Konafesi Aoao
Manatu mo le Aoaoina Mai ma le Aoao Atu


“Manatu mo le Aoaoina Mai ma le Aoao Atu mai le Konafesi Aoao,” Manatu mo le Aoaoina Mai ma le Aoao Atu mai le Konafesi Aoao (2020)

“Manatu mo le Aoaoina Mai ma le Aoao Atu mai le Konafesi Aoao,” Manatu mo le Aoaoina Mai ma le Aoao Atu mai le Konafesi Aoao

Manatu mo le Aoaoina Mai ma le Aoao Atu mai le Konafesi Aoao

I le uluai konafesi a le Ekalesia toefuataiina, na faia ai e le Alii ni folafolaga ofoofogia ia i latou o e “talia” ma “ua’i atu” i upu a Ana perofeta. “Aua o le faia o nei mea o le a le manumalo ai faitotoa o seoli ia te outou; ioe, ma o le a faamataaese e le Alii le Atua le malosi o le pouliuli mai o outou luma, ma luluina le lagi mo lo outou lelei, ma le mamalu o lona suafa” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:4–6).

Talu mai lena konafesi muamua, ua tulimatai atu tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faalogoina o le siufofoga o le Alii e ala mai i Ana auauna. Mafaufau pe mafai faapefea ona e maua atoatoa ma gauai atu i savali e te maua mai perofeta a le Alii ma isi taitai o le Ekalesia i konafesi aoao.

O loo i lalo ni nai manatu mo oe e mafaufau i ai a o e aoao patino mai savali o le konafesi aoao, faatasi ma lou aiga, ma i vasega po o sauniga a le Ekalesia.

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia

  • Faalogo i le Agaga. O le suesueina o savali o le konafesi e valaaulia ai faaaliga. A o e suesue, ia gauai atu i manatu ma lagona mai le Agaga e tusa lava pe leai se mea e faia i le savali o le konafesi. O na lagona uunai atonu o mea tonu lava na e finagalo le Atua ia e iloa.

  • Fai fesili ma vaavaai mo tali. Ia iloa se uiga loloto atu i se savali o le konafesi e ala i le faia o fesili e fesoasoani ia te oe e mafaufau loloto ai i mea o loo aoao mai e le savali. E mafai ona e faia ni fesili e pei o le “E faapefea e lenei savali ona faamalosia lo’u faatuatua ia Iesu Keriso?” po o le “E faapefea ona fesoasoani ia te au e avea ai ma se soo sili atu ona lelei?”

  • Tusi faamaumau au uunaiga. E tele auala e tusifaamaumau ai ou uunaiga. Mo se faataitaiga, e mafai ona e tausia se api talaaga o ou malamalamaaga pe tusi ni faamatalaga i autafa o le savali o le konafesi.

  • Faaaoga le savali ia te oe lava. E oo lava i le savali e sili ona musuia o le konafesi e faatapulaa lona taua pe afai tatou te le faaaogaina i o tatou olaga ma tuu atu ia taialaina ai o tatou mafaufauga ma faaiuga. O le a se mea o finagalo le Tama Faalelagi ia te au e fai ona o lenei savali?

  • Su’e mau fefaasinoa’i. Ina ia faalolotoina lou malamalama i le savali a se failauga, su’e mau ma aoaoga faaperofeta o loo faasino i ai i le savali atoa ma faamatalaga faaiu.

  • Su’e le… E tele mea e mafai ona e vaavaai i ai a o e suesueina savali o le konafesi aoao. A o e suesue, fuafua e vaavaai mo mea nei:

    • Iesu Keriso. Saili molimau i le Faaola ma faamatalaga o Lona soifuaga, Ana aoaoga, Lana Togiola, ma le mana e mafai ona Ia tuuina mai ia i latou o e mulimuli ia te Ia.

    • Upu musuia ma fasifuaitau Faailoga pe tusi i lalo ou manatu e uiga i upu ma fasifuaitau e musuia ai oe, lagona ai le taua ia te oe, pe faaosofia ai oe.

    • Mataupu faavae ma aoaoga faavae autu. Fesili ifo ia te oe lava, “O a mataupu faavae po o aoaoga faavae autu na aoaoina i lenei savali? O nisi taimi e ta’ua sao ai mataupu faavae ma aoaoga faavae autu , ma o nisi taimi e faapupula i se tala po o se faataitaiga.

    • Lisi. O nisi taimi o le a tuuina mai ai e se failauga se lisi o manatu, faaaogaaga, po o upumoni. Atonu foi e te lagona le uunaia e fatu sau lava lisi o mea o loo e aoaoina mai.

    • Valaaulia ma faamanuiaga. Saili ni valaaulia e faatino ma faamanuiaga ua folafola mai. Fuafua pe faapefea ona e faatinoina na valaaulia.

  • Fausia ni sootaga. I le Potutusi o le Talalelei, e mafai ona e fatuina ai ni sootaga i le va o savali o le konafesi, tusitusiga paia, ma isi anotusi.

  • Faavasega e ala i autu I le Potutusi o le Talalelei, e mafai ona e faavasegaina anotusi e ala i autu i le faaaogaina o “Faailoga” ma “Api o Tusigamanatu”. E mafai ona aoga lenei mea i se taimi mulimuli ane pe a e saunia se lauga po o se lesona.

  • Faatulaga se faasologa I le Potutusi o le Talalelei, e mafai ona e fatuina se fuafuaga suesue e fesoasoani ia te oe e siaki ai lou alualu i luma i le suesueina o savali a o lei oo i le isi konafesi. E mafai foi ona e faatulaga ni faamanatu e fesoasoani ia te oe ia ausia ai au sini o suesuega.

Manatu mo Suesuega Faaleaiga

  • Faaali atu se upusii. Filifili se upusii e te iloa e anoa, ma tuu i luga i se mea o le a vaai i ai tagata o le aiga. E mafai foi ona e faasoa atu faaeletonika. E mafai e tagata o lou aiga ona feauauai i le filifilia o se fuaitau e tuu i luga. Atonu e te filifili e taulotoina e le aiga ni upusii.

  • Fatu se mea. E ono fiafia tagata o lou aiga e fai se mea, e pei o se atatusi po o se faailogatusi, e musuia i se mea o loo aoao atu i se savali o le konafesi. E mafai e tagata uma ona fefaasoaa’i mea na latou faia.

  • Toe iloilo tala. Sue tala i savali o le konafesi o le a fesoasoani i lou aiga e aoao ai mataupu faavae o le talalelei. E mafai ona feauauai tagata o lou aiga e faamatala tala e sili ona latou fiafia i ai, pe mafai foi ona outou faatinoina.

  • Faaaoga aoaoga. A uma ona suesue faatasi se savali o le konafesi, talanoaina auala eseese e fesootai ai aoaoga i aafiaga o loo maua e lou aiga. Ona filifili lea o se aiga po o le a se mea o le a outou faia e ola ai i mea ua outou aoaoina.

  • Faasoa atu aoaoga. E i ai aoga o le faitauina taitoatasi o savali o le konafesi ona o mai faatasi lea e faasoa mai ni malamalamaaga ma ni fuaitau musuia. E mafai ona avea lenei mea ma se auala sili e aoao ai mai le tasi i le isi.

  • Fai fesili. Afai e i ai ni fesili a tagata o lou aiga e uiga i se autu o le talalelei, faaalu se taimi e saili ai mo tali i savali o le konafesi e uiga i lena autu (tagai i le faailoga “Autu” i le polokalama o le Potutusi o le Talalelei).

  • Suesue i savali a le perofeta. Mafaufau faatasi o se aiga e suesue ni savali a le Peresitene o le Ekalesia (tagai i le faailoga “Failauga” i le polokalama Potutusi o le Talalelei).

Mo ni manatu patino mo aiga e i ai fanau laiti, tagai i le “Gaoioiga mo Tamaiti” (ChurchofJesusChrist.org).

Manatu mo le Aoaoina Atu o Vasega a le Ekalesia

  • Valaaulia sauniuniga. E ono sili atu ona e faia se talanoaga anoa e uiga i se savali o le konafesi pe afai na muai suesueina e tagata o le ekalesia le savali. Saili ni auala e faailoa atu ai ia i latou mea o le a talanoaina. E mafai foi ona e tuuina atu ia i latou se fesili se tasi pe lua e mafaufau loloto i ai e fesoasoani ia i latou e saunia ai.

  • Talanoa i vaega. O talanoaga a vaega toalaiti e faaaofia ai le toatele o tagata. Fuafua e vaevae tagata o le vasega i ni vaega toalaiti, ma tofi vaega taitasi e talanoa i se isi vaega o le savali o le konafesi. Ona mafai lea ona e fai atu i vaega taitasi e faasoa mai se upumoni sa latou aoaoina. Pe e mafai foi ona e faatulagaina ni vaega mai tagata o e na suesue i isi vaega ma tuu atu ia i latou e fefaasoaai i le tasi ma le isi mea sa latou aoaoina.

  • Tali fesili. O le tuuina atu o fesili faapenei e mafai ona faatupuina ai ni talanoaga anoa e uiga i se savali o le konafesi: O a upumoni o le talalelei tatou te maua i lenei savali? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina nei upumoni? O a valaaulia ma faamanuiaga folafolaina na tuuina atu? O le a se mea o aoao mai e lenei savali ia i tatou e uiga i le galuega o loo finagalo le Atua tatou te faia?

  • Faasoa atu upusii. E mafai ona musuia le faalogo atu o le tasi i le isi o talanoa e uiga i le auala na ootia ai ma siitia ai i tatou e se savali o le konafesi. Fautua tagata o le ekalesia e faasoa mai ni fuaitau anoa mai se savali o le konafesi, ma fai atu ia i latou e mafaufau pe faapefea ona latou faasoa atu nei upusii e faamanuia ai se tasi latou te iloa.

  • Faasoa se lesona faitino. Afai o loo e sailia se auala fatufatuai e talanoaina ai se savali o le konafesi, vave valaaulia ni nai tagata o le ekalesia e aumai ni mea faitino mai le aiga e mafai ona latou faaaogaina e aoao atu ai se mea mai le savali. Fai atu i tagata o le ekalesia e faamatala pe faapefea ona fesootai na mea faitino i vaega patino o le savali.

  • Saunia se lesona e aoao atu i le fale. O se tasi lenei o auala e uunaia ai aiga e aoao mai savali o le konafesi i le fale: Fai atu i tagata o le ekalesia e galulue taitoalua e fuafua se lesona o le afiafi faaleaiga e faavae i se savali o le konafesi. E mafai faapefea ona tatou faatatauina lenei savali i o tatou aiga?

  • Fefaasoaai aafiaga. O faamatalaga ma tala mai savali o le konafesi e mafai ona uunaia ai tagata o le ekalesia e faasoa mai o latou lava aafiaga po o faataitaiga e faatatau i ai mai tusitusiga paia. O nei faataitaiga e mafai ona faapupula pe faamalosia ai le aoaoga faavae autu o loo aoaoina i le savali o le konafesi.

  • Aoao e uiga i se mau. O le tele o savali o le konafesi o loo i ai fuaitau o mau fesootai—i le savali lava ia po o faamatalaga faaiu. E mafai e tagata o le ekalesia ona faitau se mau o loo faasino i ai i le savali o le konafesi ma talanoaina pe faapefea e aoaoga o loo i le savali ona fesoasoani ia i latou ia malamalama lelei ai i fuaitau o mau.

  • Sue se tali. O le a maua e tagata o le ekalesia se uiga loloto atu i savali o le konafesi pe afai e te faia ni fesili e uunaia ai le mafaufau loloto po o le faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei o loo aoaoina ai i latou (mo se fesoasoani, tagai i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 31–32). E mafai ona e fai atu i tagata o le ekalesia e filifili se fesili ma faaaoga le savali e tusi ai se tali. Valaaulia i latou e talanoaina a latou tali i ni vaega toalaiti.

  • Ta le leo po o le vitio. O se tasi o auala sili e fesoasoani ai i tagata o le ekalesia ia lagonaina le agaga o se savali o le taina lea o se ata puupuu faalogologo po o se vitio o le savali.