The official portrait of Russell M. Nelson.
Fāʻeleʻí
Lāsolo Malioni Nalesoni
9 Sēp 1924
Salt Lake City, Utah, United States
Pekia
27 Sēp 2025
(Ngaahi) Uiuiʻi Faka-Siasi Kuó Ne Maʻú
HingoáPalesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
HoualotúKau Palesitenisī ʻUluakí
ʻAho Uiuiʻí14 Sān 2018
Ngaahi Lea ʻi he Konifelenisí
Muimui
@NelsonRussellM
@russell.m.nelson
russellmnelson
@Russell_M_Nelson

Naʻe hikinimaʻi pea vaheʻi ʻa Russell M. Nelson, ko e palesiteni mo e palōfita hono 17 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he ʻaho Sāpate, 14 Sānuali 2018, ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻi he Temipale Salt Lake.

Moʻui Fakataautahá

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he ʻaho 9 ʻo Sepitema 1924, ko e foha ia ʻo Malioni C. mo ʻEtinā ʻEnitasoni Nalesoni. Naʻe ʻi ai ʻena fānau ʻe toko 10 mo hono mali ki muʻa ko Tanisela Uaití. Ne mālōlō ʻa Sisitā Nalesoni ʻi Fēpueli ʻo e 2005. ʻI ʻEpeleli 2006, naʻá ne mali ai mo Uenitī L. Uatesoni.

Ngāue Fakapalōfesinalé

Kimuʻa peá ne hoko ko e ʻulu ʻo e Siasí, naʻe hoko ʻa Palesiteni Nalesoni ko e palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei he ʻaho 15 ʻo Siulai, 2015, pea toki uiuiʻi ia ko e taki ʻo e Siasí. Naʻá ne hoko koha mēmipa ʻo e kōlomu ko iá talu mei he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli 1984.

Ko ha tokotaha faitafa ʻiloa fakavahaʻapuleʻanga pea mo ha tokotaha fekumi fakafaitoʻo, naʻe maʻu ʻe Toketā Nalesoni ʻa hono ongo mataʻitohi B. A. mo e M.D. meihe ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá (1945, 47). Ko ha mēmipa ia ʻo ha ngaahi kautaha ako fakalāngilangi kau ai ʻa e Phi Beta Kappa mo e Alpha Omega Alpha. Naʻe ako ngāue ʻi he faitafá ʻi he Falemahaki ʻo Masasūsetí ʻi Positoni pea ʻi he Falemahaki ʻo e ʻUnivēsiti ʻo Minesotá, ʻa ia ne maʻu ai hono mataʻitohi Ph.D. ʻi he 1954. Naʻá ne maʻu foki mo ha mataʻitohi Toketā fakalāngilangi ʻo e Saienisí mei he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he 1970, Toketā ʻo e Saienisi Fakafaitoʻó mei he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá ʻi he 1989, mo e Toketā ʻo e Humane Letters mei he Kolisi ko Sinoú ʻi he 1994.

Naʻe kau ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻa e ngaahi tuʻunga ko e palōfesa fakatotolo ʻi he tafá mo e talēkita ʻo e Ako Makehe ki he Tafa Fatafatá ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá mo e sea ʻo e Tafaʻaki ki he Tafa Fatafatá ʻi he Falemahaki ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití.

Ko ha faʻutohi ki he ngaahi pulusinga fakafaitoʻo pea mo ha ngaahi vahe ʻi ha ngaahi tohi ako fakafaitoʻo, naʻe faiako ʻa Palesiteni Nalesoni pea ʻaʻahi fakangāue holo ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea mo ha ngaahi puleʻanga lahi kimuʻa pea toki uiuiʻi ia ko ha Taki Māʻolungá. Kuó ne maʻu ha ngaahi pale mo ha ngaahi fakalāngilangi lahi, kau ai ʻa e Pale Fakalāngilangi ʻo e Kolisi Tutukú mei he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá; ʻa e Pale ʻo e Mafu Koulá (Heart of Gold Award) mei he Kautaha Mafu ʻo ʻAmeliká; Fakalāngilangi ʻi he Ngāue Tokoni Fakavahaʻapuleʻangá mei he Kautaha Mafu ʻo ʻAmeliká; mo e Pale Peleti Koulá (Golden Plate Award) ʻa ia ne foaki ʻe he ʻApiako ʻo ʻAmelika maʻá e Lavameʻá (American Academy of Achievement). Kuo foaki kiate ia ha ngaahi fakalāngilangi ʻi he tuʻunga fakapalōfesá mei ha ʻunivēsiti ʻe tolu ʻi he Lepupelika ʻo e Kakai ʻo Siainá.

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Nalesoni ko e palesiteni ʻo e Kautaha Tafa ʻo e Halanga Totó (Society for Vascular Surgery), talēkita ʻo e Poate ʻo e Tafa Fatafata ʻo ʻAmeliká (American Board of Thoracic Surgery), sea ʻo e Kautaha ki he Tafa Mafú mo e Halanga Toto maʻá e Kautaha Mafu ʻo ʻAmeliká (Council on Cardiovascular Surgery Surgery for American Heart), pea palesiteni ʻi he Kautaha Fakafaitoʻo ʻa e Siteiti ʻo ʻIutaá (Utah State Medical Association) .

ʻOkú ne kau ʻi he kakai ʻiloa ʻi he ngaahi tohi ko e Who’s Who in the World, Who’s Who in America, mo e Who’s Who in Religion.

Kuo ngāue ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi ha ngaahi fatongia lahi ʻi he Siasí. Naʻá ne hoko ko e palesiteni fakasiteiki ʻo e Siteiki Bonneville mei he 1964 ki Sune 1971, ʻi hono ui ia ko e palesiteni lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. Kimuʻa pea uiuiʻi ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne lolotonga hoko ko ha Fakafofonga Fakavahelahi ʻo ne ngāue ki he Vahe Kēni ʻIutaá. Naʻá ne hoko kimuʻa ko ha fakafofonga fakavahelahi maʻá e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.

Fakamatala Fakamuimuitahá ʻi he 10 ʻEpe 2024