2014
Tauhi ki he ʻEikí ʻi he ʻOfa
Fēpueli 2014


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Tauhi ki he ʻEikí ʻi he ʻOfa

Palesiteni Tōmasi S. Monisoni

Naʻe akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, “He ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻuí ʻe mole ia: ka ko ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhi ko aú, ko ia pē ʻe maʻu iá” (Luke 9:24).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOku ou tui ʻoku talamai ʻe he Fakamoʻuí ʻo ka ʻikai ke tau tokoni ki he niʻihi kehé, ta ʻoku ʻikai ha ʻuhinga mālie ia ki heʻetau moʻuí. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau moʻui siokita peé, ʻoku hangē leva ʻoku hōloa pea iku mole ʻenau moʻuí, ka ko kinautolu ʻoku foaki ʻenau moʻuí ke tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku nau tupulaki mo fakalakalaka—pea nau fakahaofi ai ʻenau moʻuí.”1

ʻI he ngaahi lea ko ʻeni mei he ngāue ʻa Palesiteni Monisoní, ʻokú ne fakamanatu ki he Kāingalotú ko kinautolu e toʻukupu ʻo e ʻEikí pea ʻoku fakatatali mai e ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití maʻanautolu ʻoku tokoni faivelenga ki he niʻihi kehé.

Ngāue Tokoni ʻi he Temipalé

“ʻOku tau fai ha tokoni maʻongoʻonga ʻi heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofongá maʻanautolu kuo fakalaka atu he veilí. Ko e taimi lahi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko hai ʻoku tau fakafofongaʻí. ʻOku ʻikai ke tau ʻamanaki ki ha fakamālō, pe fakapapauʻi mai te nau tali ʻa ia ʻoku tau foaki atú. Ka ʻoku tau ngāue pē, pea ʻi he founga ko iá ʻoku tau maʻu ai ha meʻa ʻoku ʻikai toe maʻu ʻi ha founga kehe: ʻoku tau hoko ai ko ha kau faifakamoʻui ʻi he Moʻunga ʻo Saioné. Hangē ko e foaki ʻe [hotau] Fakamoʻuí ʻa ʻEne moʻuí ko ha feilaulau fakafofonga maʻatautolú, ʻoku pehē pē ʻetau fai e meʻa tatau pē ʻi he kiʻi founga siʻi ko ʻení, ʻi heʻetau ngāue fakafofonga ʻi he temipalé maʻanautolu he ʻikai lava ke nau fakalakalaka ʻiate kinautolu pē kae ʻoua kuo tau fai ha meʻa maʻanautolu ʻi he māmaní.”2

Ko e Toʻukupu Kitautolu ʻo e ʻEikí

“Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá, fakalotolahí, poupoú, fakafiemālié, ʻetau angaʻofá—ʻo tatau ai pē pe ko ha mēmipa kinautolu ʻo e fāmilí, kaungāmeʻa, maheni, pe ko ha muli. Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú.ʻOkú Ne fakafalala mai kiate kitautolu takitaha. …

“Ko e ngāue tokoni ko ia kuo ui kitautolu ki aí, ko e ngāue tokoni ia ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”3

Tokoni ʻi he Malumalu ʻo e Fakamoʻuí

Naʻe folofola ʻa e ʻEiki toetuʻú ʻi he Maama Foʻoú ʻo pehē: “ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mou fai ʻi hoku siasí; he ko e ngaahi ngāue ʻa ia kuo mou mamata kuó u faí ke mou fai foki ia; he ko e meʻa kuo mou mamata kuó u faí ke mou fai foki ia.” [3 Nīfai 27:21].

“ʻOku faitāpuekina e niʻihi kehé ʻi heʻetau ngāue tokoni ʻi he malumalu ʻo ‘Sīsū ʻo Nāsaletí … ʻa ia naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai leleí’ [Ngāue 10:38]. ʻOku tāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻi he tauhi ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻo hangē ko ʻetau tokoni ki Heʻene fānau ʻi he māmaní.”4

Ko e Fie Maʻu ke Tokoní

“ʻOku fie maʻu ke ʻomi hatau faingamālie ke tau ngāue. Ki he kāingalotu ko ia kuo mavahe atu ʻo māmālohí pe momou ʻo ʻikai līʻoa kakato maí, ʻe lava ke tau fekumi ʻi he faʻa lotu kiha founga ke tokoniʻi ai kinautolu. Mahalo ko hono kole ko ia ke nau fua ha fatongiá, ko e founga pē ia ʻoku nau lava ʻo tokoni he meʻá ni, ʻoku nau faʻa momou ke fai ia. ʻOku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻe lava ke liliu ʻa e kakaí. Te nau lava ke liʻaki ʻenau tōʻonga moʻui ʻoku koví. Te nau lava ʻo fakatomala mei he maumaufonó. Te nau lava ʻo fuesia e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he moʻui taau. Pea te nau lava ʻo tauhi faivelenga ki he ʻEikí.”5

ʻOku Tau Fai Kotoa Nai e Meʻa ʻOku Totonu Ke Tau Faí?

“ʻOku fie maʻu ʻe he māmaní ʻetau tokoní. ʻOku tau fai kotoa nai e meʻa ʻoku totonu ke tau faí? ʻOku tau manatuʻi nai e ngaahi lea ʻa Palesiteni Sione Teilá: ‘Kapau he ʻikai te ke fakahoko totonu ho uiuiʻí, te ke haʻisia ki he ʻOtuá koeʻuhí ko kinautolu naʻá ke mei lava ʻo fakahaofí ʻo kapau ne ke fakahoko ho fatongiá’? [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila (2001), 191]. ʻOku ʻi ai ha vaʻe ke fakatuʻumaʻu, ha nima ke puke mai, ha ʻatamai ke fakalotolahiʻi, ha loto ke ueʻi pea mo ha laumālie ke fakamoʻui. ʻOku fakatatali mai kiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá. ʻOku ʻaʻau e faingamālie ke ʻoua te ke tuʻu pē ʻo mamata vaʻinga, ka ke kau he … tokoní.”6

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Hā Kuó u Fai maʻá ha Taha he ʻAhó ni?” Liahona, Nōv. 2009, 85 .

  2. “Kae ʻOua ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Mē 2009, 112–14.

  3. “Ko e Hā Kuó u Fai maʻá ha Taha he ʻAhó ni?” 85, 87.

  4. “Ko e Ui mei he Fakamoʻuí ke Ngāué,” Liahona, ʻAokosi 2012, 5.

  5. “Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻi he Tuʻunga te Nau Aʻusiá,” Liahona, Nōv. 2012, 68.

  6. “Loto Vēkeveke pea Taau ke Ngāue,” Liahona, Mē 2012, 69.

  7. ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó: Ko ha Maʻuʻanga Fakahinohino ki hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí (1999), 13.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

“Kapau ʻokú ke maʻu e ʻofa faka-Kalaisí, ta ʻokú ke toe mateuteu lelei ange ke akoʻi e ongoongoleleí. ʻE tataki fakalaumālie koe ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi e Fakamoʻuí pea muimui kiate Ia.”7 Fakakaukau ke lotu ke maʻu ha manavaʻofa lahi ange kiate kinautolu ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. ʻI hoʻo fakatupulaki e ʻofa faka-Kalaisí maʻanautolú, te ke lava lelei ange ai ke ngāue ʻi ha ngaahi founga ʻoku mahuʻingamālie ki he ʻEikí mo kinautolu ʻokú ke akoʻí.