“Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:36–50: Pule i ai Latou Lava,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2025)
“Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:36–50,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 46: Mataupu Faavae ma Feagaiga 29
Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:36–50
Pule ia i Latou Lava
Sa aoaoina e le Alii Iosefa Samita e uiga i le Pau o Atamu ma Eva ma le faitalia i le taimi o lana galuega i le faaliliuga musuia o le Tusi Paia. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29, na aoao mai ai le Alii e uiga i le togiola mai le Pau o Atamu ma Eva e ala i le Togiola a Iesu Keriso. O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i tamaiti aoga ia malamalama atili i lo tatou faitalia na tuuina mai e le Atua ma le togiola na ofoina mai e Iesu Keriso.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
Faia o Filifiliga
Valaaulia tamaiti aoga e toe mafaufau i filifiliga na latou faia i le 24 itula ua tuanai a o latou faitauina le saunoaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018).
Toetoe a leai se itula o le aso e alu e aunoa ma le moomia ona tatou faia o ni filifiliga mo lea mea ma lea mea. O nisi e le taua, a o nisi e matua taua lava. O nisi filifiliga e le afaina ai le faavavau, a o nisi o le a faia ai le eseesega o mea uma . (Thomas S.Monson, “O R e Tolu o Filifiliga,” Liahona,Nov. 2010, 67)
Mafaufau e tusi ni [mea] faatauvaa ma [mea] taua i luga o le laupapa. Valaaulia tamaiti aoga e lisi ni filifiliga masani e faia e tagata i lalo o ulutala taitasi. Ona valaaulia lea o i latou e talanoaina po o fea filifiliga e sili ona taua e vaaia mai se vaaiga e faavavau ae tatou te lei faia.
-
O a nisi o faaiuga matua taua ua e faia, pe o le a e faia, lea e mafai ona matuai aafia ai lou sootaga ma le Tama Faalelagi?
O lo tatou faitalia
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:36–38, ma vaavaai mo se faaiuga matua taua na faia e fanau uma a le Atua a o lei oo mai i lenei olaga.
-
O le a le filifiliga na tuuina mai ia i tatou uma a o lei oo mai lenei olaga?
O Elder Robert•D. Sa faamalamalama mai e Hales (1932–2017) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia taunuuga matua taua o le filifiliga na tatou faia i le muai olaga.
Ona o le tetee o Lusifelo, na tupu mai ai se feeseeseaiga maoae faaleagaga. Na tofu maua uma e le fanau a le Tama Faalelagi le avanoa e faatino ai le faitalia lea na tuuina atu e le Tama Faalelagi ia i latou. Na tatou filifili ina ia faatuatua i le Faaola o Iesu Keriso—ma o mai ia te Ia, mulimuli ia te Ia, ma talia ai le fuafuaga a le Tama Faalelagi lea na tuuina mai mo lo tatou lelei. Ae o le tasi vae tolu o le fanau a le Tama Faalelagi e lei lava le faatuatua e mulimuli ai i le Faaola ma sa latou filifilia ai Lusifelo, po o Satani e mulimuli i ai.
Na fetalai mai le Atua, “O le mea lea, ona o le fouvale o Satani ia te au, ma lona saili e faaumatia le saolotoga o le tagata ua tuuina atu e A’u, le Alii le Atua, ia te ia, … na ou faia e tatau ona lafo ifo ia i lalo” [Mose 4:3]. (Robert D. Hales, “Faitalia: E Taua i le Fuafuaga o le Olaga,” Liahona, Nov. 2010, 24)
Maka le upu faitalia i le fuaiupu 36.
-
E faapefea ona e faamatalaina le uiga o le upu faitalia ?
Afai e manaomia e tamaiti aoga se fesoasoani i le faauigaina o le faitalia, mafaufau e valaaulia i latou e sue i le Taiala i Tusitusiga Paia mo se fesoasoani.
O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu o le ona ua tuuina mai e le Atua ia i tatou le faitalia, e mafai ona tatou filifili e mulimuli pe teena o Ia.
-
E faapefea e le tuuina mai e le Atua ia i tatou le gafatia e filifili ai ona faaalia ai Lona alofa mo i tatou?
O Le Pa’ū ma lo tatou faitalia
Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e fai ni vaega toalaiti, ma tuu atu i vaega taitasi se vaega o le pepa tufa atu lenei. Valaaulia i latou e faitau fuaitau fautuaina ma talanoaina faatasi ia fesili. Faailoa atu ia i latou o nisi o fuaitau o loo talanoa sa’o mai e uiga i le Pau o Atamu ma Eva, ae e mafai ona fesoasoani le Agaga ia i latou ia iloa pe faapefea ona faaaoga aafiaga o Atamu ma Eva i o tatou olaga i aso nei.
Faitalia ma le Togiolaina e ala ia Iesu Keriso
O faaosoosoga a le tiapolo
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:39 ma 2 Nifae 2:16–18, ma talanoaina fesili nei:
-
O le iloaina na tatou filifili e mulimuli i le fuafuaga a le Tama Faalelagi a o lei oo mai i lenei olaga, o le a se mea e faigata ai ona filifili i taimi uma e mulimuli ia te Ia iinei i le lalolagi?
-
O a ni metotia sili ona aoga a Satani e maua ai tagata i le lalolagi e filifili ai e aua le mulimuli i fautuaga a le Atua?
-
O a nisi o faamanuiaga ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e fesoasoani e faatoilalo ai faaosoosoga a Satani?
Taunuuga o a tatou filifiliga
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:40–41 ma le Alema 41:10–11; 42:9, 14, ma talanoaina fesili nei:
-
O a ni auala e mafai ai ona tatou gauai atu i le mana o le tiapolo pe a tatou filifili e fouvale faasaga i le Atua?
-
Aisea e te manatu ai o le faaupuga “oti faaleagaga” o se faamatalaga lelei o le vavaeese mai le Tama Faalelagi?
-
E faapefea ona e faamatalaina lagona tatou te oo i ai pe a uma ona tatou faaaogaina lo tatou faitalia e tetee atu ai i le finagalo o le Tama Faalelagi?
Togiola e ala i le Alo e Toatasi o le Atua
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:42–43 ma le 2 Nifae 2:6–9, ma talanoaina fesili nei:
-
O le a se mea na faia e Iesu Keriso e mafai ai le togiola e tusa lava pe ua uma ona tatou faia ni filifiliga le lelei?
-
O le a se mea o le a e faasoa atu e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e mafai ona avatu ai i se tasi le faamoemoe ua manatu ua mamao tele i latou?
-
O a ni faataitaiga e mafai ona e faasoa atu e faaalia ai le natura togiola, ma le faamagalo o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?
© 2023 by Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma.
A uma ua lava se taimi o tamaiti aoga e talanoaina ai fesili i a latou vaega, valaaulia i latou e fai ni vaega fou ma tamaiti aoga o e sa suesueina isi vaega o le pepa tufa atu ma feauauai e faasoa mai mea sa latou aoaoina.
A uma ona faasoa mai tamaiti aoga, mafaufau e faitau faatasi o se vasega le 2 Nifae 2:26–29 . Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo ma faasoa mai ni fasifuaitau e faamautu ai pe faaopoopo i mea na latou aoaoina i le gaoioiga na muamua atu.
Filifilia o le togiola e ala ia Iesu Keriso
Atonu e lagona e nisi o tamaiti aoga faapea o a latou filifiliga ua leva ona taumamao tumau ai i latou mai le Atua. Ina ia tuu atu ia i latou se avanoa e taulai atu ai i le togiola a Keriso, mafaufau e faaali atu se ata faataitai e pei o lea. Valaaulia tamaiti aoga e faaopoopo i ai faamatalaga e latou te lagona e moni mo tupulaga talavou i aso nei.
Sa faia e se tamaitai talavou e igoa ia Marie ni filifiliga na te iloa e sese. Ua ia lagona le faanoanoa ma ua taumamao ma le Atua ma taumate pe o i ai se faamoemoe mo ia.
I le faaaogaina o mea ua e aoaoina i le aso e uiga i le faitalia ma le togiolaina e ala ia Keriso, tusi se tali e mafai ona e faasoa atu ia Marie ia uunaia ai o ia e faatino ma le faamoemoe ma le faatuatua e ui lava i le faia o filifiliga le lelei i lona taimi ua tuanai.
Mafaufau ia iai ni nai tamaiti aoga toalaiti e faasoa mai a latou tali i le vasega. A o faalogologo tamaiti aoga i tali a o latou uo i le vasega, uunaia i latou e vaai faalemafaufau i lagona o Marie a o ia faalogo atu ia i latou.
Faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018), ma vaavaai mo le filifiliga e mafai ona e uunaia Marie e fai.
A o tatou mafaufau i faaiuga tatou te faia i o tatou olaga i aso taitasi—pe faia ea lenei filifiliga po o lena filifiliga—afai tatou te filifilia Keriso, o le a tatou faia le filifiliga sa’o. (Thomas S. Monson, “O Filifiliga,” Liahona,, Ape. 2016, 86)
E mafai ona e faaiuina le vasega i le valaaulia o tamaiti aoga e tusi a latou tali i le fesili lenei i totonu o a latou api faamaumau mo suesuega po o se mea o le a latou vaai soo i ai i le vaiaso atoa.
Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai: O se faataitaiga lenei o le faaaogaina o se uunaiga e fesoasoani ai i tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu. Mo nisi auala pe faapefea ona fatu ai ni uunaiga e fesoasoani ai i tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu, tagai i le aoaoga faamasani “Fatu ni fesili e fesoasoani i tagata aoga e faaleo mai o latou lagona, aafiaga,ma molimau”. O loo maua le aoaoga faamasani lenei i le Tomai o le Atinaega o Faiaoga.
O le vaiaso lenei o le a ou faaaogaina ai lo’u faitalia e filifili ai Keriso e ala i le …