiago, Chile, sa i ai se manaoga o se peresitene o le Aualofa e fesoasoani i tagata na malaga mai i lona pitonuu na o mai mai Haiti. I le fefautuaai faatasi ai ma ona taitai perisitua, sa maua ai sa latou tonu ma isi o taitai e faia ni vasega faaSipaniolo mo na tagata malaga mai, ma fesoasoani ai ia lelei a latou fegalegaleaiga i lo latou aiga fou. O taeao uma o Aso Toonai, e faapotopoto faatasi ai faifeautalai ma a latou tagata aoao naunau. O le lagona o le lotogatasi i totonu o lena fale o se faataitaiga musuia o tagata mai talaaga eseese sa auauna atu ma le loto gatasi.

Volenitia i Mekisiko

I Mekisiko, e fiaselau tagata o le au paia sa faimalaga mo le tele o itula e fesoasoani i tagata na afaina i ni mafuie tetele se lua. Sa latouo mai ma meafaigaluega, o masini, ma le alofa mo o latou tuaoi. A o faapotopoto faatasi le au volenitia i se tasi o o tatou faletapuai e faatalitali ai mo faatonuga, sa tagi masusu le pulenuu o le aai o Ixhuatán a o ia vaai atu i se faaaliga tele o “le alofa mama o Keriso.”

Ua tuuina mai nei e le Alii ia i tatou le avanoa e fefautuaai ai faatasi i masina taitasi i a tatou korama o le perisitua ma Aualofa, ina ia mafai ai ona avea i tatou ma tagata malolosi i la tatou au seuga i la tatou uarota po o le paranesi---o se nofoaga tatou te ofi uma ai ma e manaomia uma ai i tatou.

E eseese tagata uma o lo tatou ala, ae tatou te savavali faatasi. O lo tatou ala e le o le mea ua tatou faia po o le mea sa tatou i ai; ae o le mea o loo tatou agai i ai ma le mea o loo avea ai i tatou, i le lotogatasi. Pe a tatou fefautuaai faatasi ma taialaina e le Agaga Paia, e mafai ona tatou iloa le mea lea tatou te i ai ma le mea e tatau ona tatou i ai. E aumaia ia i tatou e le Agaga Paia se faaaliga e le mafai e o tatou mata faalenatura ona iloa, aua “e salalau i o tatou luga le faaaliga,” ma a tatou tuufaatasia lena faaaliga, ona mafai lea ona tele mea tatou te vaai i ai.

A o tatou galulue i le lotogatasi, o lo tatou faamoemoega o le vaavaai mo ma faia le finagalo o le Alii; o la tatou faatosinaga o le alofa tatou te lagonaina mo le Atua ma mo o tatou tuaoi; ma o lo tatou manao aupito sili o le “galulue ma le maelega,” ina ia mafai ai ona tatou saunia le ala mo le toe foi mamalu mai o lo tatou Faaola.Na pau lava le ala o le a mafai ai ona tatou faia o le “ma le loto gatasi.”

Faapei o pepe femalagaa’i, ia faaauau la tatou malaga faatasi ma le faamoemoe, o i tatou taitoatasi ma o tatou lava uiga faaleatua ma saofaga, e galulue ia faia lenei lalolagi ia sili atu ona matagofie ma taufuifui---e tasi si la’a itiiti i le taimi ma ia ogatasi ma poloaiga a le Atua.

Ua folafola mai lo tatou Alii o Iesu Keriso faapea pe a tatou faapotopoto faatasi i Lona suafa, e i ai o Ia i lo tatou lotolotoi. Ou te molimau atu o loo soifua o Ia ma sa toetu o Ia i se taeao matagofie o le tautotogo e faapei o le aso. O Ia o le Puleaoao o pule uma, “o le Tupu o tupu, ma o le Alii o alii.”

Tau ia ina tatou tasi i le Tama ma Lona Alo Pele, a o taialaina i tatou e le Agaga Paia, o la’u tatalo ma le lotomaualalo lea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Aperaamo 3:26; 4:7, 9–12, 15, 18, 21, 24–25.

  2. O se mea mataina e uiga i pepe femalagaai e faapea e oo atu i augatupulaga e tolu le faiaina o se malaga agai i matu i Kanata. Peitai, e faia e se “tupulaga maoae” le faigamalaga atoa e agai ai i saute i Mekisiko, faaalu ai le taumalulu iina, ona faia lea o le taamilosaga muamua agai i matu. (Tagai “Flight of the Butterflies” [video, 2012]; “‘Flight’: A Few Million Little Creatures That Could,” WBUR News, Sept. 28, 2012, wbur.org.)

  3. Tagai “Why Do Monarchs Form Overnight Roosts during Fall Migration?” learner.org/jnorth/tm/monarch/sl/17/text.html.

  4. Tagai “What Is a Group of Butterflies Called?” amazingbutterflies.com/frequentlyaskedquestions.htm; see also “kaleidoscope,” merriam-webster.com. Kaleidoscope e sau mai le upu Eleni kalos(“lalelei”) ma le eidos (“form”).

  5. Tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Me 2017, 145.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:19; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:25.

  7. Tagai Mosaea 18:21.

  8. 3 Nifae 10:4.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27.

  10. Mosaea 15:7.

  11. Galuega 1:14; faaopoopo le faamamafa.

  12. O nisi o mea na faia e le Au Paia i Ierusalema: filifili se Aposetolo fou ma ni tamalii se toafitu e faamaoni, ma lagolagoina i latou (tagai Galuega 1:26; 6:3–5); na potopoto faatasi i le aso Penetekoso (tagai Galuega 2:1); molimau mai ia Iesu Keriso (Galuega 2:22–363:13–26, 4:10, 33; 5:42); valaau atu i tagata ia salamo ma papatisoina i latou (tagai Galuega 2:38–41); faaauau pea i le faaaumea ma le vavaeina o le falaoa, ma i le tatalo (tagai Galuega 2:42); sa faatasitasi ma sa tutusa i latou i mea uma (tagai Galuega 2:44–46; 4:34–35); auai i le malumalu (tagai Galuega 2:46); aai a latou aano o manufasi ma le fiafia ma le tasi o le loto (tagai Galuega 2:46); vivii atu i le Atua ma fiafia i ai tagata uma (tagai Galuega 2:47); sa usiusitai i le faatuatua (tagai Galuega 6:7); tuuina atu i latou lava i le tatalo ma le talaiina o le upu (tagai Galuega 6:4). O nisi o mea sa faia e le Au Paia i le konetineta o Amerika: folafola atu le talalelei a Keriso (tagai 3 Nifae 28:23); faatulaga le ekalesia a Keriso (tagai 4 Nifae 1:1); papatisoina tagata (tagai 4 Nifae 1:1); sa taulimaina ma le tatau e tagata le tasi ma le isi (tagai 4 Nifae 1:2); sa tutusa i latou i mea uma (tagai 4 Nifae 1:3); toe fausia ia aai (tagai 4 Nifae 1:7–9); sa faaipoipo (tagai 4 Nifae 1:11); savavali i poloaiga sa latou mauaina mai le Alii (tagai 4 Nephi 1:12); faaauau i le anapogi ma le tatalo (tagai 4 Nifae 1:12); feiloai soo faatasi i le tatalo ma faalogo i le Alii (tagai 4 Nifae 1:12).

  13. O nisi o faamanuiaga na mauaina e le Au Paia i Ierusalema: sa faatumulia i latou i le Agaga Paia (tagai Galuega 2:4; 4:31); sa latou mauaina le meaalofa o gagana ma valoaga ma tautala atu i galuega matagofie a le Atua (tagai Galuega 2:4–18); tele mea ofoofogia ma faailoga na faia e Aposetolo (tagai Galuega 1:43); na tutupu vavega (tagai Galuega 3:1–10; 5:18–19; 6:8, 15); toatele tagata na auai mai i le Ekalesia (tagai Galuega 2:47; 5:14). O nisi o faamanuiaga na mauaina e le Au Paia i le konetineta o Amerika: na liua tagata i le Alii (tagai 3 Nifae 28:23; 4 Nifae 1:2); sa faamanuiaina se augatupulaga (tagai 3 Nifae 28:23); sa leai se fefinauaiga ma fetauaiga i totonu o i latou (tagai 4 Nifae 1:2, 13, 15, 18); sa leai se tasi e mauoa ma mativa (tagai 4 Nifae 1:3); sa faasaolotoina uma i latou ma avea ma tagata e maua le meaalofa faalelagi (tagai 3 Nifae 1:3); sa i ai le filemu i le laueleele (tagai 3 Nifae 1:4); na tutupu ni vavega tetele (tagai 4 Nifae 1:5, 13); na faamanuiaina tele i latou e le Alii (tagai 4 Nifae 1:7, 18); sa latou malolosi, ma vave ona faatoateleina, ma avea ma tagata lalelei tele ma tauagafau (tagai 4 Nifae 1:10); sa faamanuiaina i latou e tusa ma le tele o folafolaga na faia e le Alii ia te i latou (tagai 4 Nifae 1:11); sa leai se finauga i le laueleele, ona o le alofa o le Atua sa mau i loto o taata (tagai 4 Nifae 1:15); sa leai se mataua, po o ni feeseeseaiga, po o ni faanunununu, po o ni faitaaga, po o ni pepelo, po o ni fasiotiga tagata, po o soo se mea faamataaitu; ma e moni e le mafai ona i ai o ni tagata e sili atu ona fiafia i totonu o tagata uma na foafoa e le aao o le Atua (tagai 4 Nifae 1:16); sa leai ni faomea, po o ni fasioti tagata, sa leai ni sa Lamana, po o soo se ituaiga o tagata; ae sa tasi i latou, o le fanau o Keriso, ma o suli i le malo o le Atua (tagai 4 Nifae 1:17); sa faamanuiaina i latou e le Alii ia latou mea uma na fai (tagai 4 Nifae 1:18).

  14. Jean B. Bingham, “Ina Ia Atoa Lo Outou Olioli,” Liahona, Nov. 2017, 85.

  15. Tagai 4 Nifae 1:15.

  16. Jeffrey R. Holland, “Sui Vaaia i le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2016, 62.

  17. Moronae 7:47.

  18. Neil L. Andersen, i le “Ua Faaaoga i Talanoaga Faavaega a Ausilali ia le Potutusi Fou o Aoaoga,” Liahona, Ape. 2011, 76.

  19. Tagai Mataio 22:37–40.

  20. Iakopo 5:61.

  21. Tagai Mataio 18:20.

  22. 1 Timoteo 6:15.