2000–2009
O Le Faapotopotoina o Isaraelu Ua Faataapeapeina
Oketopa 2006


14:53

O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina

Tatou te fesoasoani e faapotopoto mai le au filifilia a le Alii i itu uma o le veli.

O’u uso e ma tuafafine pele, faafetai atu i lo outou faatuatua, o lo outou faamaoni, ma lo outou alolofa. Ua tofu i tatou ma se tiutetauave tele, ina ia avea ma tagata e finagalo le Alii ia avea ai i tatou, ma faia mea ua Ia finagalo tatou te faia. O i tatou o se vaega o se galuega tele—o le faapotopotoina lea o Isaraelu ua faataapeapeina. Ua ou tautala atu i lenei aoaoga faavae i le aso, ona o lona taua uigaese i le fuafuaga e faavavau a le Atua.

Feagaiga FaaAperaamo

I onapo anamua, sa faamanuia ai e le Alii ia Tama Aperaamo i se folafolaga e avea ana fanau ma se nuu filifilia. O loo i ai mau e faasino i lenei feagaiga i vaega eseese o tusitusiga paia. O loo i ai ma folafolaga o le a afio mai le Alo o le Atua e ala mai i le gafa o Aperaamo, o le a i ai laueleele patino e fai ma o latou tofi, o le a faamanuiaina nuu ma ituaiga o le lalolagi e ala i ana fanau, ma le tele o isi mea. E ui ina ua mae’a ona faataunuuina nisi o vaega o lena feagaiga, ae ua aoao mai e le Tusi a Mamona, o le feagaiga FaaAperaamo, o le a na o aso nei e gata ai e faataunuuina ai! O loo faamamafa mai ai foi o i tatou o le nuu o le feagaiga a le Alii. O lo tatou avanoa lenei e auai patino i le faataunuuina o nei folafolaga. Oka se taimi ina a manaia e ola ai!

Ua Faasalalauina Isaraelu.

I le avea ai ma e tupuaga mai ia Aperaamo, sa mafai e ituaiga o Isaraelu anamua ona maua le pule o le perisitua ma faamanuiaga o le talalelei, peitai na i’u ina fouvale tagata. Sa latou fasiotia perofeta, ma sa faasalaina ai e le Alii. E sefulu ituaiga na ave faatagataotauaina i Asuria. Mai iina na leiloloa atu ai i faamaumauga a tagata. (E manino lava, e le o leiloloa i le Alii ituaiga e sefulu.) Na faaauau pea isi ituaiga e lua mo sina taimi puupuu, ona ave faatagataotauaina foi lea i Papelonia ona o lo latou fouvale. Ina ua latou toe foi mai, sa alofagia i latou e le Alii, peitai na toe fai foi, lo latou le faamamaluina o Ia. Sa latou teena ma tauemuina o Ia. Sa tuuto se Tama alofa ae sa faanoanoa, ““Ou te faataapeape foi ia te outou i nuu ese,” ma sa Ia faia—i atunuu uma.

E Ao ona Faapotopoto Mai Isaraelu

O le folafolaga a le Atua mo le faapotopotoina o Isaraelu e tutusa lava le ma’oti ma le manino. Mo se faataitaiga, na muai iloa foi e Isaia, i aso e gata ai o le a auina atu e le Alii “savali televavave” i nei tagata ua matua “malolosi ma le totoa.”

O lenei folafolaga o le faapotopotoina, lea o loo lalagaina i lautusi uma o tusitusiga paia, o le a faataunuuina e pei lava o valoaga i le faataapeapeina o Isaraelu.

O le Ekalesia a Iesu Keriso i le Vaeluaga o Taimi ma le Liliuese

A o loma Lona Faasatauroga, sa faatuina e le Alii o Iesu Keriso Lana Ekalesia. Sa aofia ai aposetolo, perofeta, fitugafulu, aoao, ma isi. Ma sa auina atu e le Matai Ona soo i le lalolagi e folafola atu Lana talalelei.

Ina ua maea se taimi, sa oo ina mamae faaleagaga le Ekalesia sa faatuina e le Alii. Sa fetuunai Ana aoaoga; sa suia Ana sauniga. Na oo mai Le Liliuese Tele e pei ona muai ta’u mai e Paulo, o lē sa iloa e le toe afio mai le Alii “se’i muai ona taunuu le tete’a ese.”

O lenei Liliuese Tele na mulimuli lava i le mamanu na faai’u ai isi tisipenisione muamua. O le uluai liliuese lava o le taimi o Atamu. Ona oo mai ai lea o tisipenisione o Enoka, Noa, Aperaamo, Mose, ma isi. Sa i ai i perofeta taitasi se matafaioi paia e aoao atu ai le paia ma aoaoga faavae a le Alii o Iesu Keriso. I tupulaga taitasi, o nei aoaoga sa faia e fesoasoani ai i tagata. Peitai o lo latou le usiusitai na tulai mai ai le liliuese. O le mea lea, o tisipenisione uma ua mavae atu, sa tapulaa le taimi ma nofoaga. Sa tapulaa le taimi ona sa faaiuina i le liliuese. Na tapulaa foi le nofoaga i sina vaega e matua itiiti lava o le paneta o le lalolagi.

O Le Toefuataiga o Mea Uma

O le mea la lea, sa manaomia ai se toefuataiga atoatoa. Sa valaau atu le Atua le Tama ma Iesu Keriso i le Perofeta o Iosefa Samita, ina ia avea ma perofeta o lenei tisipenisione. E tatau ona toefuatai uma mai mana paia uma o tisipenisione ua mavae atu, e ala mai ia te ia. O le a le tapulaaina lenei tisipenisione o le atoaga o taimi, i le taimi po o se nofoaga. O le a le faaiuina foi i se liliuese, ma o le a faatumuina ai le lalolagi.

O Le Faapotopotoina o Isaraelu—o se Vaega Taua Tele o le Toefuataiina o Mea Uma

E faapei ona valoia e Peteru ma Paulo, e ao ina toefuatai mai mea uma i lenei tisipenisione. O le mea lea, e tatau ona oo mai, o se vaega o lena toefuataiga, le faapotopotoina ua leva ona faatalitali i ai o Isaraelu ua faataapeapeina. O le faata’imuaga ua tatau ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii.

O lenei aoaoga faavae o le faapotopotoina, o se tasi o aoaoga taua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na tautino mai e le Alii: “Ou te tuuina atu ia te outou le faailoga … ou te faapotopotoina lo’u nuu, le aiga o Isaraelu, mai lo latou faataapeapeina loaloa, ou te toe faatuina Siona ia te i latou.” O le oo mai o le Tusi a Mamona, o se faailoga lea i le lalolagi atoa ua amata e le Alii ona faapotopoto Isaraelu ma faataunuu feagaiga na Ia faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. E le gata ina tatou aoao atu lenei mataupu faavae, ae tatou te auai foi i le faatinoina. Tatou te faia a o tatou fesoasoani e faapotopoto mai le au filifilia a le Alii i itu uma o le veli.

O le Tusi a Mamona e totonugalemu i lenei galuega. O loo folafola mai ai le aoaoga faavae o le faapotopotoina mai. E matua’ia ai ona aoao tagata e uiga ia Iesu Keriso, e talitonu i Lana talalelei, ma auai i Lana Ekalesia. O le mea moni, ana leai le Tusi a Mamona, semanu o le a le tupu le faapotopotoina lea na folafola mai o Isaraelu.

Ia i tatou e taua le igoa mamalu o Aperaamo . E faatele atu ona ta’ua i fuaiupu o tusitusiga paia o le Toefuataiga nai lo fuaiupu uma o le Tusi Paia. E i ai le sootaga o Aperaamo i tagata uma O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na toe faamautu mai e le Alii le feagaiga FaaAperaamo i o tatou taimi e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. I totonu o le malumalu, tatou te maua ai o tatou toe faamanuiaga, o ni fanau a Aperaamo, Isaako ma Iakopo.

O Le Tisipenisione o le Atoaga o Taimi

O lenei tisipenisione o le atoaga o taimi, na muai silafia e le Atua o se taimi e faapotopoto ai, i le lagi ma le lalolagi. Sa silafia e Peteru a mavae se vaitaimi o le liliuese, ona oo mai ai lea o se toefuataiga . Na ta’utino mai e ia, o lē na i ai faatasi ma le Alii i le Mauga o Liua::

“Ina salamo ia outou ma outou liliu, ina ia soloiesea a outou agasala, ina ia oo mai ai o tausaga e filemu ai mai luma o le Alii; …

“E tatau ona nofo o ia i le lagi seia oo i tausaga e toefuatai ai mea uma lava, ua fetalaia mai e le Atua i fofoga o ana perofeta paia uma lava talu mai anamua.”

I ona po nei, na auina mai ai Aposetolo o Peteru, Iakopo, ma Ioane e le Alii, ma “ki o [Lona] malo, atoa ma se augatuplaga o le talalelei i aso amuli; ma le atoaga o aso lava ia,” lea o le a Ia “faapotopoto faatasi ai ia tasi mea uma, o mea o i le lagi, ma mea o i le lalolagi.”

I le tausaga e 1830 na aiai ai le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i se avefeau faalelagi e igoa ia Elaia, o lē o loo umia ki e faataunuu ai “le toefuataiga o mea uma.”

I le ono tausaga mulimuli ane na faapaia ai le Malumalu i Katelani. Ina ua uma ona taliaina e le Alii lena maota paia, na o mai avefeau faalelagi ma ki o le perisitua. Na sau Mose “ma tuuina mai … ki o le faapotopotoina o Isaraelu mai itu e fa o le lalolagi, ma le taitaiga o ituaiga e sefulu mai le laueleele i matu.

“Ina ua uma lea, na oo mai Elaia, ma tuuina mai le augatupulaga o le talalelei a Aperaamo, ua faapea mai ai ona o i ma’ua ma a ma’ua fanau, o le a faamanuiaina ai tupulaga uma o le a mulimuli mai ia te i ma’ua.”

Ona oo mai lea o le perofeta o Elia le perofeta ma folafola mai, “Faauta, ua oo mai lava le aso na ta’uina e le fofoga o Malaki—ua molimau mai o le a auina mai o ia [Elia] a o le’i oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii—e faaliliuina ai loto o tama i fanau, ma fanau i tama, ina ne’i taia le lalolagi atoa i le fetuu.”

Na taunuu nei mea i le aso 3 Aperila, 1836, ma sa faataunuuina ai le valoaga a Malaki. Na toefuatai mai ki paia o lenei tisipenisione.

Faapotoopotoina o Agaga i le Isi Itu o le Veli

Ma le alofa mutimutivale, e mafai foi ona tuuina atu le valaaulia e “o mai ia Keriso” ia i latou na maliliu e aunoa ma se silafia i le talalelei. O se vaega o la latou sauniuniga, e manaomia ai taumafaiga i le lalolagi a isi tagata. Tatou te aoina mai pepa o le faasologa o gafa, fai pepa o talafaamaumau o le vaega faaleaiga, ma faia galuega sui mo le malumalu e faapotopoto mai ai tagata taitoatasi i le Alii, ma o latou aiga.

Ina ia Auai i le Faatinoina o le Faapotopotoina: O Se Tautinoga e Ala i Feagaiga

I lenei lalolagi, e taua tele le galuega faafaifeautalai i le faapotopotoina o Isaraelu. E ao ona aveina atu muamua le talalelei i “mamoe ua leiloa o le aiga o Isaraelu.” O le mea lea, ua o atu ai auauna a le Alii e folafola atu le Toefuataiga. I le tele o atunuu, na saili ai e o tatou faifeautalai i latou ua faataapeapeina o Isaraelu; ua latou tutuli ia te i latou “mai mavaevae o papa”; ua latou fai faiva ia te i latou e pei o aso anamua.

O le filifiliga e o mai ia Keriso e le o se itu e faatatau i se nofoaga faaletino; o se itu e faatatau i le naunau o le tagata. E mafai ona “aumaia [tagata] i le malamalama o le Alii” e aunoa ma le tuua o o latou lava atunuu o nonofo ai. E moni, i popo fou o le Ekalesia, o le uiga o le liliu mai, o le masii atu foi lea e mau i se isi nuu. Peitai, o le taimi nei, o lea lava ua faapotopoto i atunuu taitasi. Na poloaiina e le Alii le faatuina o Siona i atunuu taitasi, ua Ia tuuina i Ana Au Paia e fananau mai ai, ma avea ma o latou tofi. Na mua’i ta’u mai e le mau faapea o tagata, “o le a faapotopotoina i latou i nuu o latou tofi, ma o le a faatuina i latou i o latou nuu uma ua folafolaina.” “O atunuu taitasi o se nofoaga lea o le faapotopotoina mo ona lava tagata” O le nofoaga e faapotopoto ai le Au Paia i Pasila, o Pasila; o le nofoaga e faapotopoto i ai le Au Paia o Nigeria, o Nigeria; o le nofoaga e faapotopoto i ai le Au Paia i Korea, o Korea; ma faapena ai lava. O Siona o “e loto mama.” O Siona o soo se mea lava e i ai le Au Paia amiotonu. Ua i ai nei lomiga, o fesootaiga, ma faapotopotoga ua toetoe ai lava o tagata uma o le ekalesia, ua mafai ona maua aoaoga faavae, o ki, o sauniga, ma faamanuiaga o le talalelei, tusa lava po o fea nofoaga o i ai.

O le saogalemu faaleagaga o le a faalagolago e le aunoa i le pe faapefea ona ola le tagata, e le pe o fea e ola ai. E tutusa aia a le Au Paia i nuu uma mo faamanuiaga a le Alii.

E moni lenei galuega a le Atua Silisiliese. O loo soifua o Ia. O Iesu o le Keriso. O Lana Ekalesia lenei, ua toefuatai mai e faataunuu ai lona taunuuga paia, e aofia ai le faapotopotoina o Isaraelu na folafola mai . O Peresitene Gordon B. Hinckley o le perofeta a le Atua i le taimi nei. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Tagai i le Kenese 12:1–2; MF&&F 132:29–32; Aperaamo 2:6–11

  2. Tagai le Kenese 26:1–4, 24, 28; 35:9–13; 48:3–4; Ioane 8:33, 39; Galuega 3:25; 1 Nifae 17:40; 2 Nifae 29:14; Iakopo 5; Eteru 13:7–8; MF&&F 52:2.

  3. Tagai, mo se faataitaiga, 1 Nifae 15:12–18.

  4. Tagai i le 1 Nifae 14:14; 15:14; 2 Nifae 30:2; Mosaea 24:13; 3 Nifae 29:3; Mamona 8:15; MF&&F 133:26–34.

  5. O le ituaiga o Levi na saunia ni ositaulaga mai tagata ma sa le faitauina o se ituaiga pe maua foi se gafa faa-ituaiga. O atalii e toalua a Iosefa, o Manase ma Efaraima, sa maua ni o la tofi taueleele. Sa faitauina i laua i ituaiga, i lalo o le tulaga o le laua tama, o Iosefa. O le fuainumera o ituaiga e sefululua sa faatumauina.

  6. Levitiko 26:33; tagai foi Ieremia 9:16.

  7. Tagai Kenese 22:16–18; 3 Nifae 15:20–22; Aperaamo 2:10–11.

  8. Isaia 18:2, 7.

  9. Tagai i le Levitiko 26:44; Teuterenome 4:27–31; 28; 29; 30:2–5; Neemia 1:9; Isaia 11:11–12; Ieremia 31:7–8, 10–12; Ezekielu 37:21–22; Amosa 9:14–15; Mataio 24:31; Iakopo 6:2; tagai foi i le Russell M. Nelson, “The Exodus Repeated,” Liahona, Apr. 2002, 30–39; Ensign, July 1999, 6–13.

  10. Tagai i le Luka 10:1, 17; Efeso 4:11; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:6.

  11. Tagai i le Mataio 28:19–20; Mareko 16:15.

  12. 2 Tesalonia 2:3. “Pau ese mai” e faaliliuina mai le Faa-Eleni apostasia, o lona uiga “apostasy”(liliuese).

  13. Tagai i le MF&&F 128:18; 132:45.

  14. Tagai i le Isaia 27:6.

  15. Tagai i le 1 Nifae 15:18; tagai foi i le itulau tomua o le Tusi a Mamona, parakalafa 2.

  16. Tagai i le MF&&F 133:17.

  17. 3 Nifae 21:1.

  18. Tagai i le Kenese 12:2–3; 26:3–4; 35:11–12; ma ulutala o mataupu mo le 3 Nifae 21; 29.

  19. O aoaoga faavae e faatatau i le faapotopotoina o le aiga o Isaraelu o nisi ia o uluai lesona o loo aoaoina i le Tusi a Mamona: “Ma a mavae ona faataapeape o le aiga o Isaraelu o le a toe faapotopoto faatasi i latou; … o lala moni o le laau olive, po o le toe vaega o le aiga o Isaraelu, o le a sulu i totonu, pe o le a o mai i le malamalama o le Mesia moni, lo latou Alii ma lo latou Togiola” (1 Nifae 10:14).

  20. Tagai Bruce R. McConkie, A New Witness for the Articles of Faith (1985), 554.

  21. O loo taua Aperaamo i fuaiupu e 506 o mau: e 216 o loo i le Tusi Paia; 290 o loo i ai i mau o le Toefuataiga.

  22. E mafai foi ona maua le feagaiga e ala i le vaetamaina (tagai i le Mataio 3:9; Luka 3:8; Kalatia 3:26–29; 4:5–7; Aperaamo 2:9–10).

  23. Tagai i le MF&&F 124:58; 132:31–32.

  24. [Tagai i le MF&&F 84:33-40; 132: 19; Aperaamo 2:11.

  25. Galuega 3:19, 21.

  26. MF&&F 27:13. Na valoia foi e Paulo o tatou aso: “Ina ia faaopoopoina i le [Alii] i le sauniga i le faaatoaga o tausaga, o i latou uma lava o i le lagi, atoa ma i latou o i le lalolagi” (Efeso 1:10).

  27. MF&&F 27:6.

  28. E talafeagai ia Mose, o le na muai taitaiina le fanauga a le Atua i le nuu o lo latou tofi, ona avea ma le tagata e tuuina mai ki o le faapotopotoina o Isaraeu i le Ekalesia toefuataiina. O Mose sa sau ia Peteru, Iakopo, ma Ioane i luga o le Mauga o Liua ma faaee atu ai i o latou luga ia ki lava ia e tasi o le perisitua i o latou aso. I le konafesi a le Ekalesia ia Aperila 1840, sa tofia ai e le perofeta o Iosefa Samita ia Orson Hyde e alu atu i Ierusalema ma faapaiaina le laueleele mo le toefoi atu o le au Iutaia ma Isaraelu ua faataapeapeina. I le Aso Sa, 24 Oketopa, 1841, sa tootuli ai Elder Hyde i luga o le Mauga o Olive ma faapaia le Nuu Paia mo le faapotopotoina o tagata Iutaia ma Isaraelu i lo latou tofi anamua.

  29. MF&&F 110:11-12.

  30. MF&&F 110:14-15.

  31. O se mea moni taua faapea o Mose, Elia, ma Elaia na o mai i le Aso Sa o le Eseta, i le amataga o le Paseta.

  32. Tagai i le Malaki 4:5–6.

  33. Tagai i le MF&&F 110:16.

  34. Iakopo 1:7; Ominae 1:26; Moronae 10:30, 32; MF&F 20:59.

  35. Tagai i le MF&&F 137:6-8.

  36. Tagai 1 Korinito 15:29; 1 Peteru 4:6.

  37. Mataio 10:6; 15:24.

  38. Tagai i le Ieremia 16:16

  39. 3 Nifae 20:13.

  40. Tagai i le MF&&F 6:6; 11:6; 12:6; 14:6.

  41. 2 Nifae 9:2.

  42. Bruce R. McConkie, i le Conference Report, Mexico City Mexico Area Conference 1972,45.

  43. MF&&F 97:21.