Faigalotu o le Kerisimasi
13holland


12:31

Miti o le Po

Faigalotu o le Kerisimasi a le Au Peresitene Sili 2020

Aso Sa, 6 Tesema, 2020

O le faatulagaga sa filemu e pei ona mafai ona aumaia e le natura, le oo mai o le po i le amataga o le tautotogo. Na matua manino le lagi, i fetu na muamua susulu mai ta’isefulu, ona sosoo ai lea ma le ta’i selau, ma i’u ai ina faitau afe. O leoleo mamoe ma a latou lafu i fanua ua mauaina se toomaga i le mālū mai le mutinitini o le la ma le vaivai mai galuega mamafa o le aso. E na o le pau le elemene—uigaese ae ofoofogia le matagofie—i lena vaaiga i le vao lafulemu i le pitomauga i le tausi’usi’uga o le fanua na lata ane i le a’ai, o se faatanoavao na i ai faatasi ni tagata se toalua i luga o se pepe meamea sa taoto ai i le mea sa na’o manu fanua na molimauina le ofoofogia na latou vaaia.

O le toatolu lenei, sa le’i maua ni uo po o nisi latou te aiga i le a’ai tumutumu o Peteleema, muamua, o se tina taupou talavou tele ma lalelei e suafa ia Maria (masalo sa matuā laitiiti lava pe ana faapea na faamalosia agaifanua i na aso), o lona lototele ma le faatuatua uigaese na matua mata’ina i lo se isi mea na tusia i tusitusiga paia. Lona lua, o lana tane e igoa ia Iosefa, na matua atu i lana avā talavou ae, i le faauigaga, masalo o ia le tagata aupito sili lea ona agavaa i le lalolagi na te tausia se pepe sa le o sona atalii faaletino ae o se pepe o le a avea ma tamā faaleagaga o Iosefa pe a uma ona soifua ai i le olaga. Lona tolu, ma mulimuli, ma sili ona matagofie i mea uma: o le pepe o le a faaigoaina ia Iesu, na taoto i ie na aui ai i luga o faaputuga vao sili ona mamā na mafai ona aoina e se tamā popole.

O le tasi mea, o lenei vaaiga leleoa ma toafimalie, o le mea moni, e leai ma se pepe na fanau mai ua anoanoai mea ua iloa e uiga ia te ia ma o lē ua anoanoai mea ua tusia, ma o lē ua anoanoai mea ua faamoemoeina mai i ai. O le mea moni, o le iloa e uiga ia te ia ma le Tagata e avea ai o Ia sa amataina i malo o le lagi a o le’i fanau mai se isi lava tagata! I le avea ai ma Ulumatua o le Tama1 i lalolagi o agaga, o iina na tofia ai o Ia e avea ma Faaola o le lalolagi,2 muaifaauuina e avea ma “Tamai Mamoe na fasia mai le faavaega o le lalolagi.”3 Mulimuli ane, ae a o lumanai pea Lona soifua mai, o le a avea o Ia ma Ieova silisili o le Feagaiga Tuai, na fesoasoani ia Noa e laveai lona aiga i le taimi o le lolo4 ma leoleoina Iosefa a o laveaiina lona aiga i le taimi o le oge.5 O Ia o Ieova pule aoao o ona suafa ua aofia ai “Ofoofogia, o le Faipule, O le Atua Malosi Aoao, O le Tamā Faavavau, O le Alii o le Filemu.”6 O Ia o le Alefa ma le Omeka7 i le fuafuaga sili o le alofa mutimutivale o lē o le a mulimuli ane “talai le tala lelei i ē ua tigaina; … fufusi i ē loto momomo, … talai le saolotoga i le tafeaga, ma [tatala le falepuipui ia i latou] … o ē ua [saisaitia].”8

I le faaiuga, o lenei pepe o le a solia toatasi le tuugāuaina o le togiola atoa ma faia na o ia, e aunoa ma se soa faaletino o le a fesoasoani ia te Ia ma leai se soa faalelagi o le a mafai ona fesoasoani mai. I le tauaveina o avega faanoanoa uma o le olaga faaletino o le a Ia aumaia ai le meaalofa lē mafaamatalaina o le faaolataga i le aiga atoa o le tagata mai ia Atamu e oo i le iuga o le lalolagi. I le faaiuga o Lana malaga ma le faavavau, o le a avea ai o Ia ma “Leoleo Mamoe ma Epikopo o [o tatou] agaga,”9 le “Faitaulaga Silisili o la tatou galuega,”10 le “puna tafe fua o le amiotonu uma.”11 O nei tiute uma faaletino ma poloaiga sa ao ona faataunuuina. Ae le o le po nei. E le o le po lenei. O i sa na o ia o se pepe i aao o se tina na alofa ia te ia, na leoleoina e se tama sa agamalu ma malosi.

Na o mai leoleo mamoe ma le faamemelo, o le faatusa o gaoioiga faaletino sili ona maualalo ma tagata sili ona matitiva ma a latou galuega. Mulimuli ane, na o mai tupu, le Au Makoi mai sasae, o le faatusa o ausiaga faaletino sili ona maualuluga ma tagata sili ona mauoa ma a latou galuega. Ae sili i mea uma—sili moni i mea uma—na o mai agelu ma vivii “O le viiga i le Atua i mea aupitoaluga,”5 o se potopotoga moni o lenei au o le lagi na viia le pepe meamea o lē ua i’u ina afio mai i le lalolagi. O le mea moni, na faailoga e agelu le ala e tau atu i lenei faatanoavao mo seneturi e tele. Sa oo mai se agelu ia Maria i le faasilasilaga paia ia te ia e uiga i le mea na filifilia o ia e fai ma le tagata ua filifilia o ia e la te faatasi.13 Sa oo mai se agelu ia Iosefa e faalototele o ia e faaipoipo i lenei tamaitai talavou o lē ua faalilolilo ona i ai se pepe, o se poloaiga na ia tulai ma le faatuatua e usiusitai i ai.14 Ina ua mavae le soifua mai, sa ta’u atu e se agelu i le ulugalii talavou e sosola ese mai le mea o le a faia e Herota o le fasiotiga o ē lē sala (nai tamaiti laiti o ē na avea ma uluai Kerisiano o le Feagaiga Fou na maliliu faamaturo), ma sa ta’u atu e se agelu i le ulugalii le taimi e mafai ona toefoi atu ai mai Aikupito ae ia lē nonofo i Peteleema po o Ierusalema ae nonofo maotua i Nasareta.15 Na manino lava, sa sili atu le iloa e agelu i le lagi nai lo tagata soifua i le lalolagi e tusa ma le uiga o lenei soifua mai ma le misiona a lenei tamaitiiti, e “tau’ave o tatou tiga ma tau’ave o tatou faanoanoaga, ia manu’a mo a tatou solitulafono ma uno’oa mo o tatou vaivaiga, ia faamamāina ina ia i ona luga le a’oa’iga o lo tatou filemu, ma o ona faalavalava o le a faamaloloina ai i tatou.”16

Mo a’u, e taua tele le oo mai o nei mea uma i le po, o lena taimi o o tatou olaga ua mapu ai lo tatou lēlavavā e malolo ma oo mai ai lagona toafimalie, pe a fai tatalo, pe a oo mai faaaliga ma le faaali mai faalelagi e pei ua latalata mai. Ma i le faa-tasi i le tausaga, o le po o le taimi lea e lē fia momoe ai tamaiti ona o le fiafia tele i lo latou iloaina o le aso a taeao o le Kerisimasi lea. Ioe, po o le a lava le faigata o se aso e oo i ai, o a tatou miti o le po e mafai ona sa’o ai mea uma. E pei ona tusia e Elder Parley P. Pratt i se tasi taimi:

“Ua faaali mai e le Atua le tele o faatonuga taua …e ala i miti. … [Ona] aveese lea o neura, ma taooto ai tagata ola uma i le fifilemu [moe filemu, ma] … o totoga faaleagaga … ua talanoa ma le Atua, … [ma] agelu, [ma] o agaga o tagata amiotonu ua atoatoa.”17

Ma o lea po o se maofa tele, e moni lava, “o tausaga o faamoemoega ma popolega”18 na taulau ai miti o Peteleema.

I lena po i le lagi i luga a’e o Iutaia

Sa susulu mai ai le malamalama o le Fetu mamalu,

O se tauaso na feminoia’i a o tofa,

Ma sa miti ua pupula o ia.

I lena po ina ua faalogo leoleo mamoe i le pese

A au agelu o vivii latalata atu,

O sē logonoa na feminoia’i a o tofa,

Ma sa miti ua mafai ona ia lagona mea.

I lena po a o i ai i le fale o manu

Sa tofafā se Pepe ma se Tinā [e aunoa ma se tala],

O se pipili na toe minoi ona vae pipi’o,

Ma sa miti ua [mafai ona toe savali] o ia.

I lena po a o leoleo le Pepe fou

Sa maleifua a’e Maria agamalu e vaai o ia,

O se lepela eleelea na ata’ata a o moe

Ma sa miti ua mamā o ia.

I lena po a o taoto i le fatafata o lona Tinā

Sa saogalemu ai le Tupu itiiti

O se fafine talitane sa moe fiafia

Ma sa miti ua faamamāina o ia.

I lena po na taoto ai i le faatanoavao

Lē ua Faapaiaina, ua afio mai e laveai,

O se tane sa taoto ua maliu,

Ma sa miti o ia sa leai se tuugamau.19

Ou te tuuina atu ia te outou, e avea ma au meaalofa o le Kerisimasi, o miti o Peteleema. Ma ou te faia lena mea i le suafa o le pepe ua moni ai na miti uma, o le Alii o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Salamo 89:27.

  2. Tagai i le 1 Ioane 4:14.

  3. Faaaliga 13:8.

  4. Tagai i le Kenese 8:20.

  5. Tagai i le Kenese 45:7.

  6. 2 Nifae 19:6.

  7. Tagai i le Faaaliga 21:6.

  8. Isaia 61:1.

  9. 1 Peteru 2:25.

  10. Eperu 3:1.

  11. Eteru 8:26.

  12. Luka 2:14.

  13. Tagai i le Luka 1:28.

  14. Tagai i le Mataio 1:20–24.

  15. Tagai i le Mataio 2:19–23.

  16. Isaia 53:4–5.

  17. Parley P. Pratt, Key to the Science of Theology (1885), 71–72; see also Harold B. Lee, “Divine Revelation” (Brigham Young University devotional, Oct. 15, 1952), speeches.byu.edu.

  18. Peteleema e, le ‘A’ai,” Viiga, nu. 122.

  19. Susie M. Best, “The Miracle Dreams,” Century Magazine, Dec. 1907, 180–82.